Nacional otkriva kako bi tajni sastanci predstavnika bivše SDP-ove vlade s predstavnicima nekadašnje sirijske oporbe mogli pomoći ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću-Radmanu i ministru gospodarstva Anti Šušnjari u povratku Ininih naftnih polja u Siriji

“Ako je ikad bio trenutak da Ina vrati svoja naftna i plinska polja u Siriji, onda je to sad”, potvrdio je za Nacional izvor vrlo blizak Vladi premijera Andreja Plenkovića. Prema njegovim riječima, sve dok je na vlasti bio diktator Bašar al-Asad, američka administracija u Washingtonu slala je jasne signale da nijednoj naftnoj kompaniji koja je do 2011. godine radila u Siriji, pa tako ni Ini, neće dozvoliti pregovore oko povratka u zemlju i nastavka eksploatacije nafte i plina. Al-Asad je od 2011. godine nasilno i brutalno, uz pomoć ruske vojske, suzbio pobunu oporbe, nakon čega su i SAD i Europska unija Siriji uvele oštre sankcije čime je zemlja bila ekonomski i politički izolirana. No sad se situacija promijenila, Asad je svrgnut i pod uvjetom da se nova oporbena vlast ne radikalizira, put za pregovore o povratku Ine na šest naftnih i plinskih polja u bloku Hayan i bloku Aphamia mogao bi biti otvoren, tvrdi Nacionalov izvor iz Vlade. Nacionalu je također potvrđeno da su službeni predstavnici hrvatskih vlasti 2012. i 2016. godine primili članove Sirijske nacionalne koalicije, koja je već tada dala obećanja hrvatskoj strani da će učiniti sve da se Ina vrati u Siriju jednom kad Al-Asadov diktatorski režim bude svrgnut. No optimizam visokog Nacionalova izvora ne dijele neki naftni stručnjaci s kojima smo razgovarali, a koji su bili uključeni u projekt Ine u Siriji. Povratak, tvrde oni, neće biti ni lak ni brz, a s obzirom na sadašnju situaciju u Siriji i neizvjesnost oko formiranja stabilne vlade, taj je proces još uvijek pod velikim upitnikom. Uz to, treba uzeti u obzir i da su Inine bušotine na blokovima Hayan i Aphamia vrlo vjerojatno devastirane i da je potrebno uložiti velika sredstva kako bi se one vratile u funkciju. No bez obzira na prepreke, taj će zadatak nesumnjivo biti poseban izazov za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i njezinog ministra Antu Šušnjaru. Iako smo o mogućem povratku Ine u Siriju za komentar zamolili i ministra, iz tog ministarstva nikakav odgovor nije stigao.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman spreman je reagirati i pružiti podršku Ini čim se situacija u Siriji stabilizira. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Nacionalov izvor koji je želio ostati anoniman, a koji je i sam sudjelovao u istražnim radovima i razradi naftnih i plinskih polja na bloku Hayan te je godinama pratio poslovanje Ine u Siriji, priznao nam je da nije previše optimističan oko brzog Inina povratka u tu zemlju. On je ispričao da Asadov režim nije bio primarni razlog odlaska Ine iz te zemlje. „Mi nismo imali problema s Asadom, bez obzira na njegovu diktatorsku vladavinu. Naši djelatnici otišli su iz Sirije zbog triju razloga. Najvažniji razlog bila je činjenica da su nestabilna politička situacija i oružani sukobi između Asadove vojske i pripadnika tadašnje oporbe, ugrozili sigurnost naših radnika na bušotinama. Drugi razlog je bio problem financiranja projekta. Naime, Ina je po ugovoru s državnom kompanijom General Petroleum Company bila dužna financirati projekt istraživanja i eksploatacije nafte i plina u bloku Hayan što je uključivao izgradnju infrastrukture, montažu i održavanje opreme i podmirenje operativnih troškova bušotina, a GPC je Ini bio dužan plaćati naknadu za polovinu eksploatirane nafte i plina jer je ugovorom bila predviđena podjela dobiti u omjeru 50:50. No zbog novonastale ekonomske situacije u zemlji, sirijska strana je jako kasnila, a potom tijekom 2011. i posve prestala plaćati Ini njezin udio, zbog čega je Ina također kasnila s izvršavanjem svoje obaveze financiranja projekta. Pritom su dodatno iskrsnuli i problemi legalnog transferiranja novca iz Hrvatske u Siriju zbog poremećaja u bankovnom sustavu. Treći razlog su bile sankcije Europske unije koje je prihvatila i Hrvatska i koje smo morali poštovati te smo na temelju toga proglasili ‘višu silu’ i povukli se iz Sirije“, objasnio je Nacionalov izvor i dodao da je nakon toga ugovor između Ine i GPC-a ostao zamrznut. On tvrdi da su tamošnje sirijske vlasti u više navrata pozivale Inu da se vrati i nastavi s radovima, no kako im nitko nije mogao garantirati sigurnost za radnike, vodstvo Ine je procijenilo da je povratak vrlo rizičan.

