Zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela davanja i primanja mita u Gradsko stambeno — komunalnom gospodarstvu, tvrtki koja upravlja stambenim objektima u Gradu Zagrebu i djeluje u sastavu Zagrebačkog holdinga, prije desetak dana uhićene su četiri osobe. Šef Odjela za hitne popravke GSKG-a Neven Blažević uhićen je za primanje mita, a tri osobe uhićene su zbog davanja mita. Riječ je o vlasnicima građevinskih poduzeća. Novoimenovani predsjednik Zagrebačkog holdinga Nikola Vuković ekspresno je zbog zapovjedne odgovornosti smijenio Joška Jakelića s mjesta direktora GSKG-a, na kojem je proveo 16 godina.

Gradsko stambeno — komunalno gospodarstvo upravlja s više od 80 posto zgrada na području Grada Zagreba, a pritužbe i nezadovoljstvo Zagrepčana načinom pružanja usluga ove tvrtke prisutno je već godinama i posebno je izraženo nakon zagrebačkog potresa. Usluge hitnih intervencija i izvođenja građevinskih radova u zgradama kojim upravlja GSKG i za koje GSKG angažira izvođače, navodno su bile dva do tri puta skuplje od njihove tržišne cijene.

Aktualna uhićenja upravo ukazuju na najveće probleme Zagrepčana. Riječ je o tome da su svi dobavljači koji se nalaze na listi GSKG-a, a koje ta tvrtka kategorizira kao sposobne i najbolje ponuditelje, u pravilu za usluge koje pružaju puno skuplji od ponuditelja koje bi građani mogli sami angažirati, tvrdi za Zagreb News Vedrana Likan, osnivačica udruge SOS Zagreb.

GSKG kao upravitelj zgrada odobrava svaki račun koji se plaća iz zajedničke pričuve, a bez njihove potvrde račun ne može biti plaćen te građani rijetko sami odlučuju angažirati izvođače radova.

Vedrana Likan kaže: Kada smo GSKG suočavali s činjenicom da su njihovi dobavljači puno skuplji, oni bi obično odgovarali da za dobavljače koji nisu na njihovoj listi ne mogu garantirati te da građani isključivo na svoju odgovornost sami nalaze dobavljače, a da oni (GSKG) s tim ne žele imati ništa. Takvim nastupom GSKG građane dovodi u pat poziciju jer predstavnici suvlasnika, kao ni građani sami, nisu stručnjaci za građevinske radove i onda se u toj nekakvoj neizvjesnosti i polumanipulaciji ljudi najčešće odluče da ipak rade preko GSKG-a, a ne u vlastitom aranžmanu. S ovim uhićenjima postalo je razvidno da je u veću cijenu dobavljača s liste GSKG-a uključena naknada za sve sudionike u tom dobro organiziranom lancu te da su u tome građani žrtve koruptivnih radnji. Razlika u cijeni koja se dijelila plaćana je iz džepova građana i mislimo da će to ova istraga na kraju i dokazati. Iako je GSKG zapravo jedan  monopol, to ne može biti opravdanje za ovakav način upravljanja na štetu građana.

Udruga SOS Zagreb, kojoj su primarnih ciljevi kvalitetna i poštena obnova, transparentnost i poštivanje prava građana, smatra da GSKG kao dominantan upravitelj u Zagrebu, posebno u starom dijelu grada gdje su i nastala najveća oštećenja u potresu, nije u obnovi dovoljno proaktivan ni angažiran i uglavnom reagira samo na inicijativu predstavaka suvlasnika ili građana.  GSKG je tu samo jedna kap u moru, naglasila je Likan i dodala: Udruga SOS Zagreb pokreće inicijativu da dobijemo od Građevinske inspekcije popis izvida i izlazaka na teren, da nam jasno kažu što su do sada napravili u okviru tih izvida, što su zaključci i što su sljedeći koraci. Isto ćemo tražiti i od Ministarstva kulture, odnosno Zavoda za zaštitu spomenika. Obnova u Zagrebu još nije počela, rušenje porušenih objekata ne možemo zvati obnovom. To je samo uklanjanje objekata koji predstavljaju ugrozu za građane i prolaznike. Imamo veliku sreću što do sada nije bilo fatalnih posljedica, posebice u užem centru grada gdje dnevno prolaze tisuće ljudi, jer se sada ne urušavaju samo komadi žbuke, nego čak i komadi balkona. Za takvo stanje nitko ne preuzima odgovornost, a naročito se to odnosi na zgrade koje su zaštićeno kulturno dobro, za koje suvlasnici još nisu dobili nikakve preporuke ili smjernice kako postupati. O inicijativi nadležnih institucija da i ne govorim. Suvlasnici ne mogu u potpunosti preuzimati odgovornost za objekte koji su zaštićena kulturna dobra jer njihova obnova podliježe drugačijim regulativama. Tu ovisimo o dobroj volji konzervatora, da uopće izađu na teren te da se građanima daju preporuke u kojem smjeru mogu krenuti. Sustavno se prebacuje odgovornost na građane, da oni ne podnose zahtjeva za obnovu, da su inertni, a ustvari građani su predajom 11.400 zahtjeva pokazali da itekako žele obnovu. No s druge strane se nalazi regulator koji potpuno ne razumije problematiku obnove i njome se ne bavi. Ono što nas najviše muči jest činjenica da je premijer Plenković nakon potresa u Zagrebu rekao da je obnova njegov prioritet, a mi smo i nakon 454 dana ondje gdje smo bili nakon prvog dana potresa, rekla je Vedrana Likan.