Američki je Kongres blizu dogovora o nacrtu zakona koji predviđa gospodarske sankcije Rusiji, među kojima sankcije financijskim institucijama koje su u većinskom vlasništvu ruske države. Nacional je u posljednjem broju otkrio dio sadržaja tog nacrta u kojem se konkretno spominju dvije banke – Sberbank i VTB koje su zajedno vlasnici 51% Fortenova grupe. Ako se taj zakon doista usvoji i ako Sjedinjene Američke Države uvedu stroge financijske sankcije ruskim bankama, to bi mogao biti veliki udarac na poslovanje Fortenova grupe u Hrvatskoj, osobito ako, nakon SAD-a, slične sankcije uvede i Europska unija koja nerijetko slijedi poteze Amerike.
Osim o gospodarskim sankcijama, u nacrtu zakona o sankcijama Rusiji, do kojega je došao i Nacional spominje se i utjecaj, doseg i širenje Radija Slobodna Europa/Radio Sloboda (engl. Radio Free Europe/Radio Liberty, akr. RFE/RL) na što se, prema nacrtu tog zakona, tijekom ove godine planira potrošiti više od 155 milijuna dolara. Kaže se kako je u „interesu Kongresa da Radio Slobodna Europa/Radio Sloboda nastavi ispunjavati svoju misiju pružanja pouzdanih, necenzuriranih i svima dostupnih vijesti u Ukrajini i ostalim zemljama u kojima su medijske slobode ograničene“.
Među ostalim se navodi i da Rusija u posljednje vrijeme sustavno provodi svojevrsno targetiranje novinara i reportera Radija Slobodna Europa/Radio Sloboda koji djeluju na području Ruske Federacije što se negativno odrazilo na sposobnost organizacije da pruži pravovremene, pouzdane i točne vijesti iz zemlje. U nacrtu se spominje i kako unatoč pritiscima Vlade Ruske Federacije, publika Radija Slobodna Europa nastavlja rasti na području Ruske Federacije kao i okolnih zemalja. Kao jedan od glavnih ciljeva ovog zakona spominje se donošenje odluka o otvaranju novih ureda, zapošljavanju dodatnog kadra, novinara i reportera Radija Slobodna Europa, o organizaciji digitalne infrastrukture potrebne za emitiranje vijesti putem internetskih portala i društvenih mreža na područjima ruske periferije i Euroazije, kao i plan djelovanja u slučaju da Rusija na svojem teritoriju zabrani emitiranje Radija Slobodna Europa.
Neke od ključnih stavki koje se spominju u nacrtu su:
- procijeniti s kojeg mjesta dolazi najveći broj dezinformacija na području Euroazije;
- razviti strategije za bolju komunikaciju s publikom na pretežno ruskim govornim područjima;
- uložiti dodatne napore s ciljem povećanja kapaciteta za detektiranje dezinformacija u stvarnom vremenu;
- pojačati istraživačko novinarstvo na ruskom jeziku i na području Ruske Federacije;
- poboljšati tehničke kapacitete ureda u Ukrajini; i
- nastaviti s naporima za povećanje i širenje digitalnih usluga.
Prvo emitiranje 1950.godine
Radio Slobodna Europa u eter je prvi put pušten 1950. godine u Čehoslovačkoj iz sjedišta u Münchenu (Zapadna Njemačka), točnije 4. srpnja 1950., a ubrzo je emitiran na 15 jezika. Isprva su se tajili njegovi financijeri radi mogućih sovjetskih reakcija, no tijekom 60-ih je objavljena informacija da je radio osnovala američka vlada s ciljem djelovanja na području komunističke Istočne Europe i Sovjetskog Saveza u kojima je, u ono vrijeme, bio zabranjen rad nepristranih medija te da je financiran od strane američkog Kongresa preko Centralne Obavještajne agencije (CIA-e).
Slušalo ih je više od 35 milijuna ljudi, a prema nekima, upravo su oni zaslužni za pad socijalistički režima na području Europe. Kada je 1971. godine CIA izašla iz financijske konstrukcije Radio Slobodna Europa spojen s radijskom organizacijom Radio Sloboda.
Tijekom Hladnog rata socijalističke su države nekoliko puta pokušale blokirati signale i emitiranje radija, a uz kontroverze sa sovjetima dovode se i slučajevi misterioznih ubojstava nekolicine novinara koji su obijeni otrovnim ricinom ili u bombaškim napadima na redakcije. Nakon formalnog završetka Hladnog rata 1989. godine Radio Slobodna Europa/Radio nastavio je svoj rad u većini zemalja Europe. Sjedište je preseljeno u Prag, a interes Amerikanaca na Irak i Iran. Danas osim radijskog programa Radio Slobodna Europa emitira i televizijski program kao i vijesti na internetu u 20 zemalja, na 30 različitih jezika.
Komentari