Plenkovićev kandidat za gradonačelnika Splita na izvanrednim lokalnim izborima u lipnju ove godine, liječnik Zoran Đogaš, bit će suočen s bojkotom velikog dijela HDZ-ovih struktura na lokalnom nivou, otkrilo je Nacionalu više izvora iz te stranke vrlo upućenih u odnose snaga na terenu. Razlozi za tako dramatičan potez su višestruki: radi se prije svega o otporu prema Plenkovićevom načinu vođenja stranke, u čemu sve očitije gubi podršku velikog dijela stranačkih „teškaša“ i utjecajnih lobija, ali i o svojevrsnom prosvjedu protiv njegove kadrovske politike u samom Splitu i Dalmaciji koja se u javnosti već unisono proglašava katastrofalnom.

„Dozvolio je Anti Sanaderu da vuče sve konce i potpuno preuzme prevlast u najjačim HDZ-ovim ograncima u zemlji, a sada je – želeći mu dodijeliti opomenu zbog blamaže na prošlogodišnjim lokalnim izborima – nametnuo Đogaša kao svoj osobni izbor. Kao rezultat toga dobit će bojkot s više strana: i od uvrijeđenog Sanadera, i od onih koji godinama prosvjeduju zbog njegove prevlasti“, rekao je za Nacional sugovornik koji je godinama u vrhu splitskog HDZ-a.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković mogao bi se naći u neugodnoj poziciji ako njegov kandidat na izborima u Splitu Zoran Đogaš doživi uvjerljiv poraz. FOTO: Josip Regovic/PIXSELL

„Zahvaljujući njima – Anti Sanaderu i ljudima koji su ‘okružili’ samog Plenkovića i tako si osigurali golemu moć na nižim razinama, ali i samom Plenkoviću koji je potpuno nezainteresiran za razvoj unutarstranačke demokracije – HDZ je postao kanta za napucavanje i predmet sprdnje. Potpuno je nevjerojatno da stranka na čelu svog velikog splitskog ogranka drži Vicu Mihanovića usprkos iznimno lošem rezultatu na lanjskim izborima i kontinuiranim višemjesečnim prozivanjima oko njegova dvojbenog doktorata na Sveučilištu u Osijeku.

Potom, nevjerojatno je da HDZ u Splitu mjesecima ruši vlast i zaziva izvanredne izbore bez da ima bilo kakav konkretan plan ili strategiju kako na njima nastupiti. No najnevjerojatniji je sam proces traženja kandidata za gradonačelnika koji se proteklih tjedana izrodio u potpunu blamažu: u javnosti se otvoreno licitiralo s više desetaka imena, uglavnom izvan reda članova stranke, a potom je i službeno plasirana teza da se traži kandidat takvog profila. Drugim riječima, da će se u ime HDZ-a natjecati i najviše šanse na izborima imati osoba koja s HDZ-om ima najmanje veze. Što je to nego fijasko?“ pita se drugi sugovornik Nacionala iz ove stranke.

„I potom se Andrej Plenković odlučio za Zorana Đogaša, liječnika i profesora na Medicinskom fakultetu, po svemu sudeći na preporuku svoga rođaka i rektora Sveučilišta u Splitu Dragana Ljutića, čije se ime također vrtjelo u anketama, no valjda je njegova veza s premijerom ipak otežavajući faktor. Plenković je odlučio oduzeti ovlast Anti Sanaderu, ali iz kadrovski devastiranog splitskog HDZ-a više nije imao koga izabrati. Neće biti većeg bojkota od ovoga koji se sprema u lipnju“, uvjeren je treći sugovornik Nacionala iz splitskog HDZ-a. Ova stranka, napominje, u drugom najvećem gradu u državi imala je šansu za pobjedu na izborima isključivo kada je kandidirala osobe umjerenog profila, poput Zvonimira Puljića sredinom dvijetisućitih ili Andre Krstulovića Opare prije nekoliko godina, a i pokojnom arhitektu Vjekoslavu Ivaniševiću pobjeda je prije devet godina izmakla za samo nekoliko stotina glasova. No oni su istodobno morali imati i jako stranačko zaleđe: kada je Ivo Sanader 2009. godine iz šešira izvukao gotovo anonimnog Ivana Kureta, glasovi su se dramatično prelili na stranu Željka Keruma pa je HDZ doživio fijasko i nije ušao čak ni u drugi krug izbora.

