Dva su mjeseca prošla od odluke kojom je Ustavni sud naložio izradu novog Zakona o izbornim jedinicama koji mora osigurati jednakost biračkog prava svih građana i građanki. Prema informacijama dostupnim javnosti, novi zakon priprema HDZ-ova radna skupina iz koje s vremena na vrijeme iscure najave, svojevrsni probni “baloni”, kako će izgledati nove jedinice.

Te najave sugeriraju da će Hrvatska ostati zarobljena u modelu 10 x 14 (10 jedinica po 14 mandata) koji će podrazumijevati da se kod svake demografske promjene, danas HDZ a sutra neka druga stranka na vlasti, ponovno mijenjaju zakon i iznova prekrajaju i iscrtavaju granice izbornih jedinica.

Kao nevladina organizacija koja se više od četvrt stoljeća bavi ovom problematikom, Gong je ovih dana izrazio zabrinutost postupkom izrade Zakona o izbornim jedinicama koji priprema zatvorena, isključivo stranačka, HDZ-ova radna grupa, čiji su članovi Vladimir Šeks, Ivan Malenica, Ivan Anušić i Karlo Ressler. Model demografa Nenada Pokosa, za koji je najizglednije da će ga HDZ prihvatiti, Gong smatra lošim jer dodatno narušava ionako teritorijalno nelogičan izgled izbornih jedinica. Gong je zato izašao sa svojim prijedlogom.

Prema tom modelu bi se Hrvatska umjesto na deset, dijelila na šest izbornih jedinica, uz zadržavanje postojećih jedinica za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica odgovarale bi županijskim granicama, ali i granicama povijesnih hrvatskih pokrajina (Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje, Međimurje…), dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. U jedinicama bi se birao broj zastupnica razmjeran broju birača ili stanovnika – od 17 do 29.

Inače, nedavno je svih deset opozicijskih klubova zastupnika u Saboru usuglasilo pet zahtjeva koje su uputili vladajućoj većini, među kojima je i osnivanje stručne radne skupine u kojoj će najmanje trećinu stručnjaka imenovati opozicija, da broj članova radne skupine iz redova opozicije i vladajuće većine bude jednak te da cilj radne skupine bude ispunjavanje oba zahtjeva koja je pred Sabor stavio Ustavni sud. A to su zahtjev da svaki glas ima jednaku težinu i da nove granice izbornih jedinica u najvećoj mogućoj mjeri prate granice administrativno-teritorijalnih jedinica (poput županija). Iako ti zahtjevi još nisu ni stigli u Vladu, premijer ih je unaprijed odbacio. O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Orianom Ivković Novokmet, izvršnom direktoricom Gonga.

NACIONAL: Kako komentirate činjenicu da vladajuća većina odbija u radnu skupinu uvrstiti neovisne stručnjake, iako bi rješenje koje donesu trebalo udovoljiti zahtjevima Ustavnog suda? Što na primjer Karlo Ressler zna o toj problematici?

Nije problem samo Karlo Ressler, iako je indikativno da je obiteljski povezan s ključnom osobom u toj skupini koja nam je već jednom krojila jedinice – Vladimirom Šeksom. Problem je što donošenje ovog zakona ne smije biti pitanje samo HDZ-a, odnosno samo unutarstranačko pitanje vladajuće stranke. Radi se o temeljnim pravilima političkog natjecanja koja se tiču svih političkih aktera, a ne samo vladajuće stranke, odnosno HDZ-a. U tom smislu važno je da ta rasprava bude uključiva, transparentna, a i stručna. Demokratski bi bilo da u toj radnoj skupini sudjeluje i opozicija jer bi se time osiguralo povjerenje kandidata u izborni proces, ali i birača. Isto tako, javna rasprava vladajućih, opozicije, struke, civilnog društva doprinijela bi tome da se pronađu najbolja rješenja. Naravno, mi mislimo da je to ono koje je Gong ponudio. Imamo čvrste argumente za to, ali apsolutno smo spremni poslušati i argumente drugih koji žele iznijeti svoje prijedloge.

