Najstariji i najveći srednjovjekovni ljetni festival u Hrvatskoj, Rabska fjera, otvara se u utorak navečer, a trajat će do 27. srpnja uz izložbe tradicijskih zanatskih vještina, viteške igre i zabavni program.

Rabska fjera temelji se na tradiciji početoj 21. srpnja 1364, kad je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu I. Anžuvincu. Fjera je u prošlosti trajala 14 dana. Slavilo se moći svetog Kristofora, kojemu se pripisuje zasluga za spašavanje grada 1075. godine, oslobađanjem od Normana.

Prema povijesnim izvorima, 1358. godine, nakon dvogodišnjeg rata i poraza, Venecija je Dalmaciju prepustila ugarsko-hrvatskom kralju Ljudevitu I. Anžuvincu. Rabljani su nakon toga u Zadru prihvatili tog kralja i zavjetovali mu se na vjernost, a on je obećao da će im priznati privilegije veće od onih što su ih imali pod Mlečanima, pa su ga slavili kao oslobodioca i u njegovu čast uveli svečanosti.

U novije doba Rabska fjera održava se svake godine od 25. do 27. srpnja. Povijesna jezgra grada Raba se vraća u prošlost, s prikazom malih obrtničkih dućana i zanatskih radionica na gradskim ulicama i trgovima. Tu su pekari, medari, klesari, stolari, slikari na svili, školjkari, spužvari, pletači košara i konopa, slikari i niz ostalih zanatlija, a sudjeluju članovi rapskih udruga i njihovi gosti.

Priredba otvaranja počinje okupljanjem svih kostimiranih sudionika u Gornjoj ulici u Rabu, koji se zatim u povorci spuštaju gradskim stubištem Bobotinama do Trga sv. Kristofora, odnosno srednjovjekovnog Varoša. Fjeru proglašava otvorenom gradonačelnik Raba. Svečana povorka potom, predvođena Rapskim vitezovima samostreličarima kreće Srednjom ulicom prema gradskoj Loži, gdje se svi upisuju u knjigu Rabske fjere.

Posljednji dan Rabske fjere, 27. srpnja, dan sveca zaštitnika grada Raba, svetog Kristofora, održavaju se viteške igre Udruge rapskih samostreličara.