Festival povijesti Kliofest 2023., deseti po redu, otvoren je u utorak u Zagrebu i do 19. svibnja će se pod njegovim znakom održati niz okruglih stolova s povijesnim temama, brojna predstavljanja knjiga, tribine različitih tematika te sajam povijesnih knjiga.
Festival nastoji javnosti približiti povijesnu znanost i njezine stvaratelje, popularizirati historiografsku nakladničku djelatnost, potaknuti raspravu među povjesničarima o bitnim pitanjima struke te općenito njihova mjesta i položaj u današnjem hrvatskom društvu.
Organizator Damir Agičić kazao da je u deset godina postojanja festival posjetilo više desetaka tisuća građana, da je na njemu sudjelovalo više od tisuću povjesničara, deseci nakladnika i veliki broj volontera studenata s više fakulteta u Zagrebu.
Kliofest je otvorio okrugli stol „Seljačka buna 1573. – kako se sjećamo?“ na kojem je Snježana Koren s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazala da povijest prenosi dominantne narative o čemu svjedoči način na koji su u pojedinim razdobljima naglašavana dva ključna aspekta Seljačke bune.
Nacionalni aspekt bio je dominantan u 20-im godina 20. stoljeća, za vrijeme NDH i u devedesetima, a socijalni za vrijeme Banovine Hrvatska i u socijalističkoj Jugoslaviji.
Kazala je da je Seljačka buna danas sporedna tema u nastavi povijesti, te da u njezinu prikazu politika dominira nad znanošću.
Povjesničar Branko Čičko kazao je da je sagledavanje Seljačke bune danas rezultat pristupa od prije 50 godina i naglasio potrebu uvođenja suvremenih istraživačkih perspektiva.
Branimir Janković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kazao je da Seljačka buna nije samo stvar povijesti ranog novog vijeka nego i suvremenosti, odnosno kako se sjećamo pojedinih povijesnih događaja i zašto. Naveo je primjer prema kojem je Matija Gubec osoba s najviše ulica u Hrvatskoj, a istovremeno je kao historiografska i svaka druga tema ne u drugom, nego trećem i četvrtom planu.
Prethodno je u predvorju Nacionalne i sveučilišne biblioteke otvorena izložba Martine Bitunjac „Između slave i zaborava. Lea Deutsch, čudo od djeteta i žrtva Holokausta”.
Etnologinja s Instituta za etnologiju i folkloristiku Renata Jambrešić Kirin kazala je da se radi o toploj, ranjivoj i duboko empatičnoj izložbi o Lei Deuatsch koja je važna referenca hrvatske kulturne, kazališne, plesne i glazbene povijesti.
Lea Deutsch je najmlađa i jedina s međunarodnom karijerom od postumno uvažavanih mladih umjetnica žrtava holokausta, kazala je.
Njezina međunarodna karijera je dobro dokumentirana. Očekivali bismo da je ta dječja zvijezda, koja je proslavila zagrebački teatar i školu dječje glume, glazbe i plesa, predmet više interdisciplinarnih projekata i monografija, ali tome nije tako, kazala je.
Renata Jambrešić Kirin je kazala da su posljednjih godina učinjene brojne memorijske geste u hrvatskoj javnosti.
Navela je, iz ine, otvorenje Spomenika žrtvama holokausta i ustaškog režima u Zagrebu, otvaranje Romskog memorijalnog centra Uštica kod Jasenovca i predsjedavanje Hrvatske Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust.
Također, navela je činjenicu da je Vlada usvojila radnu definiciju antisemitizma, da su pooštrene kazne za nošenje ustaških simbola, da se redovito obilježava dan Holokausta, te rad Centra za promicanje tolerancije.
One, međutim, nisu dovoljne da se da se društveno sjećanje uspostavi kao kritički diskurs i kao kulturno-spoznajno i etičko postignuće jedne zajednice, kazala je Renata Jambrešić Kirin.
Tijekom Kliofesta bit će predstavljene još četiri izložbe: pola stoljeća časopisa Latina et graeca, o etnologu Milovanu Gavazziju i njegovim fotografijama hrvatske svakodnevice polovicom prošloga stoljeća, o Gubecu kao razbojniku ili velikanu, te o sto godina slavonskobrodskog industrijskoga giganta Đure Đakovića.
Osim o Seljačkoj buni bit će održani okrugli stolovi o problematici intelektualne povijesti žena i o tome kako pisati povijest Jugoslavije.
Organizatori Festivala su Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Udruga Kliofest.
Komentari