Dalija Orešković, bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kojoj je na parlamentarnim izborima 5. srpnja potvrđen saborski mandat kao kandidatkinji koalicije stranaka Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i Pametnog, nastavlja svoju bitku protiv korupcije u saborskim klupama. Smatra da hrvatsku državu opet treba graditi od temelja jer imati državu, prema njenim riječima, ne znači samo imati granice, zastavu i himnu. To je označila kao svoju misiju u ulozi saborske zastupnice. Svojedobno je Dalija Orešković presudila bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku na mjestu prvog potpredsjednika vlade, kada je zaključila da je bio u sukobu interesa u aferi Konzultantica zbog koje je i pala HDZ-ova vlada. Dalija Orešković rodom je iz Široke Kule pokraj Gospića, a rođakinja je partizanskog heroja Marka Oreškovića Krntije koji je bio vođa partizanskog otpora u Lici, a ubili su ga četnici.

NACIONAL: Za zastupnicu ste izabrani na zajedničkoj listi Stranke s imenom i prezimenom i stranaka Fokus i Pametno. Članica ste Stranke s imenom i prezimenom, a gdje je nestala vaša bivša stranka Start?

Start nije nestao, nego je preimenovan u Stranku s imenom i prezimenom, o čemu smo puno govorili. Na širem dijelu političkog spektra pojavila se ideja za stvaranje nove stranke koja bi funkcionirala kao neka vrsta nadstranke. Bila je to ideja o osnivanju Stranke s imenom i prezimenom koja bi okupila pridošle ljude iz drugih stranaka s ciljem zajedničkog izlaska na parlamentarne izbore. Boris Malešević dao je ideju o nazivu takvog političkog okupljanja. Dan nakon što smo odlučili osnovati stranku nastupio je lockdown zbog epidemije koronavirusa. Održali smo presicu na kojoj smo najavili osnivanje stranke, a sutradan je sve bilo zatvoreno zbog uvedenih mjera protiv širenja virusa, pa nismo mogli održati osnivačku skupštinu.

NACIONAL: Dakle, niste održali osnivačku skupštinu Stranke s imenom i prezimenom, a kao njezina kandidatkinja postali ste zastupnica u Saboru.

Nismo mogli održati osnivačku skupštinu jer je zakon nalagao da bi u zatvorenom prostoru moralo biti prisutno propisanih 100 članova osnivača stranke. Kada smo od Ministarstva uprave zatražili da nam odobri elektronsku osnivačku skupštinu, dobili smo odgovor iz kojeg je proizlazilo da nam takva registracija ne bi bila odobrena. Zbog toga sam žrtvovala Start. Održali smo konvenciju Starta koja je bila moguća s manjim brojem delegata, pa smo onda uz pridržavanje svih epidemioloških mjera Start preimenovali u Stranku s imenom i prezimenom. Odstupila sam s mjesta predsjednice Starta i predala dužnost Ivanu Kovačiću kako bi nova struktura što više odgovarala inicijalnom projektu. Tako nešto još nitko nije napravio na hrvatskoj političkoj sceni. Nije mi žao jer smo imali plemeniti cilj.

NACIONAL: Potom ste ušli u predizbornu koaliciju sa strankama Fokus i Pametno.

Ne odmah. Sve tri stranke gradile su samostalno svoju političku priču. Marijana Puljak iz Pametnog je već dulje vrijeme prisutna na političkoj i javnoj pozornici, pa se ta stranka već u javnosti etablirala. Predsjednik Fokusa je Davor Nađ, a njegovo istaknuto lice je Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje koji je također bio na našoj listi i izabran je za zastupnika.

NACIONAL: Jesu li u Fokusu bivši HDZ-ovci? Dario Zurovec je bio u HDZ-u.

Bio je Dario Zurovec, ali on je izašao iz HDZ-a jer se očito nije slagao s politikom HDZ-a. Imao je svoju političku viziju i nije je htio kompromitirati sa strankom koja nije prepoznala njegovu vrijednost. Članovi Fokusa su uglavnom mladi i ambiciozni ljudi koji u politiku ne ulaze s ciljem da realiziraju neke svoje osobne karijere. Imaju vrijednosti koje kroz svoje javno djelovanje žele ugraditi u opće dobro. Gradonačelnik Zurovec i grad Sveta Nedelja primjer je kako kvalitetni mladi ljudi mogu koristiti zajednici u kojoj obnašaju javne dužnosti.