‘Možemo! je predstavilo svoje uvjete za nove izborne jedinice koji se temelje na kriterijima koje je istaknuo Ustavni sud, što korespondira s Gong-ovim modelom’, kaže Oriana Ivković Novokmet. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Premijer tvrdi da je taj zakon samo tehničko pitanje – pa je li doista, ili HDZ radi na izbornom inženjeringu koji njemu najviše odgovara?

Izborna pravila su temeljna pravila političkog natjecanja koja se tiču svih političkih aktera. Naravno da to nije samo tehničko pitanje jer se izbornim modelom određuje način pretvaranja političke volja birača u konkretne političke mandate, odnosno ta pravila utječu na sastav parlamenta. Poznato je da neki modeli idu na ruku većim strankama, dok neki više uvažavaju manje stranke. No u ovom slučaj temeljna je zadaća riješiti ono što je zatražio Ustavni sud. A to je osigurati jednakost biračkog prava i osigurati teritorijalnu cjelovitost izbornih jedinica. Gongovim modelu rješavamo oba zahtjeva, izlazimo iz okvira 10 jedinica puta 14 mandata i naše jedince ne rascjepljuju županije.

NACIONAL: Gongov prijedlog uvažava te zahtjeve.

Da, naš model poštuje oba ta zahtjeva Ustavnog suda i nudi još nešto. O čemu se radi? Ako Vlada sada pristane na ovaj Pokosov model, onda ne samo da ćemo dobiti ono što mi zovemo frankenštajnske izborne jedinice, u kojima se ponovo spaja nespojivo, recimo Vir i Novsku, nego će se otvoriti vrata novom političkom prekrajanju granica, baš kao što se u Pokosovu modelu sada Koprivnica priključuje Slavoniji, sutra će neka nova vlada uslijed demografskih promjena ponovo politički prekrajati granice. U Gongovu modelu teritorij je taj koji je stalan i tako bi se u budućnosti spriječilo naknadno političko prekrajanje granica jer bi se u slučaju demografskih promjena samo mijenjao broj mandata, ali ne i granice. Tako izbjegavamo i „seljenje“ birača iz jedne izborne jedinice u drugu izbornu jedinicu te omogućavamo da se biračice i birači mogu dugoročno identificirati s izbornom jedinicom. Dodatno, naš model potiče razmjernost biračke volje jer imamo manji broj jedinica s većim brojem mandata. Što je manji broj jedinica s većim brojem mandata, manji je broj “propalih glasova”, odnosno i manje stranke imaju šanse.

NACIONAL: Nudite i rješenje za Zagreb.

Gong jedini nudi optimalno rješenje, cjelovit Zagreb. Zagreb je do sada bio podijeljen na četiri izborne jedinice, što je također posljednica političkog rascjepljivanja u svrhu izbornog rezultata, što se vidi po tome da danas imamo Zagreb do mora, odnosno do Novog Vinodolskog. USUD ističe na primjeru Zagreba koliko je loše kada se razlama jedna geografska cjelina te da to dovodi u pitanje jednakost biračkog prava. O tome zaista treba voditi računa.

NACIONAL: Zašto ste se odlučili baš za šest izbornih jedinica?

Gong je ovaj model osmišljavao još 2012. i 2013. kroz radne skupine za unapređenje izbornog i referendumskog zakonodavstva u kojoj su bili zaposlenici Gonga, ali i stručnjaci iz našeg Vijeća poput Berta Šalaja, Gorana Čulara, Nenada Zakošeka i vanjski stručnjaci. Polazilo se od toga da se treba osigurati jednakost biračkog prava, vodeći računa da se u skladu sa zakonom poštuju granice županija i regionalne značajke.