„Nažalost, s padom Asadova režima uvjeti poslovanja u Siriji nisu se bitno promijenili. Sigurnost za strane radnike i dalje je upitna i sve dok se ona ne podigne na višu razinu i dok se u Siriji ne formira stabilna i čvrsta vlada koja će preuzeti kontrolu u zemlji, teško je razgovarati o povratku. Da bismo uopće počeli pregovore o povratku, potrebno je s druge strane imati legalnog predstavnika s kojim se može razgovarati o pravnim aspektima zamrznutog ugovora i međusobnim pravima i obvezama. No pritom valja uzeti u obzir da je ekonomska situacija u zemlji vrlo loša, sirijsko gospodarstvo je devastirano i veliko je pitanje hoće li nova vlast biti u stanju ispoštovati svoje obveze u ugovoru. A upitno je i u kakvom su stanju te bušotine i oprema i koliko je isplativo ulagati golem novac kako bi se one ponovno dovele u operativno stanje“, podsjeća Nacionalov izvor. On tvrdi da je Ina uvijek bila dobro prihvaćena u Siriji jer je nastojala ne ulaziti u političke sukobe i izbjegavala je svrstavanje na bilo čiju stranu. „Ina je posljednja od svih inozemnih naftnih kompanija otišla iz Sirije, ali je i nakon odlaska zadržala formalno predstavništvo u zemlji. Doduše, njegovo poslovanje je zamrznuto, no ono još postoji“, objasnio je naš izvor i dodao kako bi se svakako, ako se okolnosti promijene nabolje, taj trenutak trebao iskoristiti i da bi Ina trebala poslati poruku sirijskim vlastima da je spremna za razgovore o povratku.

Povratak Ininih bušotina u Siriji bit će veliki izazov za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i ministra Antu Šušnjaru. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Neslužbene informacije koje su Nacionalu pristigle iz Ine od stručnjaka koji su dobro upoznati sa situacijom u Siriji, potvrđuju te prognoze. „Formalno-pravno, Ina svoju prisutnost u Siriji već niz godina održava kroz podružnicu (Branch Office) u Damasku, bez hrvatskih državljana. Politička i sigurnosna situacija u Siriji i dalje je složena i neizvjesna te će tek u narednom razdoblju biti poznato u kojem će se smjeru razvijati, što će zasigurno utjecati i na daljnje korake međunarodne zajednice kada je u pitanju odnos prema Siriji. A pomaka nema ni kada su u pitanju sankcije EU-a i UN-a koje su na snazi od veljače 2012. godine, dakle, gotovo punih 13 godina. Sve dok ne dođe do izmjena ili ukidanja sankcija i nametnutih ograničenja, Ina ne može poduzimati nikakve formalne radnje vezane za povratak u projekt i nastavak svojih poslovnih aktivnosti u Siriji“, potvrđeno je Nacionalu iz neslužbenih izvora. Pravni proces povratka, prema istom izvoru, moći će se pokrenuti tek kad se steknu uvjeti, a to, uz ukidanje sankcija, znači i rješavanje sigurnosne situacije i uspostavu stabilne vlade. „Ina aktivno prati situaciju sve ove godine i menadžment je spreman reagirati u slučaju promjene okolnosti, odnosno, stvaranja potrebnih preduvjeta. Sve ostalo je puko nagađanje“, potvrđeno je Nacionalu.

