Bivša predsjednica Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Dalija Orešković u petak je na konferenciji “Hrvatska bez korupcije” u organizaciji stranke Pametno kazala kako smatra da je tzv. Lex Agrokor ”bez imalo dvojbe ključni primjer korupcije u Hrvatskoj” jer je taj zakon donijela posebna skupina koja se, kako je istaknula, ”lažno naziva radnom i ekspertnom”.

“Riječ je o grupi ljudi koja nije imala nikakav legitimitet niti je djelovala zakonito, a donijela je zakon isključivo za svoje osobne potrebe. Zakon kojim su prvenstveno ti isti ljudi koji su osmislili određena rješenja na tom istom zakonu i zaradili”, kazala je Orešković.

Dodala je kako smatra da su predsjednik Vlade Andrej Plenković, bivša potpredsjednica Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić na neki način sudjelovali i zakonu dali političku zaštitu što je, kako je ocijenila, primjer koji dokazuje da je u konkretnom slučaju došlo do potpunog kolapsa pravne države.

“Ako prihvatimo da je način na koji je Lex Agrokor donesen prihvatljiv, to znači i da svaka sljedeća vlada, svaki sljedeći premijer može okupiti grupu svojih prijatelja i poznanika, dati im slobodne ruke da osmisle zakon kakav im god volja te da na temelju tog zakona eksplicitno i isključivo oni najviše zarađuju. Ako je to demokratski standard na koji mi kao društvo pristajemo, mislim da konačno možemo ugasiti svjetlo, zaključati bravu i reći ovdje građana i demokracije nema”, rekla je Orešković.

Govoreći o institucionalnim slabostima u prepoznavanju korupcije, Orešković je, između ostaloga, istaknula i kako se trenutno kroz izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa ide i “deset godina unazad” jer se taj zakon pokušava degradirati kako bi se pogodovalo pojedinim visoko pozicioniranim dužnosnicima.

Na konferenciji održanoj u zagrebačkom Novinarskom domu sudjelovali su i potpredsjednica stranke Pametno Maja Vehovec, profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zdravko Petak, politički ekonomist Vuk Vuković i profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Damir Bakić koji su govorili o različitim aspektima i posljedicama korupcije i klijentelizma koji su se, kako je istaknuto, kapilarno uvukli u sve pore hrvatskog društva.

“Jedna od loših posljedica je i opća percepcija nemoći da se takvo stanje riješi, ali i stavova da društvo drukčije ne može ni funkcionirati. I to je ono najgore, predaja ili mirenje sa postojećim stanjem ili odlazak iz države s druge strane. Vjerujemo da u Hrvatskoj ima ljudi koji će aktivno djelovati u cilju korjenitih promjena koruptivnih odnosa i promjene korumpirane vlasti”, istaknula je Vehovec.

Vuković je govoreći o korupciji, klijentelizmu i kupovanju glasova u lokalnoj samoupravi, između ostaloga, kao poseban hrvatski fenomen istaknuo da veće šanse na lokalnim izborima imaju korumpiraniji gradonačelnici i načelnici. Posljedica toga, ocijenio je Vuković, je skuplji život jer što je korumpirani čelnik dulje na vlasti prirezi više rastu, a sve se manje troši na komunalne i ostale potrebe građana.

Petak je u svom izlaganju “Kako do djelotvorne korupcijske politike” govorio o tzv. zarobljenoj državi u kontekstu raširenosti korupcije te je predložio mjere održive i djelotvorne antikorupcijske politike, a profesor Damir Bakić govorio je o korupciji u akademskoj zajednici – konkretno na zagrebačkom Sveučilištu što, kako je istaknuo, izravno ugrožava napredak hrvatskog društva.