Država bi tom logikom bila podijeljena u šest izbornih jedinica. Prva jedinica bila bi sjeverozapadna Hrvatska i uključivala bi četiri županije, druga bi bila Grad Zagreb, treća Slavonija s pet županija, četvrta središnja Hrvatska i uključivala bi četiri županije, peta Istra, Primorje i Lika s tri županije i šesta Dalmacija s četiri županije. Najveća po broju mandata bila bi Dalmacija s 29, dok bi Zagreb imao 28 mandata.

Ono što je važno je to da time poštujemo odluke Ustavnog suda, osiguravamo jednakost biračkog prava i sprečavamo naknadno manipulativno iscrtavanje granice, bez obzira na to tko će sutra biti na vlasti. Nije dobro loptati se s građanima i prebacivati ih svako malo iz jedne izborne jedinice u drugu. Smatramo da je naše rješenje dobro i dugoročno, nismo se vodili nikakvim stranačkim interesom prilikom sastavljanja.

NACIONAL: Ali javne rasprave nema, iako je ovo tema od interesa najšire javnosti.

Do sada smo svjedočili nizu pogrešnih koraka premijera koji je na neki način već trasirao put donošenju ovog zakona. Isto je i s predlaganjem modela. Ako on odmah na početku kaže da će izmjene biti minimalne, ne može se previše ni očekivati. Umjesto da se otvorila široka i konstruktivna javna rasprava, umjesto da se sučele argumenti, on vrlo otvoreno poručuje opoziciji da izborne jedinice nisu njihov posao, iako one apsolutno jesu posao i opozicije i struke i šire javnosti. Kada se određuju pravila političke igre, onda je uobičajeno u demokratskom društvu uključiti opoziciju, ali i stručnu javnost.

NACIONAL: Kao jedan od ključnih problema spominjete i sređivanje registra birača, od čega HDZ bježi kao vrag od tamjana. Poznato je da je u Hrvatskoj nekoliko stotina tisuća birača više od stanovnika.

Katastrofalno je stanje s registrom birača s obzirom na to da imamo gotovo pola milijuna birača više nego punoljetnih stanovnika. Različiti su razlozi za to – prije svega masovna iseljavanja, velika dijaspora, no ključna je nebriga vladajućih koji ne provode terenske provjere i ne vode uredno registar. Vidjeli smo da je u mandatu ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića samo u jednoj provjeri izbrisano 45.000 lažnih prebivališta. Fiktivna prebivališta ukazuju i na izostanak građanske odgovornosti jer neki ljudi zaista koriste povlastice koje im ne pripadaju.

Za nas je registar birača vrlo važno pitanje, ali svjesni smo toga da Vlada neće napraviti ništa značajno do parlamentarnih izbora. I zato je prijedlog Gonga da kao osnovu za izračun broja mandata za sljedeće parlamentarne izbore uzmemo popis stanovništva, odnosno broj punoljetnih državljana prema posljednjem popisu. To vidimo kao jedno privremeno rješenje, zato što svaka država mora imati sređen registar birača. I to ne samo zbog izbora, već i zbog referenduma. Naime, za referendume je sređeni popis birača itekako presudan, za prikupljanje potrebnog broja potpisa, ali i valjanosti rezultata. To je nešto što treba hitno rješavati. Imamo problem manjih mjesta u kojima evidentno postoji znatno veći broj birača nego stanovnika.

NACIONAL: Očekujete li da će vaš prijedlog barem razmotriti netko u Vladi? Imate li tamo sugovornika ili vas smatraju nevladinom organizacijom koja radi u interesu opozicije?