NACIONAL: Na izbore je izašlo 47 posto birača, a računica Miroslava Škore, kako je javno izjavio, kaže da ih je izašlo i manje, samo 43 posto. Kako to komentirate?

Žao mi je samo što ste spomenuli i Škoru. Što je on sada? Više nije tamburaš, nego je postao i matematičar. Nije bitan Škoro i njegova matematika, nego je bitna poražavajuća činjenica koja proizilazi iz ovako niske izlaznosti. Moja je ocjena te činjenice da su građani od ove države digli ruke i izgubili nadu u promjene. Osim što iseljavaju, sada odbijaju izaći i na izbore. Zato je upitan i legitimitet buduće vlade. Kada već govorimo o brojkama, HDZ je dobio ove izbore sa svega 16 posto podrške biračkog tijela. Taj postotak je izrazito slab, a deficit ovih izbora je tužna slika demokratske svijesti naših građana. Ali, ako 10. saziv Sabora ipak pokaže novu vrijednost, onda bi ishod i omjer snaga na budućim izborima kad god oni bili mogao biti bitno drugačiji.

NACIONAL: Je li situacija doista tako loša? Izbori su ipak iznjedrili stabilnu vladu potrebnu u krizi koja je pred vratima.

Tračak nade je ušao u Sabor, ali ne zbog buduće vlade, nego zbog novih ljudi koji politici mogu dati novu vrijednost. Za sebe i koalicijske partnere mogu reći da stvarno želimo pokazati kako se kroz politiku može vratiti dignitet toj profesiji kojoj je primarni cilj služiti javnom dobru, a ne onome negativnom kakva je danas percepcija i o politici i o političarima.Treba imati na umu i činjenicu da je Andrej Plenković iskoristio epidemiju i popularnost Nacionalnog stožera u kriznom trenutku. O tome svjedoči i činjenica da je ministar zdravstva Vili Beroš osvojio više preferencijalnih glasova od predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, pa bi onda po toj logici Beroša trebalo nominirati za premijera, a ne Andreja Plenkovića. Jedan od najvećih apsurda ovih izbora sadržan je i u činjenici da je Vili Beroš kao ministar zdravstva dobio najviše preferencijalnih glasova u izbornoj jedinici u kojoj se nalazi Split, grad u čijem je domu umirovljenika zbog nepažnje zabilježen i najveći broj smrtnih slučajeva od koronavirusa.

NACIONAL: Ipak je Andrej Plenković prepoznao kada je najbolji trenutak za raspisivanje izbora kako bi na njima pobijedio.

Nije to bila nikakva mudrost, ali je Plenković opet pokazao sposobnost velike manipulacije zbog straha ljudi. Iako sam smatrala da je ljubav jača emocija od straha, pogledamo li rezultate ovih izbora morala sam priznati da je strah ipak puno jača emocija od ljubavi.

NACIONAL: Radimir Čačić, koji je također ušao u Sabor, prošloga je tjedna u emisiji HTV-a „Otvoreno“ prozvao vašu kolegicu Marijanu Puljak iz Pametnog nazvavši vas licemjerima. Kako to komentirate?

Njega kao političara, kao i njegove nesuvisle izjave ne smatram potrebnim uopće komentirati. Nisu relevantne. To govori samo o njemu, a ništa o nama. Uostalom, on je opet pristao ući u koaliciju s HDZ-om da bi održavao saborsku većinu Andreju Plenkoviću, a bio je u suprotnom predizbornom savezu sa SDP-om. Nije li on tako postao „žetončić“? Radimir Čačić je sam sebi promotor i uopće nije tema mojih promišljanja. Na njega ne mislim gubiti vrijeme ne samo u ovom intervjuu, nego uopće u mom političkom djelovanju.

NACIONAL: Mislite li „gubiti vrijeme“ u svom djelovanju na HDZ?

