Gradić Sveta Nedelja u blizini Zagreba posljednjih dana poprište je neobične priče; sve je počelo slučajnim otkrićem ljudskih kostiju tijekom građevinskih radova u blizini mjesne crkve, koje je pokrenulo niz događaja. Nacionalu su o neočekivanom otkriću dojavili izvori koji su željeli ostati anonimni, no događaji o kojima je riječ, kako vrijeme odmiče, sve više dobivaju i posve jasnu političku pozadinu.

Glavni akteri ove priče su gradonačelnik Dario Zurovec, župnik Marijan Kušenić, djelatnici Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, lokalni građevinski obrt, jedan student arheologije i nekoliko članova Gradskog vijeća iz redova opozicije.

Istražujući cijeli slučaj ustanovili smo da svaki od aktera iznosi svoju verziju događaja, neke su dijametralno suprotne, no činjenica je da se prilično banalno otkriće nekoliko stotina godina starih kostiju na mjestu na kojem se takvi nalazi posve izvjesno mogu očekivati – u neposrednoj blizini crkve – nastoji iskoristiti za političke obračune unutar grada i hvatanje boljih pozicija prije lokalnih izbora koji nas očekuju za godinu dana. A neadekvatna i pomalo nespretna reakcija gradonačelnika Zurovca dala je povoda nekim njegovim političkim oponentima da nastalu situaciju i s njom povezane događaje pokušaju iskoristiti za vlastitu političku promociju.

Nacionalovi izvori koji su dojavili o pronalasku kostiju objasnili su da je Grad Sveta Nedelja – na čijem je čelu mladi gradonačelnik Dario Zurovec, biran s nezavisne liste koja je na lokalnim izborima 2017. nosila njegovo ime – krajem veljače ove godine zaključio natječaj za odabir izvođača radova na rekonstrukciji i uređenju okoliša crkve Presvetog Trojstva u središtu grada. Za izvođača je odabran jedini pristigli ponuđač, Vrančić – obrt za graditeljstvo i prijevoz iz Svete Nedelje. „Radovi su krenuli pred sam Uskrs. Prvo su krenuli zemljani radovi pa su beton i stare kocke odvezeni s gradilišta. Radnici koji su iskapali zemlju bagerom u jednom su trenutku naišli na grobove s ljudskim kostima i upozorili sve nadležne, župnika i gradonačelnika, no oni su od radnika zatražili da o tome šute jer su znali da ako obavijeste nadzor, morat će zaustaviti radove. Radovi su krenuli dalje, dio zemljišta s kostima izguran je na jedno mjesto, a dio je utovaren u kamione“, objasnio je situaciju Nacionalov izvor.

Ustvrdio je da su gradonačelnik i župnik htjeli sakriti od javnosti da su pronašli kosti, no vijest je ipak procurila nakon što je student arheologije Luka Rožek iz Svete Nedelje u potrazi za starim novčićima ili sličnim povijesnim artefaktima samoinicijativno prekopao nekoliko nasipa svježe iskopane zemlje. Pritom je pronašao krhotine kostiju, nešto metalnih novčića i ostataka nakita.

O pronalasku kostiju obavijestio je župnika Marijana Kušenića, no naši izvori tvrde da je „župnik bio vrlo neugodan prema studentu te je zatražio od njega da o nalazu nikome ne govori“. Student je ipak odlučio o svemu obavijestiti i Konzervatorski odjel pri Ministarstvu kulture, a informacija je potom stigla i do predstavnika Grada.

A zakonski propisi o tome kako se postupa u ovakvim ili sličnim slučajevima, posve su jasni. Članak 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaže: „Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.“

Nadležno tijelo, stoji dalje u istom članku, u propisanom će roku „rješenjem odrediti mjere osiguranja i zaštite nalazišta i nalaza, a može donijeti i rješenje o privremenoj obustavi daljnjih radova“.

Konzervatorski odjel Ministarstva kulture izvođaču radova odobrio je nastavak radova i nije zatražio zatvaranje gradilišta, no nas je zanimalo jesmo li, bez obzira na procjenu važnosti arheološkog nalaza i njegovu povijesnu vrijednost, ipak dužni s posebnim se pijetetom odnositi prema ljudskim ostacima i jesu li, shodno tome, konzervatori ipak trebali zatražiti prekid radova i podrobnije ispitati porijeklo kostiju.