Sve dok su sankcije na snazi, kompanija ne može upravljati svojom imovinom u Siriji ni na koji način niti procijeniti njezino trenutačno stanje i vrijednost, kažu isti neslužbeni izvori. „Kao ozbiljna kompanija koja kotira na burzi, Ina u ovom trenutku ne želi nagađati o vrijednosti ili stanju imovine u Siriji, o stanju proizvodne opreme i ostale infrastrukture poput, primjerice, centralne plinske stanice za obradu plina koja se našla na udaru oružane skupine ISIL u siječnju 2017., naftnim i plinskim bušotinama na polju, karakteristikama samih ležišta koja se crpljenjem ugljikovodika mimo predviđenih proizvodnih planova s vremenom mijenjaju te preostalim rezervama“, podsjeća isti izvor i dodaje da je upravo zbog nemogućnosti uvida u stanje imovine, ali i zbog odgovornosti koju ima prema dioničarima, Uprava otpisala vrijednosti imovine u Siriji u poslovnim knjigama Ine u prethodnim godinama. No ta činjenica, kažu, ne utječe na koncesijska i druga prava Ine koja proizlaze iz potpisanih ugovora.

Službeni predstavnici hrvatskih vlasti 2012. i 2016., Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova i njezin zamjenik Joško Klisović, primili su članove Sirijske nacionalne koalicije, koja je već tada dala obećanja hrvatskoj strani da će učiniti sve da se Ina vrati u Siriju jednom kad Al-Asadov režim bude svrgnut. FOTO: Nacional, Screenshot

Iz službenog, pak, odgovora koji je Nacionalu upućen iz Inina Ureda za korporativne komunikacije i marketing, navodi se da „Ina nema saznanja u kakvom su stanju naftna i plinska polja kojima ne upravlja gotovo 13 godina“. Iz javno dostupnih podataka, navodi se u odgovoru, evidentno je da su bušotine i proizvodna postrojenja bili oštećeni tijekom ratnih djelovanja te da je sirijska nacionalna kompanija tijekom vremena djelomično crpila rezerve. „I dalje su na snazi sankcije EU/UN-a zbog kojih je Ina u veljači 2012. proglasila ‘višu silu’ te je privremeno obustavila sve svoje poslovne aktivnosti u Siriji. Sve dok su sankcije na snazi, kompanija ne može obavljati poslovne aktivnosti niti upravljati svojom imovinom u Siriji ni na koji način. Ina aktivno prati situaciju sve ove godine i spremna je reagirati u slučaju promjene okolnosti“, zaključno se navodi u službenom odgovoru Ine, na čijem je čelu predsjednica Uprave Zsuzsana Ortutay.

A okolnosti za sada doista nisu obećavajuće. U Siriji još uvijek vlada prilično kaotično stanje, politička situacija je izuzetno nestabilna jer u različitim dijelovima zemlje politički utjecaj imaju različite militantne skupine koje još uvijek nemaju zajednički cilj. Kurdski militanti imaju kontrolu nad sjevernim dijelom zemlje, islamska sljedba Alavita, iz koje potiče i obitelj Bašara Al-Asada, kontrolira pojas sirijske obale uz more, a teritorijalne pretenzije pokazuje i Izrael koji je samo par sati nakon opozicijskog preuzimanja vlasti u Siriji zauzeo vrh planine Hermon istočno od Damaska s koje kontrolira ne samo Siriju nego i Libanon.

Uprava Ine na čelu s predsjednicom Zsuzsanom Ortutay aktivno prati situaciju u Siriji, gdje je Ina obustavila poslovne aktivnosti, ali je spremna reagirati čim bude moguće. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Uz to, izraelska je vojska posljednjih dana učestalo granatirala vojne ciljeve u Siriji, a neki izvori ostavljaju otvorenom i mogućnost da bi se cijevi izraelskih topova mogle okrenuti i prema infrastrukturi i naftnim poljima. Inina naftna i plinska polja u bloku Hayan, koji se nalazi istočno od grada Homsa, 300-tinjak su kilometara udaljena od planine Hermon, a slična je udaljenost izraelskih položaja i od polja u bloku Aphamia koji se nalazi sjeveroistočno od Homsa, pa Ini preostaje nadati se da izraelska artiljerija, ostvari li se takav scenarij, neće dosegnuti do njezinih bušotina. Predstavnici nove sirijske vlasti pak šalju pomirljive signale prema svim susjedima, naglašavajući da im rat nije u interesu.