Ne mislim uopće gubiti vrijeme, nego ću ga koristiti u Saboru boreći se za opće dobro. Uspjeli smo osvojiti tri mandata, pa ćemo osnovati i zastupnički klub, što će nam olakšati djelovanje sa saborske govornice. Stranka s imenom i prezimenom, Fokus i Pametno koalicija je centra i podjednako smo udaljeni i od HDZ-a i od SDP-a. Namjera nam je govoriti o našem programu i političkim ciljevima. Naš je program dobro razrađen i pripremljen, a koristi hrvatskoj državi i svim njenim građanima. Koliko god je ova kampanja bila kratka, a održavala se u izuzetno otežanim uvjetima, nametnuli smo teme koje su druge stranke propustile. Bez jakih nezavisnih institucija, učinkovitog pravosuđa, jakih antikorupcijskih mehanizama koji danas ne postoje, poreznog rasterećenja, ukidanja parafiskalnih nameta, tržišne utakmice koje nema u postojećem ortačkom kapitalizmu naslonjenom na vladajuću političku opciju ne možemo naprijed. To je toliko osiromašilo državu da smo izgubili pojam socijalne države definiran u hrvatskom Ustavu.

NACIONAL: Zašto nema „socijalne države“?

Zato što ona u Hrvatskoj ne postoji i zato što u Hrvatskoj s poreznom presijom, koja je među najvećima u Europskoj uniji, servisiramo razgranati, uhljebnički partijski sustav kakav trenutačno imamo. Zato nam je država velika, skupa i ne pruža kvalitetnu javnu uslugu za novac koji porezni obveznici uplaćuju.

NACIONAL: Koje ste to teme u kampanji otvorili, a kažete da druge stranke nisu?

Govorili smo, primjerice, o nužnosti teritorijalnog preustroja koji neće biti puka kozmetika kao što to nude druge političke stranke.

NACIONAL: I druge su stranke najavljivale teritorijalni preustroj. Što znači ova vaša tvrdnja da to ne bi bila „puka kozmetika“?

Ako govorite samo o smanjenju zamjenika lokalnih dužnosnika, onda to nije teritorijalni preustroj. Ako HDZ kaže da neće smanjivati broj postojećih županija, onda očito ne namjerava provesti teritorijalni preustroj. O SDP-u nije potrebno ni govoriti. SDP nije imao pogrešnog predsjednika u Davoru Bernardiću, nego je imao krivo kompletno vodstvo stranke. Nisu izgubili izbore samo zbog lošeg vodstva nego zbog nedostatka političkih ideja, vizije i nedostatka rješenja za bilo koje od ključnih pitanja koja muče građane. Građani ih nisu prepoznali ni kao oporbenu opciju, a kamo li kao stranku koja bi preuzela vlast i počela rješavati naše zajedničke probleme.

NACIONAL: Za razliku od HDZ-a i SDP-a, što ćete vi nuditi građanima kao saborska zastupnica?

Naša koalicija je dobila mandate u tri izborne jedinice. Marija Puljak u desetoj, Dario Zurovec u sedmoj, a ja u prvoj izbornoj jedinici. Visoko smo kompatibilni po programima i ciljevima. Nudimo, dakle, već spomenuti teritorijalni preustroj. Postojećih 20 županija sveli bismo na pet smislenih i jakih regija.

NACIONAL: Bi li to bile „siromašne“ regije po uzoru na preustroj koji je napravila Poljska nakon ulaska u EU, pa je zahvaljujući tome uspijevala povući najviše sredstava od svih članica EU-a iz europskih fondova?

Složit ću se s vama samo utoliko što ću reći da taj preustroj treba biti racionalan i da će služiti potrebama razvoja. Nismo za to da se ukine srednja razina i da se teritorijalan ustroj svede samo na gradove, općine i centralnu državu. Kad bismo u potpunosti ukinuli dosadašnju razinu županija bez stvaranja pet regija, dogodilo bi se da pojedine lokalne jedinice ne bi imale dostatne kapacitete za razvojnu ulogu. Došlo bi do još veće centralizacije nego što je trenutačna, a smisao teritorijalnog preustroja je decentralizacija. Ta decentralizacija podrazumijevala bi drugačiju raspodjelu novca, ali i veću odgovornost korisnika tih sredstava. Isto tako objedinjavali bismo općine kako bismo ih osposobili za kvalitetno planiranje projekata koji se financiraju iz europskih fondova. Umjesto 20 županija želimo pet regija. Umjesto 555 gradova i općina želimo 111 administrativnih cjelina na lokalnoj razini. Nijedna se općina ne bi automatski gasila, jer nikome ne želimo oduzeti identitet, ali male općine želimo objediniti administrativnim kadrom koji njima upravlja. Tako bi pet općina dobilo jedno upravno tijelo koje bi njima upravljalo pa ne bi imale pet pročelnika javne nabave, pet načelnika, pet tajnica nego jednog ili jednu.