„Kerum će se kandidirati i ove godine, no on je politički potpuno potrošen i teško da može ponoviti sličan uspjeh premda se nastoji pozicionirati kao kandidat kompletne desnice, pa i HDZ-a. Slijedi nam faza teškog motiviranja članova i birača, potom bojkot i izgledno loš rezultat na izborima, a nakon toga i nova faza unutarstranačkih obračuna i preslagivanja“, govori jedan od sugovornika iz HDZ-a.

Čak i prije formalne odluke HDZ-a Zoran Đogaš uputio je medijima službeni poziv na svoje predstavljanje, čime je dao do znanja da odluka nije donesena u Splitu nego u Zagrebu. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

Nacional je prije dva tjedna, dok je ta stranka bila u procesu traženja osobe koja će se na izborima suprotstaviti Ivici Puljku, prenio razmišljanja triju neovisnih izvora iz samog vrha HDZ-a koji su zagovarali tezu da bi Ante Sanader trebao preuzeti odgovornost i osobno se kandidirati za gradonačelnika Splita. Formalne i zakonske prepreke za to ne postoje i premda je bilo jasno da se radi o nerealnoj opciji, bila je to jasna poruka vrha stranke dugogodišnjem šefu ogranka u Splitsko-dalmatinskoj županiji. „Sanader je najodgovorniji za to što HDZ zapravo u Splitu nema kvalitetnog kandidata i to je posljedica duge negativne selekcije, zbog čega su se mnogi kontaktirani već zahvalili na kandidaturi, ponajprije jer ne žele u kampanji imati ikakve veze s lokalnim šefom HDZ-a Vicom Mihanovićem. Njega smatraju krunskim izdankom negativne kadrovske stranačke selekcije u Sanaderovoj režiji“, rekla je jedna osoba iz vrha HDZ-a.

HDZ u Splitu nema kvalitetnog kandidata jer su se mnogi kontaktirani zahvalili na kandidaturi, ponajprije jer ne žele u kampanji imati ikakve veze s lokalnim šefom HDZ-a Vicom Mihanovićem. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Drugi izvor ideju o Sanaderovoj kandidaturi obrazložio je ovako: „Sanader bi trebao preuzeti odgovornost jer je jaka stranačka figura te unutar stranke na nacionalnoj razini obnaša istaknutu funkciju, a i povlači sve konce na lokalnoj razini. Samo je problem u tome što se nitko s kapacitetima za pobjedu ne želi vezati uz organizaciju koju je on uveo na scenu. A uveo je na scenu garnituru ljudi koja mu je bespogovorno lojalna, a u biti je nesposobna i iritira veliki broj Splićana. Pa bi Sanader svojom kandidaturom, kao tako sposoban političar, trebao povesti HDZ do pobjede. Ili se testirati pred hrvatskom javnosti. Pa da poslije on osobno napokon preuzme zasluge ili odgovornost za rezultate izbora. A to bi, na koncu, trebalo razbistriti pogled i premijeru i stranačkom šefu Andreju Plenkoviću i čak ga možda navesti da promisli je li Sanader doista zaslužio obnašati tako visoke stranačke funkcije.“

‘Slijedi nam faza teškog motiviranja članova i birača, potom bojkot i izgledno loš rezultat na izborima, a nakon toga i nova faza unutarstranačkih obračuna i preslagivanja’, tvrdi sugovornik iz HDZ-a

