Tradicionalnim porukama o važnosti knjige i čitanja, ove godine s fokusom na utjecaj moderne tehnologije na kulturu i umjetnost te društvo općenito, u ponedjeljak je u Zagrebu svečano otvoreno četvrto izdanje Zagreb Book Festivala (ZBF), koji će do 27. svibnja u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) okupiti više od 80 domaćih i stranih autora u preko 30 događanja sa središnjom temom “Selfie kultura – mit i stvarnost”.

Bogat sedmodnevni festivalski program panel-diskusija, predavanja i predstavljanja knjiga uvodno je na Ljetnoj pozornici MUO-a najavila direktorica i idejna začetnica Festivala Petra Ljevak. Zahvalila je svim okupljenim ljubiteljima knjige na odazivu i podršci, te partnerima Festivala i njegovim sponzorima, pokroviteljima i prijateljima, Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu, Styria Media Grupi, te MUO-u kao domaćinu festivalskih događanja.

“Od kad je prije četiri godine pokrenut, Zagreb Book Festival zamišljen je kao platforma za posredovanje važnosti čitanja, pisane riječi i stvaranja kako za pojedinca, tako i za društvo”, rekla je Ljevak. Od tada do danas, Festival kroz svoj program pokušava istražiti različite oblike sinergije dostupne u povezivanju književnosti, znanosti, poezije s različitim segmentima umjetničkog izražavanja, s drugim granama umjetnosti i aktualnim društvenim temama.

“Svake godine ljestvica se podiže, a četiri godine od osnutka, Festival je pronašao svoje mjesto na kulturnoj mapi Zagreba i šire, ostvario brojne kulturne suradnje, postao nositelj međunarodne oznake festivalske kulturne kvalitete EFFE, te predstavio preko 50 renomiranih stranih autora i stotinjak domaćih književnika, prevoditelja, znanstvenika, publicista, novinara, nakladnika, polako formirajući prijateljsku platformu za širenje i promicanje književnosti”, napomenula je Ljevak.

Danas, u vrijeme okarakterizirano rapidnim razvojem brzih tehnologija i sveopćom užurbanošću, u doba inflacije informacija, fragmentiranosti pažnje, okrupnjavanja i sustavne globalizacije, kad se većina komunikacije odvija pismenim putem, postalo je važnije nego ikad razvijati alate kritičkog promišljanja, sposobnost dubinske koncentracije, empatiju i vlastitu pismenost, rekla je i dodala: “Sve su to stvari kojima nas čitanje knjiga podučava”.

Književnost kao platforma za najbolje odgovore na život

Upravo je iz toga proizašla tema ovogodišnjeg festivala, ‘Selfie kultura’, odnosno utjecaj moderne tehnologije na društveno-politička, ekonomska, intimna i identitetska pitanja, te umjetnost samu. O tome će najviše biti riječi, kako je istaknula koordinatorica programa Ivana Bodrožić, u panel-diskusijama u kojima će gostovati istaknuti svjetski i domaći intelektualci.

“Kako smo iskusniji, sve smo umješniji slušati publiku i ono što je bitno i onima koji vole knjigu i onima koji vole promišljati društvo, tako da se i ove godine ne bavimo isključivo književnošću radi književnosti, nego smatramo da je književnost ta koja prodire u naš život, najbolje ga opisuje, i vrlo često daje najbolje odgovore”, rekla je Bodrožić.

Tako će se na Festivalu raspravljati o temama kao što su “Fake News – mediji u doba alternativnih činjenica”, “Tiranija izbora – obrazovanje u doba filtriranja”, “Siri, how do you feel? – umjetna inteligencija i moral”, te “Dickens na Twitteru – književnost i tehnologija”, a program panel diskusija i predavanja otvorili su, razgovorom o narcisoidnosti kao virusu moderne tehnologije u ponedjeljak odmah nakon svečanog otvorenja, finski novinar i pisac Ari Turunen, istaknuti hrvatski znanstvenik Igor Rudan i profesorica na Katedri za opću povijest književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu Željka Matijašević.

U kratkom obraćanju u sklopu svečanog otvorenja, Rudan, jedan od najmlađih britanskih akademika, koji će na Festivalu predstaviti svoju publicističku knjigu “Točna boja neba” (Naklada Ljevak) te održati predavanje “Deset načina na koje znanost i tehnologija mijenjaju život u 21. stoljeću”, okupljene je podsjetio da su danas znanost i tehnologija prodrle u svaku poru ljudskoga djelovanja – pa tako “više nije moguće napisati roman a da on nije na neki način konzistentan s onime što znaju znanost, tehnologija i medicina”.

U panel diskusijama, predavanjima, predstavljanjima knjiga od domaćih će imena sudjelovati i Tanja Mravak, Boris Jokić, Morana Kasapović, Ivica Đikić, Kruno Lokotar, Boris Rašeta, Alen Brlek, Jan Šnajder, Luka Perušić, Lidija Dimkovska, Vanda Mikšić, Ivica Puljak, Nikša Gopčević, Borna Sor i Petar Štefanić.

Bandić: Bez knjige nema ni kulture, ni jezika, ni naroda

Program je ‘neslužbeno’ u ponedjeljak u podne otvorilo gostovanje u MUO-u u sklopu dječjeg programa britanske književnice za djecu Julije Donaldson, autorice nekih od najpoznatijih i najnagrađivanijih slikovnica današnjice. Program za najmlađe i ove godine donosi niz susreta s domaćim autorima, u sklopu Posebnog programa će se održati popularan ciklus pripovijedanja Spikigin, dok će književni klub Booksa ugostiti program pjesnikinje Sanje Baković “Odvalimo se poezijom”.

Tradicionalni program “Svježe i domaće” donosi i predstavljanje novog romana istaknutoga novinara i književnika Drage Hedla “Vrijeme seksa u doba nevinosti” (Naklada Ljevak), proznoga prvijenca novinarke Ivane Dragičević “Nejednaki” (Naklada Ljevak), novoga romana novinara, scenarista i redatelja Dražena Ilinčića “Neobičan slučaj novinara N.” (OceanMore), te debitantskoga romana kazališnog redatelja Darija Harjačeka “Sanjica Lacković” (OceanMore).

Od promocija inozemnih gostiju izdvajaju se pak “Zar ne znaš tko sam ja? Povijest arogancije” (TIM Press) Arija Turunena, grafički roman “Zenobija” (Sandorf) danskog autorskog dua Mortena Dürra i Larsa Hornemana, roman “Prosječni indeks sreće” (Ljevak) Portugalca Davida Machada, za koji je dobio Nagradu Europske unije za književnost 2015., “Internet nije odgovor” (Ljevak) britansko-američkog pisca Andrewa Keena, te “Tiranija izbora” (Fraktura) slovenske teoretičarke psihoanalize i sociologinje Renate Salecl.

Kao i svake godine, dodijelit će se nagrada za najpopularniji roman godine biblioteke Balkan Noir 24sata i Expressa, koja objavljuje kriminalističke romane iz pera hrvatskih (ili regionalnih) autora, čime će u nedjelju 27. svibnja biti zatvoren ovogodišnji Zagreb Book Festivala.

Atmosferu je na otvorenju ‘zagrijao’ nastup Dua Small Change a “festival knjige u srcu Zagreba” službeno je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, uz poruku: “Bez knjige nema ni kulture, ni jezika, ni naroda. Ako čovjek hoće otrgnuti korijen, srčiku narodu, neka mu samo uzme jezik i kulturu. A bez knjige nema ni jezika i kulture”.