NACIONAL: Što bi to donijelo?

Da posve pojednostavim, to znači imati jeftiniju, profesionalniju i efikasniju javnu upravu. Želimo otvoriti mogućnost kvalitetnog korištenja sredstava iz Europske unije da bi se kvalitetno promišljao i razvoj pojedinog kraja. U tom smislu ne bi bilo loše koristiti iskustva Poljske, ali i Danske, no rješenja moramo osmisliti sukladno našim specifičnostima. Zašto spominjem preustroj županija u pet regija? Nisu isti potencijali u Dalmaciji, u Slavoniji ili Istri i Kvarneru. Postoje razlike.

NACIONAL: Hoće li Istra ostati posebna regija? Boris Miletić i njegov IDS priključili su se u predizbornu koaliciju SDP-u zato što im je bilo zajamčeno da se neće preustrojem dokinuti Istarska županija?

Istra bi ostala svoja u smislu identiteta, ali bi bila smještena u regiju koja bi obuhvaćala Istru, Rijeku i Kvarner. Na našim internetskim stranicama prikazali smo i kako bi te regije izgledale. Granice regija nisu fiksno zacrtane, nego imaju isprekidanu liniju čime smo naznačili da će se u graničnim područjima provoditi lokalni referendumi u kojim bi se lokalno stanovništvo pitalo kojoj od graničnih regija žele pripasti. Osim javnih rasprava u kojima bi se javnost informirala što su ciljevi i benefiti preustroja, izuzetno je važno da ljudi odluku donesu na referendumu. To se ne može provesti na silu i preko koljena. Izašli smo s konkretnim prijedlogom kako 20 županija i grad Zagreb preurediti u 5 regija plus grad Zagreb. Broj zaposlenih u jedinicama područne i lokalne samouprave sveo bi se na petinu postojećeg, na 20 posto u odnosu na sadašnju administraciju.

NACIONAL: Što ćete s tim ljudima iz administracije koji će ostati bez posla?

Neće ostati bez posla, jer će se otvoriti nova radna mjesta. Hrvatsko gospodarstvo sve više tone zato što su uvjeti poslovanja, porezna presija i parafiskalni nameti stvorili okruženje u kojem se gospodarstvo guši. Kada se otvori prostor poduzetničkim inicijativama stvorio bi se i prostor ne samo za nova, nego i za dobro plaćena nova radna mjesta. Moramo postati svjesni činjenice da u suprotnom servisiramo sustav stranačkog uhljebljivanja i klijentelizma. Tako ne možemo dalje. Tako ne možemo stvoriti priliku za ostanak mladih, posebno visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj. Nikog se neće ostaviti na cjedilu. Postoje modeli kako se može zbrinuti višak administracije. To je bitno za mijenjanje smjera i načina na koji je država ustrojena od vrha do dna. To je naš politički cilj. Nećemo podržavati „kikiriki reforme“ samo u svrhu opstanka političkog establishmenta na vlasti, a da to nikome osim velikim političkim strankama ne donosi ništa bolje. Inzistirat ćemo na paketu dubokih strukturnih reformi.

NACIONAL: Treba li mijenjati izborni zakon?

U okviru kampanje na predsjedničkim izborima predala sam Saboru i moju strategiju suzbijanja korupcije u Hrvatskoj. Ta strategija ima pet poglavlja. Prvi put su u borbi protiv korupcije uvršteni teritorijalni preustroj i reforma izbornog zakonodavstva. Tvrdim da iz ove teritorijalne razmrvljenosti proizilazi ta kapilarna mreža političkih koruptivnih interesa. Na tome se korupcija hrani. Isto tako potrebna nam je reforma postojećeg izbornog sustava. Korupcija nastaje i pogrešnim modelima i načinom provođenja izbora. Morat će se povesti računa o promjeni izbornih jedinica i mogućnosti uvođenja elektronskog glasanja na izborima i referendumima. Promijenila bi se i pravila od prikupljanja potpisa pa do uvjeta da bi pojedini referendum bio pravovaljan.

