Osim Sberbanke i VTB-a, ruskih banaka koje drže 51 posto vlasništva Fortenove grupe, bivšeg Agrokora, na udaru američkih sankcija u slučaju napada Rusije na Ukrajinu moglo bi se naći još deset najvećih ruskih banaka i financijskih institucija, što bi naudilo ruskom gospodarstvu, ali bi, posve sigurno, poremetilo i globalne financijske tokove.

Nacional je u novom broju izvijestio kako su demokrati i republikanci u američkom Kongresu vrlo blizu dogovora o zakonu koji bi mogao uvesti sankcije ruskim bankama Sberbank i VTB, i time polučiti velike posljedice i na Hrvatsku, odnosno na jednu od najvećih kompanija u Hrvatskoj – Fortenova grupu, jer te dvije banke zajedno posjeduju 51 posto Fortenova grupe.

SWIFT UDAR SAD-a Kako Bidenove sankcije Rusiji zbog udara na VTB i Sberbank mogu dramatično otežati poslovanje Fortenova grupe

Proteklog vikenda, naime, demokratski senator Bob Menendez iz New Jerseyja i republikanski senator Jim Risch iz savezne države Idaho u istupima u američkim medijima potvrdili su da je Kongres blizu dogovora o nacrtu zakona koji predviđa nove gospodarske sankcije Rusiji. U nacrtu tog zakona, do kojeg je došao i Nacional, spominju se i sankcije financijskim institucijama koje su u većinskom vlasništvu ruske države, a na 40. stranici se izričito navode i dvije banke, Sberbank i VTB, koje su zajedno vlasnici 51 posto Fortenova grupe. Ako se zakon doista i usvoji i ako Sjedinjene Američke Države uvedu stroge financijske sankcije ruskim bankama, to bi mogao biti veliki udarac i na poslovanje Fortenova grupe, a taj bi udarac mogao biti još i veći ako bi nakon SAD-a slične sankcije uvela i Europska unija.

No Sberbank i VTB nisu jedine ruske banke kojima bi SAD mogle uvesti sankcije u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu. Na popisu potencijalnih financijskih institucija kojima bi mogle biti uvedene sankcije još je deset velikih ruskih banaka: Gazprombank, VEB.RF, The Russian Direct Investment Fund, Credit Bank of Moscow, Alfa Bank, Rosselkhozbank, FC Bank Otkritie, Promsvyazbank, Sovcombank i Transkapitalbank. Riječ je o nekima od najsnažnijih ruskih financijskih i gospodarskih institucija, što znači da bi američke sankcije, budu li primijenjene u najsnažnijem kapacitetu koji predviđa Menendez-Rischov zakon, mogle ozbiljno ugroziti poslovanje u Rusiji i rusku razmjenu sa svijetom, a to bi, bez sumnje, poremetilo i globalne ekonomske tokove.

Gazprom banka treća je na popisu ruskih financijskih institucija predviđenih za sankcije, iza Sberbanke i VTB banke. Riječ je, primjerice, o jednoj od tri najveće ruske banke, koja po kapitalu – kako se navodi na web stranici banke – zauzima treće mjesto na ljestvici banaka u srednjoj i istočnoj Europi. Gazprom banka pruža financijske usluge ključnim sektorima ruskog gospodarstva – plinskom i naftnom biznisu; nuklearnoj, kemijskoj i petrokemijskoj, crnoj i obojenoj metalurgiji; elektroenergetici, strojarstvu i obradi metala, transportu, građevinarstvu, komunikacijama, poljoprivredi, trgovini i drugim industrijama. Poslovanje s stanovništvom također je strateški važna djelatnost Gazprom banke, koja ima oko pet milijuna privatnih klijenata, te opslužuje više od šezdeset tisuća pravnih osoba.

Ruski izravni investicijski fond (The Russian Direct Investment Fund, RDIF) još je jedna važna financijska institucija koja bi mogla doći pod udar američkih sankcija. Riječ je o državnome investicijskom fondu utemeljenom 2011, koji je prošle godine postao globalno poznat po investiciji u proizvodnju Sputnjika V, ruskog cjepiva protiv koronavirusa. RDIF je financirao i golema istraživanja u području testiranja i proizvodnje lijekova protiv Covida. Premda su medicinska istraživanja i javno zdravlje jedno od najvažnijih područja ulaganja RDIF-a, njihov je investicijski zahvat mnogo širi, pa RDIF-ova ulaganja, prema podacima s njihove web stranice, generiraju više od šest posto ruskog BDP-a. Tvrtka zapošljava više od osamsto tisuća zaposlenika, a uspostavila je strateška partnerstva vrijedna više od 40 milijardi dolara, s tvrtkama u više od osamnaest zemalja. Zanimljivo je da je RDIF surađivao i s Hrvatskom: u siječnju 2021. RDIF je sudjelovao u osnivanju Međunarodnog znanstvenog savjetodavnog odbora za cjepivo Sputnjik V, u kojemu su okupljeni virolozi, mikrobiolozi i imunolozi iz Argentine, Britanije, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Indije, Švedske, SAD-a i Rusije.

