Građani su za trud u vidu temeljitog odvajanja i recikliranja otpada dobili mogućnosti kreiranja vlastitih računa ovisno o mjesečnom broju odvoza otpada, a uz to na gradskom deponiju završava značajno manje otpada
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom proces je do kojeg se ne dolazi bez posebne pripreme. Grad je tako osigurao posebnu infrastrukturu i opremu kako bi se započelo s novim načinom naplate i odvoza komunalnog otpada koji bi se temeljio na količini komunalnog otpada. Za početak bilo je važno ukloniti spremnike za otpad s javnih površina. Veliki problem eko otoka koji su do tada bili učestala pojava u gradu bio je nepropisno odlaganje otpada te time stvaranje divljih deponija koji su narušavali čistoću grada i stvarali dodatne probleme komunalnom poduzeću. Uklanjanjem eko-otoka krenulo se s unaprjeđivanjem i usavršavanjem sustava gospodarenja otpadom.
Uvođenjem novog sustava korištenja komunalne usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada, koji se temelji na količini komunalnog otpada izraženog kroz njegov volumen, nastojalo se potaknuti građane na prikupljanje iskoristivog otpada na mjestu njegova nastanka. Građani su za trud u vidu temeljitog odvajanja i recikliranja otpada dobili mogućnosti kreiranja vlastitih računa ovisno o mjesečnom broju odvoza otpada, a uz to na gradskom deponiju završava značajno manje otpada. Grad je tako prešao na novi sustav organiziranog sakupljanja iskoristivog otpada kroz metodu „od vrata do vrata“ te se danas u Osijeku na kućnom pragu odvaja šest frakcija (papir, plastika, biootpad i miješani komunalni otpad u kućama, a dodatno staklo i metal u stanovima). Implementacijom sustava vrata do vrata u gradu je predstavljen najviši europski standard u odvojenom sakupljanju otpada. Grad Osijek nakon izgradnje četiriju reciklažnih dvorišta i nabave mobilnog reciklažnog dvorišta nema potrebe za postavljanjem podzemnih, polupodzemnih i nadzemnih spremnika jer se prikupljanje otpada odvija na kućnom pragu.
Sav otpad koji građani ne mogu reciklirati u svojim domovima, mogu odvesti na jedno od reciklažnih dvorišta i tako se pobrinuti da je sav otpad savjesno odložen i spreman za daljnji proces zbrinjavanja. Reciklažna dvorišta postavljena su u kvartovima Jug 2, Retfala, Gornji i Donji grad, rade u dvije smjene, a ono najveće dvorište na Jugu 2 radi i nedjeljom.
Kako bi korisnicima osigurali što jednostavniji i pristupačniji način odvojenog sakupljanja otpada u onim dijelovima Grada Osijeka i okolnih općina kojima reciklažna dvorišta nisu u blizini, navedeni otpad sakuplja se putem mobilnog reciklažnog dvorišta. Radi se o pokretnoj jedinici koja služi prikupljanju i skladištenju manje količine posebnih vrsta otpada iz kućanstva. Otpad koji su građani odvojili u mobilno reciklažno dvorište u njemu ostaje vrlo kratko. U mobilnom reciklažnom dvorištu ne obavlja se obrada prikupljenog otpada pa aktivnosti postupanja s otpadom tu ne završavaju, nego podrazumijevaju češća pražnjenja i odvoz razvrstanih vrsta otpada koji u konačnici oporabljuju za to ovlaštene tvrtke.
Rad mobilnog reciklažnog dvorišta planira se na početku godine za cijelu godinu, a raspored je dostupan na službenim stranicama Unikoma.
Na reciklažnom dvorištu za građevinski otpad obrađuje se sakupljeni građevinski otpad, obradom mu se ukida status otpada te se drobljeni materijal koristi u građevinskim radovima.
Osijek se može pohvaliti i kompostanom, jednom od rijetkih u Republici Hrvatskoj koje su prethodne godine prikupile 8500 tona biootpada. Kompostana proizvodi kompost prve klase namijenjen za pomoć pri uzgoju cvijeća, povrća i drugih kultura u vlastitim domovima ili dvorištima.
Napore koje grad Osijek ulaže u održivo gospodarstvo istaknuo je i gradonačelnik Ivan Radić, koji se posebno osvrnuo na ispunjenje zadanih direktiva Europske unije:
„Ne moramo plaćati poticajnu naknadu, svojevrsnu kaznu, za razliku od nekih gradova koji će platiti i do milijun eura. Mi ćemo ta sredstva uložiti u daljnje unapređenje sustava gospodarenja otpadom, što će svakako donositi rezultate. Ključ ovog uspjeha su, osim dobre infrastrukture, svakako i naši sugrađani kojima zahvaljujem, ali i edukacija koju provodimo od najmlađe, vrtićke dobi.“
Grad Osijek je tako prvi od četiriju velikih gradova u Hrvatskoj dosegao zadani cilj veći od 50 posto odvojeno sakupljenog otpada te zbog toga nije dužan platiti poticajnu naknadu, svojevrsnu kaznu, za razliku od nekih gradova koji će platiti i do milijun eura. Kako bi cijeli sustav gospodarenja otpadom funkcionirao, potrebni su dobra edukacija i stalno usmjeravanje k boljitku zajednice kroz smanjenje smeća i veću brigu za Osijek i građane. Tvrtka Unikom provodi sustavno educiranje djece o selekciji, iskorištavanju i zbrinjavanju otpada u osječkim dječjim vrtićima i osnovnim školama u vidu edukativnih radionica tijekom cijele školske godine. Cilj je kroz edukacije istaknuti važnost očuvanja okoliša i postupanja u skladu s prirodnim zakonitostima. Sustavna edukacija ima važan utjecaj na mijenjanje životnih navika svih građana. Učenici koji su prolazili izobrazno-informativne aktivnosti u organizaciji Unikoma i Grada Osijeka danas su odrasli ljudi s usvojenim navikama kojima mijenjaju ustaljene navike svojih roditelja, djedova i baka, a daju dobar primjer svojoj djeci.
Grad Osijek dobitnik je nagrade “Eco city” za 2021. i 2022. godinu. Nagradu je dobio kao grad s najboljim rješenjima u politikama zaštite okoliša, čiste energije i zbrinjavanja otpada. Cijela inicijativa edukacije i stalnog usmjeravanja k reciklaži i održivom načinu razmišljanja provedena je kroz projekt „Eco City LegOSi“ u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. O projektu je nešto više rekao direktor poduzeća Unikom Igor Pandžić:
„Bili smo u svim školama i vrtićima, izradili svoje popularne Legose koje su djeca prepoznala i zajedno smo informirali javnost, od najmlađe dobi do najstarije populacije. Lansirali smo u svibnju aplikaciju Moj Unikom, koja sada broji gotovo 4000 korisnika. Općine u našem okruženju također su prepoznale rad Unikoma pa smo ove godine počeli gospodariti otpadom u četirima novim općinama. U razgovorima smo i s nekim drugim općinama koje su se javile. To nam pokazuje da Grad Osijek u gospodarenju otpadom nije lider samo u našoj županiji, nego i cijeloj Hrvatskoj.“
Brojke jasno pokazuju što je Grad postigao sustavom ‘’od vrata do vrata’’ u prethodnoj godini: godišnje se u Gradu Osijeku odvojeno prikuplja 17.022,81 t otpada, a sa svakog od četiri reciklažna dvorišta godišnje se prikupi više od 600 t otpada.
Komentari