Nakon službenog posjeta Sloveniji, u ponedjeljak , 19. rujna u službeni je posjet Hrvatskoj stigao novi ministar vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, koji je tim povodom dao ekskluzivni intervju tjedniku Nacional.

Kao član albanske stranke DUI (Demokratska unija za integraciju),  Osmani je u prethodnoj Vladi Zorana Zaeva obnašao funkciju potpredsjednika Vlade zaduženog za europske poslove. Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim 15. srpnja Zoran Zaev, čelnik Socijaldemokratske unije (SDSM) i koalicija MOŽEMO osvojili su najveći broj mjesta u Skupštini, a nova je vlada nakon dugih pregovora potvrđena 31. kolovoza. Prema koalicijskom sporazumu,  posljednjih 100 dana mandata ulogu predsjednika Vlade  preuzet će predstavnik stranke DUI, što znači da će prvi puta na čelu Sjeverne Makedonije biti Albanac.

Tijekom hrvatskog predsjedanja nad Europskim vijećem, a nakon prošlogodišnje blokade od strane Francuske, Nizozemske i Danske, u ožujku ove godine konačno je dato zeleno svjetlo za otvaranje pregovora Sjeverne Makedonije za članstvo u EU, ali nije bio definiran datum.  Zato su, prema riječima ministra Bujara Osmanija,  velika očekivanja od njemačkog predsjedništva koje se zalaže za nastavak proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana: : “Prešli smo dug i naporan put, od reformi do dubokih i teških kompromisa koji su primjer u regiji; da budem iskren, ne samo mi političari, već i građani općenito smatramo da smo zaslužili, da smo spremni za novi korak – za početak pregovora. Kao zemlja imamo autentični model funkcionalne multietničke demokracije koja pruža dugoročnu unutarnju stabilnost, ali istodobno je izvoznik europskih vrijednosti u regiji. Zajedno s vanjskom integracijom, pretočenom u Sporazum o strateškom partnerstvu s Grčkom (Prespa) i Sporazum o prijateljstvu s Bugarskom, zemlja prerasta u  regionalno središte za promicanje europske ideje na Balkanu“, objašnjava Osmani.

PHOTO: Vlada Reoublike Sjeverne Makedonije

U međuvremenu, problem je počela raditi Bugarska koja prijeti novom blokadom ukoliko Sjeverna Makedonija bude inzistirala na makedonskom identitetu i jeziku.

O tome Osmani kaže: “Da budem iskren, nakon potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu, očekivao sam da smo s našim susjedom Republikom Bugarskom postavili temelje za dugoročno, jače prijateljstvo otporno na bočne udare. No današnji izazovi pokazuju da dobrosusjedske odnose nikada ne treba shvaćati za obavljeni posao. Čak i kad se čine najpozitivnijima, uvijek su ranjivi i zato ih treba neprestano njegovati. Republika Bugarska bila je žestoki promotor, mogu slobodno reći najiskreniji borac za europsku i euroatlantsku perspektivu Republike Sjeverne Makedonije, što je ostavilo dojam da su naši dobrosusjedski odnosi prešli u drugu fazu, u fazu stabilnog i dugoročnog prijateljstva. Nakon određene stanke u našim odnosima,  dijelom zbog pandemije KOVID-a, ali dijelom i zbog naše nepažnje, dopustili smo da naše bilateralne odnose ugroze  neki povijesni recidivi koji stvaraju animozitet  između inače bliskih susjeda. Nova Vlada je predana ovoj temi, mi smo usredotočeni na nadoknađivanje onoga što smo propustili i vjerujem da ćemo u tome  uspjeti. Ostvario sam značajan posjet Sofiji, ojačali smo komunikaciju na nekoliko razina, zajedničko Povjerenstvo za povijesna pitanja prije nekoliko dana održalo je niz sastanaka u Skoplju, i zato  mislim da idemo u dobrom smjeru kako bismo na vrijeme postigli zadovoljavajući rezultat. Bila bi neoprostiva pogreška i za nas i za Bugarsku da si dopustimo  takav luksuz da stvorimo dubok ožiljak u odnosima u koje smo toliko ulagali i na taj način opet blokoramo europsku perspektivu Republike Sjeverne Makedonije.”

Osmani podsjeća kako je  Sjeverna Makedonija u posljednje tri godine postigla značajan napredak u pogledu reformi s predznakom EU, posebno u području vladavine prava, što u svojim izviješćima navode i relevantne institucije poput Europske komisije. Prema njegovim riječima,  postavljeni su i temelji za reformu pravosuđa, ojačani kapaciteti za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, dok je poštivanje temeljnih ljudskih prava dobilo je novu i višu kvalitetu. Ističe i kako je znatno poboljšana je sloboda medija i slobodno izražavanje kritičkog stava građana. „Sve u svemu, postigli smo značajan napredak, i postigli pozitivne rezultate  u temeljnom mijenjanju društva u skladu s europskim pravilima i vrijednostima. Svi ovi uspjesi vođeni su jednom idejom, rekao bih, pokreće ih isto gorivo, a to je europska perspektiva zemlje. U tom smislu, mogući neuspjeh Unije da formira konsenzus o pregovaračkom okviru, a time i da omogući održavanje prve Međuvladine konferencije, kao formalni početak pregovora, bio bi zajednički, na neki način, sveobuhvatan poraz politike koja je očito dala ozbiljne rezultate. Ovdje, naravno, mislim prije svega na nas koji smo dugi niz godina čekali ovaj trenutak i zaista uložili puno političke i društvene energije za uspjeh ovog procesa; ali konačni neuspjeh značit će poraz za cijelu regiju, poraz za njemačko predsjedništvo koje vodi ovaj proces i poraz za naše susjede koji su također puno uložili u europsku perspektivu regije“,  uvjeren je Osmani.