Pomoćnik ravnatelja Instituta za antropologiju u Zagrebu Ivor Janković potvrdio nam je da se pokušaji prikrivanja sličnih nalazišta često događaju, prije svega u želji da se ne kasni s građevinskim radovima:

„To su, nažalost, situacije koje se događaju. Nekada takvi arheološki artefakti na otpadu završe slučajno, ponekad i manje slučajno, no u svakom slučaju treba reagirati jer u trenutku nalaza ne možemo znati o kakvom se nalazištu radi, je li riječ o novijim ili starijim kostima i čije su to kosti te kakva je povijesna vrijednost nalazišta. Pri takvim ili nekim drugim radovima nužno je kontaktirati Konzervatorski ured koji mora pregledati nalazište i potom obavijestiti nadležna tijela. To može biti naš institut ili neko drugo stručno tijelo. U svakom slučaju, to bi trebala biti praksa i ona se najčešće poštuje, no ima i suprotnih primjera.“

Ilegalno odlagalište, nekoliko stotina metara udaljeno od dvorca Kerestinec, služi kao stovarište građevinskog otpada i nekolicini tvrtki koje odrađuju građevinske poslove za Grad Svetu Nedelju

Janković je objasnio da stručnjaci potom trebaju dati savjet i odlučiti kako će pristupiti nalazištu. Naglasio je da je dužno poštovanje prema svakom obliku ljudskih ostataka naša civilizacijska obaveza kojoj se i teži, ali i da je svako arheološko nalazište bez razlike jednako važno i potrebno mu je prići sa stručne, ali i s ljudske strane:

„Ako su, u ovom slučaju, kolege iz Konzervatorskog odjela izašle na teren, pretpostavljam da su na temelju iskustva i preliminarnog pregleda nalazišta procijenili da je moguće nastaviti radove, ali uz naputak kako postupiti otkriju li se novi artefakti.“

No izjave nekoliko Nacionalovih sugovornika o tome tko je i kada obavijestio Konzervatorski odjel i predstavnike Grada Sveta Nedelja o nalazu kostiju, prilično su oprečne. Andrej Jonjić, predstavnik tvrtke Dunit Građenje koja je zadužena za nadzor gradilišta, tvrdi da su komadi kostiju i nešto metalnih predmeta pronađeni neposredno prije Uskrsa, i to izvan radnog vremena, dakle u vrijeme kada na gradilištu nije bilo nikoga, te da je, koliko je njemu poznato, gradonačelnik Zurovec o svemu obaviješten te je on osobno informaciju o nalazu proslijedio Konzervatorskom uredu u Zagrebu.

Iz Konzervatorskog ureda rečeno nam je da su oni 8. travnja primili obavijest od župnika da su započeli radovi na uređenju vanjskog prostora, odnosno pješačke i parkovne površine uz župnu crkvu Presvetog Trojstva, a da je istoga dana Konzervatorski odjel primio i dojavu studenta arheologije iz Svete Nedelje o pronalasku arheoloških nalaza na deponiranoj zemlji iz iskopa.

Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec o istom se događaju izjasnio ovim riječima: „Prema navodu izvođača i župnika s prostora oko crkve odvezeni su asfalt i stare betonske kocke i obloge koje su uklonjene tijekom radova na uređenju okoliša. Uz to, u očevidu stanja i radova koji su djelatnici Konzervatorskog odjela u Zagrebu izvršili 15. travnja i o tome službenim mišljenjem obavijestili Grad Svetu Nedelju, navedeno je i sljedeće: ‘Pronađene arheološke nalaze skupio je student arheologije Luka Rožek iz Sv. Nedelje, uredno evidentirao i predao Konzervatorskom odjelu. Pregledom radova utvrđeno je da se oni odvijaju prema odobrenom projektu.’“