Ako se, dakle, situacija u Siriji smiri i okolnosti promijene, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje vodi ministar Gordan Grlić Radman spremni su reagirati i pružiti podršku Ini. „U okviru djelokruga svoje nadležnosti, MVEP pruža podršku svim gospodarskim subjektima u poslovanju na stranim tržištima. U tom kontekstu, sukladno svojim mogućnostima, MVEP poduzima sve prikladne korake kako bi interesi hrvatskih poslovnih subjekata, uključujući i Inu, bili predstavljeni i zaštićeni na najbolji način“, stoji u općenitom odgovoru koji je stigao na Nacionalov upit hoće li Ministarstvo na diplomatskoj razini pružiti podršku Upravi Ine u poduzimanju potrebnih koraka kako bi se pokrenuo postupak povratka prava na upravljanje naftnim blokovima Hayan i Aphamia.

Nacional je još 2016. objavio fotografije Inina inženjera Stanka Kadijena na Naftaplinovoj bušotini Hayan u Siriji, kao i lokaciju Al Mahr, a Ina je 2011. ondje imala prihode 70 milijuna eura mjesečno. FOTO: Nacional/Privatna arhiva

Ina je u Siriji prisutna od 1998. godine kada je potpisan prvi ugovor o istraživanju nafte i plina. Ugovori su potpisani na rok od 25 godina od početka razvojne faze (koja traje od 2002. godine), uz mogućnost redovnog produljenja roka na dodatnih pet godina, a posebna je klauzula predvidjela i mogućnost dodatnog produljenja roka u slučaju „više sile“. Drugim riječima, ugovor koji je Ina potpisala sa sirijskim GPC-om formalno je još na snazi i mogao bi biti dobar temelj za početak pregovora o povratku na polja u koja je Ina do sada uložila oko milijardu dolara. Početkom ovoga stoljeća, kada su Naftaplinova istražna bušenja u Siriji – prvo na bloku Hayan 2002. godine, a potom i 2004. Aphamia – potvrdila izdašna nalazišta nafte i plina, ukupna vrijednost rezervi nafte i plina procijenjena je na 80 milijuna tona ekvivalenta nafte, koja je po tadašnjim cijenama iznosila 23 milijarde dolara. Tu je brojku Nacionalu još 2016. godine potvrdio Stanko Kadija, operativni geolog koji je aktivno, kao nadzornik za geologiju, sudjelovao u Naftaplinovim istražnim bušenjima u Siriji. Ugovor koji je sklopljen sa sirijskom državnom naftnom kompanijom General Petroleum Company, Ini je prvih godina eksploatacije donosio redovite mjesečne prihode od 70 do 80 milijuna dolara. No krajem 2011. godine ratno stanje u Siriji zatvorilo je gotovo sve naftne bušotine, svjetske kompanije napustile su zemlju, a među posljednjima Hayan i Aphamiju napustili su i djelatnici Ine.

Iako su hrvatski stručnjaci vrlo oprezni u procjenama hoće li se i kada Ina vratiti u Siriju, iz sirijskih izvora signali su mnogo optimističniji. Zagrebački liječnik dr. Jamal Assad, službeni predstavnik nove sirijske vlasti u Hrvatskoj, za Nacional je izjavio da se mora složiti s konstatacijom da je još uvijek prerano razgovarati o Ininom povratku u Siriju, no on tu mogućnost ne dovodi u pitanje. „Sada je najvažnije uspostaviti mir i stabilnost u zemlji. Privremena vlada je formirana i ona će voditi zemlju do 1. ožujka iduće godine. No ta privremena vlada nema ovlasti poduzimati korake na međunarodnom planu, njezin je zadatak pripremiti sve za formiranje trajne vlade koja će biti imenovana u ožujku i koja će upravljati Sirijom idućih pet godina“, objasnio je Assad i dodao da će tek nakon formiranja trajne vlade biti moguće ponovno pokrenuti pitanje Inina povratka u Siriju. On kaže kako mu je poznato da je Hrvatska, odnosno, Ina pretrpjela veliku financijsku štetu zbog činjenice da je nakon uvođenja sankcija bila prisiljena napustiti naftna polja na kojima je bila operator do 2011. godine. „Naša je procjena da je Ina prestankom eksploatacije nafte i plina na blokovima Hayan i Aphamia svakog mjeseca gubila oko 15 milijuna dolara. Na godišnjoj razini to je oko 200 milijuna dolara“, kazao je Assad.

