Na tržištu sve je više krivotvorina hrane, kao i hrane s upitnim geografskim podrijetlom, pa potrošači traže i kupuju domaće proizvode provjerene kvalitete s kratkim opskrbnim lancima.

Često se krivotvore brendirani proizvodi ili se izmijeni sastav a da se to ne navede na deklaraciji. Mnogo je načina, a osim ekonomske štete, u nekim slučajevima krivotvorenje hrane može biti i opasno za život.

To je jedan od razloga za osnivanje Centra za sigurnost i kvalitetu hrane, u kojem se mogu provjeriti sigurnost i kvaliteta hrane te izvornost i zemljopisno podrijetlo.

U NZJZ-u “Dr. Andrija Štampar”, u Službi za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, nalazi se Centar za sigurnost i kvalitetu hrane, kakav će biti u samom europskom vrhu.

“Ono što je jako bitno i novo, čega nema sad u Hrvatskoj, je da se s pomoću ovih instrumenata može odrediti je li neka hrana patvorena, koje joj je geografsko podrijetlo, odakle dolazi i može se saznati je li ta hrana uzgojena na organski ili na konvencionalni način uz upotrebu mineralnih gnojiva, za HRT  kaže Adela Krivohlavek, voditeljica Službe za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju u NZJZ-u “Dr. Andrija Štampar”.

Najčešće se krivotvore med i maslinovo ulje

“Upitno je nazvati maslinovo ulje ekstradjevičanskim ako potječe iz dvije ili tri zemlje, a puni se u četvrtoj, to je nelogično. Također, med se uvozi iz većine zemalja gdje nema takve kontrole meda kao što postoji u Hrvatskoj”, rekao je Marijan Katalenić, stručnjak za sigurnost hrane.

No bez analiza ne može se dokazati da je neki proizvod patvorina.

“To su specijalizirani laboratoriji koji posebnim tehnikama određuju krivotvorenje odnosno valjanost maslinova ulja i meda. Nemamo puno takvih laboratorija i bitno ih je imati kako bi se sve ono što se nalazi na tržištu moglo kontrolirati”, dodao je Katalenić.

Stručnjaci Centra za sigurnost i kvalitetu hrane već tri godine prikupljaju uzorke meda, sira i maslinova ulja, ali i uzorke tla i vode.

“Svi proizvodi moraju se uzgajati na nekom tlu, moraju se zalijevati vodom, stoga je to jako bitno da bismo mogli odrediti geografsko podrijetlo i znati kakav je izotopni sastav i u vodi i u tlu, kaže” Adela Krivohlavek.

“Moramo prvo stvoriti izotopnu bazu koja će nam onda koristiti za detektiranje je li neki uzorak patvoren ili nije”, dodaje.

Još je jedan projekt na ovom Zavodu sufinanciran europskim novcem. Riječ je o istraživanju utjecaja klimatskih promjena na razvoj plijesni, mikotoksina i kvalitetu žitarica.

Europa bilježi niz skandala

U Europi, nakon niza skandala, osnovana je Europska mreža vezana za prevare s hranom. Sve je počelo nakon što je u govedini otkrivena konjetina.

“Zatim je slijedila akcija kontrole riba, tu smo imali par uzoraka, i akcija patvorenja meda, što je najčešća pojava. Laboratorijski se može utvrditi, kod nas nema većih ekscesa, ali pratimo kretanja u EU i ravnamo se po tome”, kaže Tomislav Kiš, načelnik Sektora za zaštitu zdravlja životinja, Uprava za veterinarstvo.

Kada Centar za sigurnost i kvalitetu hrane bude u punom pogonu, bit će važna karika u otkrivanju prevara. Lažni proizvodi detektirani su i na našim policama.