Gradonačelnik Zurovec također je objasnio da je Grad za projekt „Uređenje gradskog središta“ u proračunu za 2019. godinu osigurao ukupno 6,24 milijuna kuna za realizaciju prvih dviju od ukupno tri etape obnove okoliša crkve. Od tog iznosa 238.000,00 kuna namijenjeno je za izradu glavnog i izvedbenog projekta, a s preostalih šest milijuna kuna financirat će se izvođenje radova i usluge stručnog i projektantskog nadzora. Pritom su, naglasio je gradonačelnik, sa Župom Presvetog Trojstva sklopljena dva ugovora, „jedan o namjenskoj donaciji te dodatni ugovor o međusobnim pravima i obvezama kojim je definirano da se svi radovi moraju dovršiti najkasnije do kraja listopada 2020. godine, slijedom čega se namjenska sredstva dodjeljuju Župi Presvetog Trojstva, odnosno isplaćuju ugovornim izvođačima radova, sukladno rokovima plaćanja situacija i računa“. Čini se da je upravo odredba o listopadu 2020. kao krajnjem roku dovršetka poslova obnove unutar kojega će Grad isplatiti namijenjena sredstva, mogla biti glavni motiv žurbe kojom je Župa nastojala riješiti problem pronađenih kostiju.

Prema riječima Zurovca, buku oko pronađenih kostiju, odnosno „uznemiravanje javnosti“ kako je on to nazvao u svojem odgovoru Nacionalu, podigao je Svetonedeljski list. Prema mišljenju gradonačelnika, lokalni list je „nepotpuno i neprofesionalno“ izvijestio o događaju te je „bez da je tražio službene informacije od Grada ili drugih službenih tijela, objavio fotografije kojima nije naveden izvor niti je jasno kako su nastale“, a nije čekao ni službeni odgovor Uprave za zaštitu kulturne baštine, „već je objavio fotografije sugerirajući da se radi o ostacima ljudskih kostiju iskopanima sa starog groblja pored crkve“. Zbog svega bi se, tvrdi Zurovec, Svetonedeljski list trebao ispričati „i ubuduće pripaziti da ne objavljuje neprovjerene informacije“.

Josip Vrančić, vlasnik obrta koji je izabran za izvođača radova, u kratkom telefonskom razgovoru odgovorio nam je na pitanje je li točno da su prilikom radova u dvorištu crkve pronašli ljudske kosti: „To je laž! Ljudi pričaju gluposti. Neki su očito ljubomorni što se nešto radi. Mi smo javnim natječajem dobili posao, a te tvrdnje su čiste smicalice!“

Isti odgovor dobili smo i na pitanje je li točno da su kosti prenesene na odlagalište građevinskog otpada. No Andrej Jonjić potvrdio je da su tijekom iskopavanja i odstranjivanja prijašnjih kamenih ploča i betona doista naišli na fragmente kostiju: „To su bili mali komadi kostiju od nekoliko centimetara, dosta ih je bilo zdrobljeno, a pretpostavljam da se taj prostor i ranije prekopavao.“

On je oštro demantirao informaciju da je izvođač radova samoinicijativno iskopanu zemlju odložio na ilegalno odlagalište građevinskog otpada u Kerestincu: „Prilikom izvođenja radova odstranjivao se površinski sloj zemlje u debljini od oko 40 do 50 centimetara. Prilikom iskopa bagerist ne može vidjeti nikakve detalje niti smo ih vidjeli mi koji smo bili na gradilištu. To nisu bili kompletni grobovi, ti su fragmenti kostiju bili izmiješani sa zemljom i kamenjem.“

Jonjić dalje tvrdi da je, u skladu s projektom, sva zemlja prethodno iskopana sa samog gradilišta tamo i zadržana te će se naknadno koristiti za uređenje parka: „Nikako nije točno da je zemlja s gradilišta odvezena na odlagalište građevinskog otpada, naprosto zato što nam je ta zemlja potrebna. Odvezeni su samo komadi kamenih ploča i odstranjena betona.“

Dodao je i da je u srijedu, 15. travnja, održan zajednički sastanak kojem su uz izvođača radova i predstavnike tvrtke za nadzor, prisustvovali i predstavnici policije, Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, zatim arheolog te predstavnici Župe i Grada kao naručitelja. „Sve je na tom sastanku pretreseno i mi smo dobili dozvolu za normalan nastavak posla“, tvrdi Jonjić.

