Otpad koji nastane na kopnu čini 80 posto morskog otpada u Europi, a otprilike 85 posto otpada je plastika, navodi se u izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) „Od izvora do mora – neispričana priča o morskom otpadu“, koje prenosi DOOR.

Ambalaža i sitni plastični predmeti čine gotovo 80 posto tog plastičnog otpada. Novo izvješće koje je objavila EEA prva je europska studija koja holistički sagledava kako otpad nastaje i preko naših rijeka završava u europskim morima, stoji u priopćenju iz DOOR-a.

Izvješće nudi 10 preporuka kojima bi se nadopunilo djelovanje Europske unije kroz Akcijski plan EU-a o nultom onečišćenju, Akcijski plan za kružno gospodarstvo (uključujući Strategiju za plastiku), Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji i Direktivu o plastici za jednokratnu uporabu.

Unatoč mjerama, podaci pokazuju da proizvodnja plastičnog otpada raste brže od gospodarskog rasta. Između 2011. i 2020. plastični otpad proizveden u 27 država članica EU-a po osobi porastao je za 22 posto, kao i količina pogrešno gospodarenog plastičnog otpada.

Većina korištenih i odbačenih plastičnih predmeta se ili reciklira, spaljuje ili pohranjuje u objekte za odlaganje otpada, ali zbog ograničenja u kapacitetima za gospodarenje otpadom, dio još uvijek ulazi u naša mora i oceane, što ga čini primarnim izvorom morskog otpada.

U nekim slučajevima, istaknuto je, postojanost plastike znači da ona može trajati do 500 godina u okolišu.

Nove preporuke usmjerene su na bolje korištenje postojećih i novih izvora podataka radi boljeg praćenja problematičnih područja, a akcije čišćenja i nadzor znanstvenika volontera tu su neprocjenjivi. Tehnologija također igra sve važniju ulogu, budući da detekcija putem satelita, zrakoplova, bespilotnih letjelica i umjetne inteligencije može pomoći u razumijevanju prikupljenih ‘velikih podataka’.

Sve to potrebno je kako bi se potaknulo političko odlučivanje u zemljama i zajednicama koje se suočavaju s najvećim problemima lošeg gospodarenja otpadom, stoji u priopćenju.