NACIONAL: Kako ćete se sada boriti protiv korupcije s obzirom na to da HDZ ostaje na vlasti?

Zašto sam uopće ušla u politiku? Zato što je korupcija ušla u sve pore države. Protiv disfunkcionalnog pravosuđa, protiv potkopanih i urušenih institucija ne može se boriti ni na kojem drugom području osim kroz politički angažman. Do te je mjere nestala vladavina prava u Hrvatskoj da je jedino bojno polje koje je preostalo upravo politika. Znanje i iskustvo stečeno radom u Povjerenstvu, u kojem sam mogla sustav pratiti iznutra kao da sam rendgenom snimila gdje su polomljene kosti, sada će doći do izražaja. Dobila sam priliku da o tome progovaram i nudim rješenja tamo gdje se kroji politička, ali i pravna sudbina. Treba imati na umu da ove godine treba formulirati i novu strategiju borbe protiv korupcije, koju sam ja već napisala u okviru izbornog programa za predsjedničke izbore.

NACIONAL: Vi ste napisali strategiju, ali nju će predložiti vlada, a ne vi iz oporbe?

Sigurna sam da će nova strategija borbe protiv korupcije biti kamilica. Pogotovo ako je bude radio dosadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. On jadan i ne zna koje su ovlasti pojedinih tijela koja sudjeluju u borbi protiv korupcije počevši od Povjerenstva niti je pokazao da ga zanima kroz koje se crne rupe korupcija provlači. Bošnjaković nije imao ambiciju da se s tim problemima pozabavi. Da je imao takvu ambiciju svi oni ministri koji su napustili Plenkovićevu vladu zbog koruptivnih afera ne bi danas mirno spavali. O tome ću uporno govoriti, a neke su moje ideje zrele za implementaciju već sada.

NACIONAL: Hoće li se na toj antikorupcijskoj vagi naći i sudbina Ivice Todorića i Agrokora, kao i donošenje lex Agrokor?

To je samo jedna od koruptivnih priča ni manja ni veća od niza drugih koje su već okončane na jedan tragikomičan način. Više od desetljeća bilježimo izgubljene bitke s korupcijom. Mi smo već poraženi. Izgubili smo bitku. Točka. Možemo krenuti u novu bitku, a nju trebamo dobiti. Što pod tim mislim? Spomenuli ste Ivicu Todorića. Što je s Ivom Sanaderom? Što je s HDZ-om koji jesen također čeka na optuženičkoj klupi kao stranka optužena za korupciju? Što je s presudom protiv Božidara Kalmete koji je kao percipirana glava korupcijske hobotnice oslobođen, a njeni su krakovi osuđeni? Što je s Ivicom Kirinom koji je također oslobođen u jednom od krakova afere Fimi medije? To su sve naši porazi.

NACIONAL: Zašto nikad nismo zatvorili te korupcijske afere?

Zašto nikada? Tko je krojio zakone u posljednjih 30 godina koji su imali ove crne rupe o kojima govorim? Tko je kadrovirao? Uglavnom HDZ, a u tom koruptivnom vozilu koje je vozikalo Hrvatskom SDP je služio kao rezervni kotač. U 30 godina nismo izgradili nezavisne institucije i nismo zakrpali rupe u hrvatskom pravosuđu u kojem se glavni krivac uvijek provuče neokrznut pozivajući se na neku pravnu normu koja ga štiti. U tih 30 godina vidimo da se politički establishment dobro obogatio, a da naši građani sve teže i lošije žive. Taj je nesrazmjer vidljiv golim okom. Ako je sve to hrvatsko pravosuđe pokrilo pravomoćnim presudama utemeljenim na zakonu, onda treba pogledati svaku pojedinu crticu i zarez i utvrditi tko je i zašto pisao te zakone krivo.

NACIONAL: Jesu li ti zakoni namjerno pisani s tim, kako ih kažete, rupama?

Da, zakoni su namjerno pisani s rupama. Jesu li institucije ostavljene bez smislenih alata da se protiv korupcije djelotvorno bore?

Odgovor je: da. Državu moramo opet graditi od temelja, jer imati državu ne znači samo imati granice, zastavu i himnu. Imati državu znači imati i institucije koje služe svojoj svrsi. U 30 godina mi takve institucije nismo izgradili i to je moja misija.