Njegove riječi potvrdili su nam i iz Konzervatorskog odjela, navevši u odgovoru da su „djelatnici Konzervatorskog odjela u Zagrebu izvršili očevid stanja i radova na uređenju pješačke i parkovne površine oko župne crkve Presvetog Trojstva, uz prisustvo župnika, predstavnika Grada Sv. Nedjelja, izvođača, nadzornog inženjera i projektanata“.

Župnik crkve Presvetog Trojstva iz Svete Nedelje Marijan Kušenić, kojega smo susreli u dvorištu župnog dvora, nije bio raspoložen za razgovor. Zatražio je da mu se predstavimo, što smo i učinili predočivši mu novinarsku iskaznicu, no našu molbu da se i on nama predstavi ignorirao je. Uz vidnu nelagodu što razgovara s novinarima, upitao nas je imamo li dozvolu Zagrebačke nadbiskupije da budemo na gradilištu i razgovaramo s njim kao župnikom te jesmo li najavili svoj dolazak: „Ako nemate dozvolu Nadbiskupije, neću razgovarati s vama. Vi novinari ste takvi, samo nas zaskočite. Ovdje se sve radi po zakonu i po pravilima. U stalnom smo kontaktu s konzervatorima i sve je po pravilima.“

Kazao je ipak da je na prostoru koji se sada renovira nekada bilo staro groblje pa iako nije htio konkretno odgovoriti na naše pitanje jesu li prilikom radova pronađene ljudske kosti, rekao je ovo: „Neki su se poigravali s pronađenim kostima, čak su i pokušavali slagati kosture, a to je krivično djelo!“

Iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, pak, na naše pitanje o pronalasku kostiju podsjetili su na činjenicu da je isti prostor unazad nekoliko stoljeća nekoliko puta prekopavan, pa nalazi fragmenata kostiju ne trebaju čuditi. Uz napomenu da se radovi na uređenju okoliša crkve provode prema projektima za obnovu vanjskog prostora kompleksa župne crkve i župnog dvora koje je odobrio Konzervatorski odjel, te prema također odobrenima glavnom i izvedbenom projektu, iz Konzervatorskog odjela su rekli: „Nakon uklanjanja starih hodnih ploča i humusnog sloja u iskopanoj i deponiranoj zemlji pronađena je određena količina ljudskih kostiju, nekoliko komada metalnih nalaza i nešto keramike. Pronalazak tih arheoloških nalaza u iskopu oko crkava koje su nastale u srednjem vijeku, nije iznenađenje i nepoznata stvar. Iz vizitacija i dokumenata znamo da se do 18. stoljeća oko crkve, a unutar cinktora, prostiralo groblje. Većina grobova nalazila se sjeverno od crkve pa niz padinu do ogradnog zida. U srednjem vijeku sigurno je bilo ukopa i na prostoru ispred crkve. Prostor između crkve i župnog dvora bio je i tijekom 19. i 20. stoljeća raščišćavan i uređivan.“

Uz to, tvrde, prema tadašnjim običajima i tradiciji može se sa sigurnošću kazati da je dio grobova naknadno premješten na nove lokacije, a tijekom kasnijih gradnji i rekonstrukcija cijeli je prostor nekoliko puta prekapan, što se, navode konzervatori, može zaključiti po pregledu pronađenog osteološkog materijala. „Sve kosti imaju stare lomove i usitnjene su, tako da ne stoji tvrdnja da su prekopani cjeloviti grobovi“, stoji u odgovoru Konzervatorskog odjela.

Također su napomenuli da su njihovi djelatnici „izvršili očevid stanja i radova na uređenju pješačke i parkovne površine oko župne crkve Presvetog Trojstva, uz prisustvo župnika, predstavnika Grada Sv. Nedelja, izvođača, nadzornog inženjera i projektanata“. Taj očevid, kako smo saznali, izvršen je u srijedu, 15. travnja. Iz istog Odjela navode i da je dosadašnjim pregledom radova utvrđeno da se oni odvijaju prema odobrenim projektima: „Investitor i izvođač dobili su detaljne upute kako izvoditi daljnje radove, a posebice dublji iskop koji će se provoditi uz arheološki nadzor. Zaključno, dosadašnjim radovima nije učinjena šteta na kulturnom dobru niti su uništeni grobovi pa nema prepreka da se ovaj projekt nastavi uz pažljiv iskop na utvrđenim područjima. Stoga nema potrebe, nakon upozorenja, za nekakvim daljnjim postupanjem osim redovitog konzervatorskog nadzora.“