On ističe i kako su makedonsko-hrvatski odnosi i suradnja u stalnoj uzlaznoj putanji i nikada nisu prošli previranja ili kritične faze od proglašavanja neovisnosti dviju zemalja: “Danas mi u prijateljskoj Hrvatskoj imamo iskrenog partnera, tradicionalnog zagovornika naših težnji za integracijom u europsku obitelj. Posebno cijenimo činjenicu da je Hrvatska tijekom proteklog razdoblja čvrsto vjerovala u Republiku Sjevernu Makedoniju, kao važnu kariku u stvaranju i održavanju stabilnosti u regiji, koja je u teškim trenucima pokazala volju i mudrost da učini sve da očuva mir i stabilnost i pruži ruku pomirenja sa svojim neposrednim susjedima. S druge strane, Hrvatska je kao predsjedateljica Europske unije pokazala koliko je važno da se regija jugoistočne Europe uključi u europske integracije, što ju je učinilo jednom od temeljnih ideja njenog predsjedavanja Unijom. Kruna takve potpore bila je odluka o početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Deklaracija iz Zagreba 2020. EU dodatno i u potpunosti podržala predanost zemalja zapadnog Balkana za inkluzivnoj regionalnoj suradnji i jačanju dobrosusjedskih odnosa. Povratak Zapadnog Balkana u ojačani fokus Unije za vas je svakako važan uspjeh, koji ujedno osigurava da proširenje ostane na dnevnom redu i nakon završetka hrvatskog predsjedanja, na čemu bih ponovno htio izraziti duboku zahvalnost. Nadamo se da ćemo do prosinca ove godine biti svjedoci održavanja Prve međuvladine konferencije, koja će formalno započeti pregovore o članstvu s Europskom unijom, te da na tom putu još uvijek možemo računati na Vašu sveobuhvatnu pomoć.”

Osmani naglašava i kako suradnju dviju zemalja kao saveznika i partnera u NATO-u karakterizira kolegijalnost, dostupnost i podrška u provedbi zajedničkih projekata: „ Suradnja na polju vojnog obrazovanja odvija se usmjeravanjem naših predstavnika na školovanje, treninge i stručno osposobljavanje u vojno-obrazovnim centrima u Republici Hrvatskoj. Osim na bilateralnoj razini, surađujemo i u okviru regionalnih inicijativa poput SEDM-a, A-5 i regionalnih centara RACVIAC, PARC, što je izvrstan okvir za promicanje i unapređivanje regionalne stabilnosti i sigurnosti.“

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije podsjeća i na još jednu poveznicu između dvije zemlje: „Ništa manje važna karika u našim odnosima nisu ni predstavnici makedonske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske zajednice u Sjevernoj Makedoniji, koji nizom aktivnosti ostaju u stalnom kontaktu s matičnom državom, kulturom i jezikom, a istodobno daju poseban doprinos kvaliteti naših  izvrsnih bilateralnih odnosa i suradnje.“

Budući da je zbog blokade pregovora s EU krajem prošle godine Zoran Zaev dao ostavku,  a onda su prijevremeni parlamentarni izbori odgađani zbog epidemije Covida 19, rezultat je bio prilično neizvjestan.  Ministar  Osmani podsjeća kako je usprkos svemu, vladajuća većina koja do tada vodila Sjevernu Makedoniju uspjela vratiti povjerenje na izborima, što je bila  jasna poruka da većina građana podržava politiku hrabrih i temeljitih reformi prema integraciji u EU i NATO. „Nije bilo lako u vrijeme dubokih reformi i složenih kompromisa, ponovno pridobiti povjerenje, ali kad je riječ o tome kome vjerovati, građani su pokazali političku zrelost i jasnu odlučnost da budućnost Sjeverne Makedonije vide kao dio vrijednosnog sustava zapadne civilizacije.“

PHOTO: Vlada Reoublike Sjeverne Makedonije

Osmani priznaje i da je formiranje nove vlade Sjeverne Makedonije bilo prilično dugotrajno, jer je trebalo dosta vremena i političke mudrosti da se dođe do zadovoljavajućeg kompromisa:

„Istina je da je, u skladu s postignutim rezultatima, ali i potrebom za određenom svježinom u vođenju politika, došlo do određenih promjena u rasporedu vladinih resora, kao i u drugim političkim institucijama. Dopustite mi da se osvrnem na  resor  vanjske politike u kojem smo napravili rošadu u odjelima za diplomaciju i europske poslove. Ja sam prije bio zamjenik premijera za europske poslove, a sada sam šef diplomacije, dok je moj prethodnik otišao na čelo Tajništva za europske poslove. To pokazuje da se tim ne mijenja, već unosi svježinu u provedbu politika, što smatram pozitivnim. S druge strane, ne bih želio zvučati neskromno, ali moram istaknuti kako smo  kao stranka (DUI) značajno poboljšali svoj osobni doprinos politici. Prvo, poboljšali smo rezultat u smislu osvojenih glasova, ali i u pogledu broja zastupnika, a naravno osigurali smo dublje i stabilnije sudjelovanje Albanaca u vođenju državne politike. Velika je to pobjeda države, koja je multietnička, jer nema većeg garanta unutarnje stabilnosti od stabilnih međuetničkih odnosa.“

Iako je nakon Hrvatske planirao i posjet Republici Austriji,  ministar Osmani morao je odustati u posljednji trenutak, zbog zaraze svog austrijskog kolege  Alexandera Schallenberga Kao liječnik po profesiji, svjestan je ozbiljnosti situacije u svim europskim zemljama u kojima broj zaraženih raste  i kaže da i Sjeverna Makedonija prati taj trend:  „Europa i svijet postupno se ponovno zatvaraju snažnim restriktivnim mjerama koje očito nijedna zemlja ne može izbjeći. Kako će se situacija u našoj zemlji razvijati, u kojem ćemo smjeru ići, koliko ćemo se brzo stabilizirati od ovog virusnog udara, nešto je o čemu svakodnevno razmišljamo kao odgovorni političari. Po svojoj sam primarnoj profesiji liječnik liječnik i kada analiziram situaciju s korona virusom, mislim da je naš zdravstveni sustav spreman odgovoriti izazovima.  No, naravno, savjesno ponašanje svih nas je od primarne važnosti, jer je ključni izazov u suočavanju s pandemijom spriječiti prenatrpanost bolnica, što je u nekim zemljama koje se na vrijeme nisu pripremile dovelo do urušavanja zdravstvenog sustava – to ne smijemo dopustiti.“

Bujar Osmani podsjeća i  da se uz zdravstveno -epidemiološke izazove, sve zemlje već dulje vrijeme suočavaju s društveno-ekonomskim izazovima. Sjeverna Makedonija nastojala je na njih pronaći adekvatan odgovor:  „Kao vlada usvojili smo nekoliko paketa ekonomskih mjera, koji su bili odgovarajući odgovor na ekonomsku štetu uzrokovanu pandemijom koronavirusa. To su bile pravovremene mjere za spašavanje radnih mjesta i vodile su se načelom da nitko ne smije biti izostavljen, a osmišljene su da se nose sa svim udarcima.“

Osmani ističe i važnost zajedničkog djelovanja Europske unije i zemalja  Zapadnog  Balkana  u borbi protiv COVID-19 .  To, prema njegovim riječima,  uključuje gotovo sve politike EU-a usmjerene na suzbijanje pandemije: od sudjelovanja u zajedničkoj javnoj nabavi medicinskih proizvoda, sudjelovanja u mehanizmu civilne zaštite, do politika za rješavanje društveno-ekonomskih posljedica.  „Posebno smo zahvalni na početnih preko 3,3 milijarde eura koje je mobilizirala Europska unija kako bi nam pomogli da se lakše nosimo s koronavirusnom krizom, koja na neki način pandemija  zacementirala veze Eвропске уније  Zapadnim Balkanom. Zajedno smo ušli u ovu krizu i moramo zajedno izaći iz nje. Pandemija je pokazala koliko je važna suradnja među zemljama u regiji, ali istodobno pokazala je političku zrelost zemalja Zapadnog Balkana koje su pokazale europski način suradnje, razmjenu informacija, formiranje zelenih koridora itd. Borbom protiv virusa korone učimo jednu Novu lekciju – da nam je umjesto izolacije neophodna integracija kako bismo zajednički prevladali izazove novog vremena.“

Republika Sjeverna Makedonija zajedno s Republikom Bugarskom ove godine kopredsjedava Berlinskim procesom, a  upravo suradnja na području zdravstva bit će prvi put na dnevnom redu Berlinskog procesa. „Smatrali smo da moramo dati regionalni “zdravstveni” odgovor na COVID 19. Te će rasprave dominirati sljedećim ministarskim sastankom o zdravstvu koji će se održati 22. listopada u Skoplju. Inače, sa čisto zdravstveno-epidemiološkog gledišta, nadajmo se da ćemo što prije imati učinkovito i sigurno cjepivo za COVID-19, jer kao liječnik vjerujem da samo masovnim cijepljenjem stanovništva možemo prekinuti lanac širenja i na taj način učinkovito nositi se s ovim izazovom našeg vremena“, zaključuje ministar vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije, Bujar Osmani.