Unatoč porastu zaraza koronavirusom, Europa se nastoji pripremiti za povratak učenika u školske klupe. Smanjuje se broj učenika u učionicama, skraćuju se školski sati i uvodi se obveza nošenja maski u školama.

Mnogi roditelji i učitelji strahuju da te mjere nisu dovoljne ili da su usvojene prekasno zbog čega su neki roditelji odlučili ne slati djecu u školu i ostaviti ih kod kuće.

David Rodrigo, 41-godišnji IT stručnjak iz španjolske Salamance, rekao je da neće poslati svoju dvojicu sinova, sedmogodišnjaka i devetogodišnjaka u školu jer strahuje za njihovu sigurnost.

Iako djeca uglavnom imaju slabije simptome koronavirusa nego stariji, oni mogu prenijeti zarazu starijim članovima obitelji koji žive s njima u istom kućanstvu, a koji su “vrlo, vrlo ranjiivi”, rekao je Rodrigo koji predstavlja skupinu od 60 obitelji koje dijele iste brige.

Djeca će poštovati pravila socijalne distance “prvih deset sekundi”, uvjeren je Rodrigo.

Skupina tih roditelja samo je jedna od nekoliko njih u Španjolskoj koji traže da učenici nastave pratiti nastavu na daljinu sve do odobrenja cjepiva ili terapije protiv covida-19.

No španjolska vlada insistira da se učenici, koji nisu bili u učionicama od ožujka, vrate u školske klupe u rujnu.

Vlada je u četvrtak najavila da će sva djeca starija od šest godina cijelo vrijeme morati nositi maske u školi.

U Italiji, prvom europskom žarištu, djeca iznad šest godina morat će nositi masku kad ne bude bilo moguće poštovati socijalnu distancu, dok je Grčka uvela obvezu nošenja maski za sve učenike.

Važnost nošenja maski u školi u pandemiji “očita je kao i vezanje pojasa u automobilu ili potrebe za cijepljenjem vaše djece”, rekla je grčka ministrica obrazovanja Niki Kerameus.

Manji razredi

Neke države smanjile su broj učenika u učionicama kako bi osigurale razmak između njih.

U učionicama u Grčkoj moći će biti maksimalno 17 učenika, a u Srbiji te u Bosni i Hercegovini najviše 15.

Madridske vlasti u utorak su najavile da će zaposliti gotovo 11.000 učitelja i postaviti improvizirane učionice u školskim dvorištima kako bi se broj učenika u razredima osnovne škole mogao smanjiti na 20.

Mercedes Sardina, predstavnica učitelja iz sindikata CCOO u Fuenlabradi na južnoj periferiji Madrida, sumnja da će to biti moguće i usporedila to s organizacijom vjenčanja u tri dana “kada još ništa nije učinjeno, a ni vjenčanica nije kupljena”.

“Učitelji su jako prestrašeni, kao i učenici i roditelji”, dodala je.

Španjolski sindikat učenika i učenica pozvao je na štrajk 16.,17. i 18. rujna protiv “improvizacije” nove školske godine.

Učiteljica Ana da Silva iz Fuenlabrade, koja također nije sigurna da će madridske vlasti uspjeti izvesti sve najavljeno, spremna se vratiti u školu.

“Trebam vidjeti svoje učenike, povezati se s njima. Mi znamo njihove snove, njihove radosti, njihove frustracije”, rekla je Da Silva.

Kraći školski sat

Druge mjere uključuju često pranje ruku i kraće trajanje školskih sati. Jedan školski sat u urbanim područjima u BiH trajat će samo 20 minuta.

Italija je naručila 2,4 milijuna individualnih školskih klupa, ali bi isporuka mogla potrajati do listopada, kad već bude trajala školska godina.

Grčka će svakom djetetu u osnovnoj školi dati bočicu vode za višekratnu uporabu kako bi izbjegavali naguravanje ispred školskih umivaonika.

Glavni britanski zdravstveni stručnjak Chris Whitty rekao je ranije u kolovozu za BBC, kako bi smirio strasti, da se čini da je “puno manje prijenosa s djece na odrasle nego s odraslih na odrasle”.

No Njemačka bi mogla poslužiti kao primjer opreza. Dužnosnici su zatvorili dvije škole na sjeveru zemlje na početku kolovoza nakon što je koronavirus otkriven među učenicima i osobljem samo nekoliko dana nakon povratka u školske klupe.