Sanaderove funkcije potpredsjednika Sabora i političkog tajnika HDZ-a ujedno su i najviše državne i stranačke dužnosti koje obnašaju kadrovi iz Splitsko-dalmatinske županije, što predstavlja vidljivi paradoks s obzirom na to da je HDZ tu na vlasti punih trideset godina, kao i u većini tamošnjih gradova i općina. No za to je zaslužan upravo Ante Sanader: u ovoj stranci javna je tajna da on ne dozvoljava napredovanje lokalnih HDZ-ovaca iznad razine na kojoj se osobno nalazi pa je tako osobno spriječio mogućnost da Split ili ova županija imaju europskog zastupnika ili barem ministra u Vladi. „On osobno sastavlja izborne liste i čak provocira visokim pozicioniranjem krajnje kontroverznih osoba, poput dugogodišnjeg načelnika općine Seget Vinka Zulima, vrlo sklonog skandalima. Promovira mlade kadrove koji će njemu ostati beskrajno poslušni, ali koji će uvijek znati gdje su im granice – nešto poput Božidara Kalmete u Zadru. Rezultat toga je dramatično narušena perspektiva HDZ-a, a posljedice su najvidljivije ovih dana u Splitu“, objasnio je jedan HDZ-ovac.

Zbog velikog kaosa u redovima HDZ-a, ali nezadovoljstva članova te stranke, Ivica Puljak ne bi trebao imati većih problema s novom pobjedom na izborima za splitskog gradonačelnika. FOTO: Milan Sabic/PIXSELL

Potvrdio je da je Sanader za predstojeće izbore u tom gradu nastojao promovirati mladog Stipu Čogelju, današnjeg zamjenika splitsko-dalmatinskog župana, koji je ponudu odbio jer ima ambiciju naslijediti župana Blaženka Bobana kada odluči otići u mirovinu. U kombinacijama je bio i državni tajnik za turizam Tonči Glavina, no i on je prekrižen kada je Plenković odlučio da će odluku donijeti osobno. Tada je uslijedio svojevrsni reality show: u javnost su redom plasirana imena poput ravnatelja bolnice Julija Meštrovića, bivšeg ministra Dragana Primorca, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Željke Karin, sveučilišnog profesora Nikše Jajca, spomenutog rektora Sveučilišta Dragana Ljutića i drugih. Oni koje je vrh stranke kontaktirao redom su odbijali ponude, a oni koji su sami iskazali ambicije nisu imali realne šanse za uspjeh. Andrej Plenković presjekao je sa Zoranom Đogašem.

Predsjednik splitskog HDZ–a Vice Mihanović, premda je bilo jasno da nema šansu dobiti povjerenje vrha HDZ-a, u javnosti i dalje nije isključivao svoju moguću kandidaturu. Dapače, čak je na dan kada je Gradski odbor HDZ-a trebao donijeti formalnu odluku, tvrdio da „ništa nije dogovoreno“ i da nije nemoguće da upravo njegovo ime bude istaknuto u predstojećoj kampanji. No tada je doživio novi zvučni poraz: čak i prije formalne odluke HDZ-a Zoran Đogaš uputio je službeni poziv medijima na svoje predstavljanje, čime je dao do znanja da odluka nije donesena u Splitu nego u Zagrebu. Pred novinare je umjesto u stranci, stao ispred svog Medicinskog fakulteta, i to potpuno sam, bez ijednog HDZ-ovca u blizini. Pročitao je unaprijed pripremljeni govor i odbio odgovarati na pitanja, a dan kasnije dodatno se blamirao kada je izjavio kako „iz iskustva zna da se ništa ne može napraviti bez dobre veze s onima gore u sustavu“, što je dodatno iziritiralo Splićane. Đogašev zasad izvjesni poraz na izborima u drugom najvećem gradu u državi nesumnjivo će stoga biti i ozbiljna poruka Andreju Plenkoviću što mu se može dogoditi – u stranci i izvan nje – u slučaju da padne i njegova vlada.