Također su nam, pozivajući se na navode izvođača radova obrta Vrančić i župnika Kušenića, potvrdili da su „s prostora oko crkve odvezen asfalt, stare betonske kocke i obloge koje su uklonjene tijekom radova na uređenju okoliša“. Upravo je način na koji je zbrinut građevinski otpad odvezen s gradilišta dodatni zabrinjavajući moment u cijeloj priči oko radova u dvorištu svetonedeljske crkve. Naime, bitan dio svakog, pa i ovog konkretnog ugovora između izvođača radova obrta Vrančić i Grada Svete Nedelje kao naručitelja poslova, jest i obveza odvoza i sigurnog i pravilnog deponiranja građevinskog otpada na za to predviđenu lokaciju, što je stavka koju izvođač radova u troškovniku zasebno naplaćuje.

No umjesto odvoza građevinskog otpada na za to predviđeno mjesto – a kako Sveta Nedelja nema legalno odlagalište građevinskog otpada, tvrtke su takav otpad dužne odložiti na odlagališta Čistoće ili Zagrebačkih cesta u Zagrebu – izvođač radova je, prema tvrdnjama našeg izvora, uz blagoslov gradonačelnika Zurovca kamene ploče i komade betona odvezao na divlje odlagalište građevinskog otpada koje je unazad godinu dana niknulo u zabačenom dijelu susjednog mjesta Kerestinec.

Drugim riječima, obrt Vrančić je u troškovniku radova uredno naveo stavku troška odvoza i deponiranja građevinskog otpada, no umjesto na legalni otpad, na kojem se deponiranje otpada plaća po unaprijed utvrđenom cjeniku, odvezao ga je tek koji kilometar dalje, na divlje odlagalište.

Naši neimenovani izvori naveli su da su i djelatnici Konzervatorskog odjela također bili na odlagalištu te su i oni s iste lokacije sakupili više komada kostiju. No u Konzervatorskom odjelu tvrde suprotno. „Tijekom provođenja očevida (u srijedu, 15. travnja, op. N.) obaviješteni smo o novoj prijavi da se na divljem deponiju u Kerestincu nalaze ljudske kosti s ovog lokaliteta. Deponij se ne nalazi u kompleksu zaštićenog dvorca Kerestinec, već nekoliko stotina metara sjevernije. Na njemu je nekoliko tisuća tona svakakvog materijala, uglavnom građevinskog. Pregledom prostora nisu uočene hrpe čiste zemlje kakva je iskopana kod crkve te nisu pronađene nikakve kosti ili drugi arheološki nalazi“, stoji u odgovoru Konzervatorskog odjela. Međutim, naše iskustvo govori nešto drugo. Naime, i mi smo obišli spomenuto ilegalno odlagalište, pronašli smo nabacane komade kamena, betonskih ploča i zemlje dovezene iz crkvenog dvorišta te smo već i površinskim raskapanjem jednog nanosa rahle zemlje naišli na nekoliko fragmenata razlomljenih kostiju.

Čini se ipak da će gradonačelniku Zurovcu priča oko kostiju biti najmanji problem. Puno teže bit će objasniti zašto i s kojim ciljem Grad Sveta Nedelja tolerira navažanje građevinskog otpada na ilegalno odlagalište koje se nalazi na državnom zemljištu, a koje je u najmu Grada Svete Nedelje. Ako je vjerovati našim izvorima, to ilegalno odlagalište služi kao stovarište građevinskog otpada i nekolicini tvrtki koje odrađuju građevinske poslove za Grad, pa će gradonačelnik Zurovec također trebati objasniti Općinskom vijeću zašto Grad plaća troškove odvoza i deponiranja građevinskog otpada tvrtkama koje, umjesto da taj otpad odvezu na za to predviđena mjesta i podmire trošak zbrinjavanja koji su ionako naplatile od Grada, otpad jednostavno i potpuno besplatno odbace na ilegalni deponij u Kerestincu.