VEB.RF, četvrta financijska institucija na popisu potencijalnih američkih sankcija, ključna je ruska nacionalna razvojna korporacija, ustanovljena zakonom “isključivo zbog javnog dobra”, kako je naglašeno na web stranici. Financira se iz državnog proračuna, a u suradnji s bankama, financira projekte u širokom rasponu djelatnosti, od infrastrukture, industrije i tehnologije do društvenih projekata i “unapređenja kvalitete života”, kao što upravlja i dijelom ruskih mirovinskih fondova.

Moskovska kreditna banka (Credit Bank of Moscow), šesta na popisu američkog zakona o sankcijama, po financijskoj je snazi među prvih deset banaka u Rusiji, i najveća privatna regionalna banka u zemlji. Utemeljena 1992. za područje Moskve, a između 2008. i 2015. njezina se vrijednost uvećala čak dvadeset puta. Prije pet godina, 2017., procijenjena je na deveto mjesto u hijerarhiji ruskih banaka, i danas se smatra jednom od strateški važnih ruskih financijskih institucija.

SAD planiraju uvesti sankcije za još šest važnih ruskih financijskih institucija, poput Alfa banke, najveće privatne banke u zemlji koja zapošljava 24 tisuće ljudi, s više od sedam milijuna privatnih i više od šesto tisuća korporativnih klijenata. Na popisu su i Rosselkhozbank, državna banka za poljoprivredu; FC Bank Otkritie, jedna od najvećih ruskih komercijalnih banaka; privatne Sovcombank i Transcapitalbank te moskovska Promsvyazbank, koju je država otkupila od privatnih vlasnika.

Zakonski prijedlog demokrata Bob Menendeza i republikanca Jima Rischa predviđa, povrh sankcija bankama, sankcioniranje i niza drugih ruskih gospodarskih i financijskih institucija, među kojima je i plinovod Sjeverni tok 2. Riječ je o više od 1300 kilometara dugom plinovodu koji je nedavno dovršen i upravo se puni plinom, a preko Baltičkog mora povezuje Rusiju i Njemačku. Taj transkontinentalni insfrastrukturni projekt predmet je višegodišnjih geostrateških prijepora SAD-a, Rusije i Europske unije, jer se na njemu prelamaju suprotstavljeni globalni interesi tih triju političkih i kontinentalnih državnih saveza.

Polovinom siječnja ove godine, mediji su izvijestili kako u američkom Senatu nije prošao zakon republikanskog senatora Teda Cruza, koji je predviđao sankcije kompanijama koje su sudjelovale u izgradnji Sjevernog toka 2, koji SAD smatraju ruskim geostrateškim oruđem za dodatno energetsko potčinjavanje Europe.

Sada, mjesec dana kasnije, bude li usvojen zakon Menenendeza i Rischa, šefovi Sjevernog toka 2 ipak bi mogli potpasti pod udar sankcija. Menendez-Rischov zakonski prijedlog, naime, konstatira kako je “plinovod Sjeverni tok 2 oruđe malignog utjecaja Ruske Federacije” te tvrdi kako bi njegovo puštanje u promet “ohrabrilo Rusku Federaciju da dodatno pritisne i destabilizira Ukrajinu”. Zato Menendez i Risch svojim zakonom predlažu da SAD “razmotre sve dostupne i primjerene mjere kojima bi se spriječilo da Sjeverni tok 2 bude pušten u promet”. Te mjere, prema prijedlogu zakona, uključuju “sankcije kompanijama i osobama odgovornima za planiranje, građenje i upravljanje plinovodom”, ali i “diplomatske napore”.

Jasno je, dakle, kako bi Menendez-Rischov zakon, bude li usvojen i proveden u cijelom rasponu sankcija koji predviđa, ozbiljno naštetio najvećim ruskim financijskim institucijama, a s njima – kao što Nacional u novom broju demonstrira na primjeru hrvatske Fortenova grupe – i globalnom gospodarstvu.