Zagrebački liječnik dr. Jamal Assad, službeni predstavnik nove sirijske vlasti u Hrvatskoj, ne dovodi u pitanje povratak Ininih polja. FOTO: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

ON je podsjetio da su predstavnici sirijske opozicije koja je pružala otpor režimu Bašara al-Asada i radikalnim islamističkim skupinama koje su podržavale Asada proteklih godina, imali dobre političke kontakte s predstavnicima hrvatskih vlasti. Naime, Hrvatsku je od 2011. naovamo posjetilo nekoliko visokih predstavnika sirijske oporbe. Tadašnja ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Vesna Pusić primila je u studenome 2012. godine predstavnike tada opozicijske Sirijske nacionalne koalicije (SNC) Georgea Sabru, Abdela Basseta Sidu i Mohammeda Sarminia, a s njima je razgovarao i njezin tadašnji zamjenik Joško Klisović. Zanimljivo je da o tom sastanku hrvatska javnost nije bila obaviještena. U svibnju 2016. godine Zagreb je posjetio i Abdul Ilah Fahd, glavni tajnik Sirijske nacionalne koalicije. Posjet Abdula Ilaha Fahda Zagrebu i susreti koje je održao u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova imali su zadatak pojačati suradnju prozapadne sirijske koalicije s Hrvatskom. Predstavnik, a kasnije i predsjednik Sirijskog pregovaračkog vijeća (Syrian Negotiation Commission) Bader Jamous također je u dva navrata posjetio Hrvatsku. Već je tada, uz humanitarna pitanja, na razgovorima spomenuto i pitanje povratka Ine u Siriju i ta mogućnost ni tada se nije dovodila u pitanje.

„I George Sabra, i Abdel Basset Sida, i Mohammed Sarmini, jednako kao i Abdul Ilah Fahd i Bader Jamous, u razgovorima su pružili garancije da će poduzeti sve da Ini omoguće povratak u Siriju, jer su svi oni bili sigurni da će režim Bašara al-Asada pasti i da će se opozicija vratiti na vlast. No da bi se to ostvarilo, potrebno je stvoriti uvjete, formirati stabilnu vlast i ministarstvo energetike koje će preuzeti ovlasti pregovora o povratku. To će zasigurno potrajati nekoliko mjeseci, a jedan od uvjeta je svakako i da EU i UN povuku sankcije prema Siriji. No budite uvjereni da svi radimo na tome. I ja osobno kao predstavnik nove sirijske vlasti u Hrvatskoj i vlasti u Damasku koje su mi već potvrdile da na to računaju. Nadam se da ćemo doista vrlo brzo hrvatske radnike ponovno vidjeti na Ininim naftnim i plinskim poljima u Siriji“, potvrdio nam je Assad. On je potvrdio da je u interesu nove sirijske vlade dobar odnos sa susjednim zemljama i s međunarodnom zajednicom kako bi se Sirija što prije ponovno izgradila. Sa sirijske strane, dakle, krene li formiranje vlasti u zemlji u pozitivnom smjeru, po svoj prilici neće biti prepreka Ininu povratku na naftna i plinska polja Hayan i Aphamia. Završnu riječ ipak će imati Ina i MOL pred kojima je zadatak pažljivog analiziranja stvarnog stanja spomenutih polja i procjene isplativosti ponovnog ulaganja u devastirane bušotine. A to je proces koji će potrajati.