U četvrtak se održava neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova Europske unije, na čijem je dnevnom redu i tema pristupanja Hrvatske Schengenu. Centar za mirovne studije, PRO ASYL i Balkanbrücke u srijedu su u priopćenju naveli da zahtjevaju da poštivanje ljudskih prava na granicama EU postane preduvjet za daljnji pristupni proces.

Navode da organizacije za ljudska prava iz njemačke i Hrvatske upozoravaju kako se nasilna nezakonita protjerivanja na hrvatsko-bosanskoj granici već godinama kontinuirano dokumentiraju. Granična policija, dodaju, na potpuno nekontroliran način postupa protiv osoba koje traže zaštitu. Žrtve takvog postupanja redovito prijavljuju nehuman tretman hrvatskih policijskih snaga. Podnošenje zahtjeva za azil u EU sustavno im se onemogućuje.

“Iako proširenje Schengen zone može biti pozitivan pomak prema slobodi kretanja unutar Europske unije, članstvo Hrvatske u Schengenu bi trebalo biti stavljeno na čekanje dok Vlada RH ne zaustavi nasilno i nezakonito protjerivanje migranata. Takvo postupanje skorašnje članice Schengen zone ne da samo direktno ugrožava primjenu Schengenskog zakonika, već predstavlja kršenje međunarodnog i EU prava, uključujući Ženevsku konvenciju o statusu izbjeglica”, izjavila je Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije.

Od kraja 2018. EU je Hrvatskoj dodijelila preko 18 milijuna eura za zaštitu granica. Iz njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova stiže dodatna podrška u obliku vozila i termovizijskih kamera. Prema ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, Njemačka je među najboljim poznavateljima rada hrvatske granične policije.

“Schengensko područje nikada nije bilo područje ljudskih prava, otvorene granice unutar EU-a povezane su sa zatvorenim vanjskim granicama. Međutim, Hrvatska zanemaruje čak i minimalne standarde europskog prava, koji su utvrđeni Zakonom o schengenskim granicama. I za to dobija političku potporu Njemačke i EU”, komentira Karl Kopp, šef Europskog odjela udruge PRO ASYL.

Pauline Zapke iz mreže Balkanbrückeističe da je na tom sastanku, umjesto pohvala Hrvatskoj, potrebno adresirati i osuditi nasilne i nezakonite prakse na hrvatskim granicama. “One su dio sustavnog rasističkog zatvaranja Europske unije i stoga ih se također treba shvatiti kao njezinu odgovornost”, kazala je.

U priopćenju se navodi i da hrvtaska vlada do danas nije uspostavila mehanizam praćenja ljudskih prava, iako joj je u tu svrhu namijenjeno 300 000 eura financijske potpore Europske unije. Umjesto toga, ističu, ometa se rad hrvatske pučke pravobraniteljice i organizacija civilnog društva. U studenom 2020. Europska ombudsmanica Emily O’Reilly pokrenula je istragu zbog izostanka mehanizma.

Ministri unutarnjih poslova EU, zaključuje se u priopćenju, moraju snositi posljedice kršenja ljudskih prava na hrvatsko-bosanskoj granici i povezati proces pristupanja Schengenu s prekidom pushbackova i nasilja.