U Biogradu na Moru u srijedu je otvoren 22. po redu Biograd Boat Show.

Drugu godinu zaredom održava se i Croatia Charter Expo, 22. i 23. listopada, također uz partnerstvo HGK, u hali B u zapadnoj Marini Kornati. Čarter tvrtkama je omogućeno da svoje usluge prezentiraju i na vlastitim plovilima i to na gatu 14.

“Biograd Boat Show mnogo je više od same izložbe plovila, to je mjesto okupljanja svih segmenata nautičke industrije i turizma, ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Kao organizator sajma, Ilirija je svojom dugogodišnjom tradicijom, znanjem i iskustvom isprofilirala Biograd Boat Show u jedan od 36 najznačajnijih svjetskih nautičkih sajmova, odnosno vodeći nautički srednjoeuropski sajam i najveći nautički sajam u Hrvatskoj, a Biograd na Moru učinila centrom nautičkog turizma na hrvatskom Jadranu”, istaknuo je predsjednik Uprave Ilirije te organizator i domaćin sajma Goran Ražnjević koji se održava od 21. do 25. listopada u Marini Kornati, u Biogradu na Moru.

Ražnjević je dodao da je kroz organizaciju sajma, koji je u ovih dvadeset i dvije godine svojim konkurentnim rastom i razvojem izrastao u kongres nautičke industrije, znatno doprinijela i Hrvatska gospodarska komora organizirajući Dane nautike koji okupljaju sve predstavnike realnog sektora nautičke industrije i turizma te državnih institucija.

Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević rekao je kako rezultati koji su postignuti u nautici, i u ovoj za turizam iznimno teškoj kriznoj godini, govore o otpornosti nautike, ali i njezinom strateškom značaju za hrvatski turizam jer potrošnja nautičkih turista gotovo je dvostruko veća od prosječne.

“Zahvaljujemo Vladi HR na svim kriznim mjerama kojima je pomogla u očuvanju likvidnosti i radnih mjesta. Neovisno o pandemiji na današnjim HGK danima nautike želimo govoriti o ključnim problemima konkurentnosti hrvatskog nautičkog turizma. O budućnosti, o novoj strategiji hrvatskog turizma koja s jedne strane treba osigurati održivi razvoj nautičkog turizma uz očuvanje našeg obale i mora, a s druge strane trebamo otklanjati prepreke, posebice one administrativne, zakonske, za snažnije investiranje i konkurentnost nautičkog sektora“, poručio je Kovačević i dodao da je krajnje vrijeme da sva nadležna ministarstva sjednu i usuglase se oko koncepta izmjena Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kako bi riješili pravnu nesigurnost i neizvjesnost koju imaju postojeći koncesionari, ali i stvorili preduvjete za nove investicije i razvoj i povećanje kvalitete usluge.

Kovačević je istaknuo i kako bi trebalo preispitati koncesijske naknade za marine i njihovo ukidanje, jer bi na taj način osim marinama od kojih su neke pretrpjele i pad od preko 50%, najviše pomogli čarterašima koji su se nažalost naplaćali vezova iako su plovila veći dio ove godine bila usidrena. Nautika, nije samo rekreacija i zabava i zato treba promijeniti NKD i osigurati da i marine kao i čarteri postanu turistička djelatnost odnosno prihvatljivi korisnik za natječaje u turizmu. I na kraju, rekao je Kovačević, u našoj razvojnoj strategiji ne smijemo zaboraviti jedan mali, ali standardima kvalitete iznimno atraktivan segment nautike, male brodare i mini kruzere koji su pretrpjeli ogromne štete zbog ovisnosti o avio destinacijama. Za njih u budućnosti moramo riješiti infrastrukturu koja ne prati njihove potrebe, od remonta do novih vezova i luka.

Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tonči Glavina poručio je pak kako se nautički turizam, u ovoj godini koju je obilježila pandemija, pokazao kao izrazito popularan turistički proizvod kroz koji su turisti pronašli svoju sigurnu oazu mira u Hrvatskoj. Kako bi nautički turizam u Hrvatskoj ostao autentičan i prepoznatljiv, neophodno je zaštiti i očuvati izvornosti obalnog prostora i mora kako ne bi došlo do negativnih posljedica i zasićenosti turističkog prostora.

“Budući razvitak nautičkog turizma u Hrvatskoj stoga treba promatrati kroz stvaranje okvira za ravnotežu ekonomskog napretka i održivosti razvoja. U tom smislu veliku važnost za razvoj nautičkog turizma i privlačenje većeg broja nautičara predstavlja povezivanje s drugim turističkim proizvodima i ponudama u destinacijama, odnosno stvaranje popratnih sadržaja kako bi se gosti što više zadržali u destinacijama. Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da nautički turizam svojim prihodima, odnosno dijelom prihoda od 30 posto direktno pridonosi razvoju drugih selektivnih oblika turizma poput kulturnog, gastronomskog, vinskog itd. te je posebno važan za rezultate koji se ostvaruju u pred i posezoni, neupitan je doprinos ovog segmenta turizma”, rekao je Glavina.

Na otvaranju sajma bio je i pomoćnik ministra mora prometa i infrastrukture Siniša Orlić koji je je ova sezona pokazala otpornost hrvatske nautike. „Dokaz tome je i ovaj sajam koji je unatoč svemu zadržao zavidnu razinu kvalitete. Ovime zadržavamo naše mjesto na svjetskoj nautičkoj karti, a na tome prije svega želim zahvaliti organizatoru, tvrtki Ilirija. Rezultati ostvareni u ovoj sezoni su veliki uspeh, ali kriza nam je ukazala i na neke manjkavosti ovog sektora. Prije svega tu mislim na ovisnost malih brodara i nekih destinacija o avionskim gostima, te probleme moramo adresirati, a tome će pomoći i mjere koje donosi Ministarstvo“, rekao je Orlić.