Ako HDZ doista želi kvalitetno i dugoročno rješenje, onda bi trebali imati sluha za naš prijedlog. No žele li rješavati svoje unutarstranačke probleme preko prekrajanja izbornih jedinica, onda će uzeti Pokosov model koji pokušava sakriti činjenicu da je u posljednjih nekoliko desetaka godina došlo do masovnog iseljavanja iz Slavonije. Mi pokušavamo biti dio javne rasprave i nametnuti ovu temu. Hoće li naš prijedlog Vlada uopće razmotriti to je na njima, mi smo uvijek otvoreni za razgovor i s vlasti i s opozicijom. Postoji, doduše, još jedan model prema kojem bi županije bile jedinice. Manje se govori o tom modelu, a on zapravo pogoduje velikim strankama, prvenstveno HDZ-u. Međutim, meni se čini da će HDZ ipak ići prema Pokosovu modelu. Izostankom javne rasprave, uključenja opozicije i civilnog društva bojim se da će propustiti šansu da donesu dugoročno i kvalitetno rješenje za Hrvatsku.

NACIONAL: Ima li ikakve šanse da Ustavni sud utječe na vladajuću većinu kako bi uključila i predstavnike opozicije u radnu skupinu?

Nije to posao Ustavnog suda. Radi se o tome kako vladajući shvaćaju demokraciju i kakav je stupanj njihove političke kulture. Ako premijer opoziciji poručuje da se može uključiti kroz e-savjetovanja, to je zapravo ignoriranje političke participacije u parlamentu, što ova Vlada ustrajno radi.

Ustavni sud je svoje napravio kada je, nakon savjetodavne rasprave koju je sazvao sudac Selanec, konačno i ukinuo Zakon o izbornim jedinicama. Pozdravili smo njihovu odluku, posebno i zato što ističu kako se granice budućih izbornih jedinica trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama, što je na tragu našeg prijedloga o podjeli Hrvatske na 6 izbornih jedinica.

NACIONAL: Koliko bi se smanjio ili povećao broj zastupnika u Hrvatskom saboru jer je najnoviji popis stanovništva pokazao da broj zastupnika iz određene jedinice ne prati broj stanovnika?

Uz postojeći izborni model, broj zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru ne ovisi o broju stanovnika u izbornim jedinicama, već je fiksno određen formulom 10 jedinica puta 14 mandata.

No kada bi se broj mandata korigirao prema demografskim trendovima, najviše bi se umanjili mandati zastupnika u Slavoniji. Kada se s time izašlo u medije, nezadovoljan je bio osječko-baranjski župan Anušić. Zato je HDZ-u prihvatljiva alternativa bila Pokosov model koji skriva te demografske trendove, po njemu bi 4. i 5. jedinica i dalje imala 14 mandata, ali tako što bi 4. jedinici dodali Koprivnicu iz 2. jedinice. Kao produkt spašavanja Anušića i slavonskih HDZ-ovaca imali bismo nove neprirodne jedinice, u kojima bi bile u istoj jedinici Vir i Novska ili Koprivnica i Osijek.

NACIONAL: I Možemo! je izašlo sa svojim prijedlogom, kako ga komentirate?

Možemo! je predstavilo svoje uvjete za nove izborne jedinice koji se temelje na kriterijima koje je istaknuo Ustavni sud, što korespondira s Gongovim modelom. Dapače, Možemo! je prva od stranaka koja je javno iskazala podršku Gongovu modelu.

NACIONAL: Vjerujete li da će zakon doista biti donesen na vrijeme, prije sljedećih parlamentarnih izbora, kako je tražio Ustavni sud?

Vjerujemo da je to dovoljno vremena, s obzirom na to da je do 1. listopada određen rok za donošenje novog zakona. No mi ukazujemo da proces nije dobar, umjesto javne rasprave krenulo se s HDZ-ovom radnom grupom, možemo sad očekivati da će ta stranačka volja biti samo prenesena kroz radnu grupu Ministarstva pravosuđa. Bude li to doista tako, Hrvatska će propustiti još jednu priliku za kvalitetno i dugoročno rješenje izbornih jedinica i ravnopravnosti biračkog prava.