“U tržišnoj ekonomiji svatko ima pravo definirati cijenu svog proizvoda ili usluge, a također i kupac može odlučiti hoće li taj proizvod ili uslugu koristiti”, rekao je to za nacional.hr Dražen Oreščanin, član Upravnog odbora u Udruzi Glas poduzetnika, komentirajući medijske napise o cijenama na jadranskoj obali.

Naime, posljednjih dana medijskim prostorom dominiraju cijene kuglice sladoleda koje se penju do čak tri i pol eura!

Oreščanin kaže da ako netko želi staviti cijenu kuglice 100 eura, slobodan je to napraviti, ali pitanje je tko će takav sladoled kupiti.

“Naravno, mi smo navikli da kuglica sladoleda košta pet kuna i to je naša percipirana vrijednost kuglice sladoleda kao potrošača, ali realnu cijenu određuje tržište, koje će cijenu koja je previsoka regulirati tako da bude prihvatljiva prema zakonu ponude i potražnje”, dodatno pojašnjava.

‘Vidjet ćemo rezultate…’

Može li si Hrvatska, kao turistička destinacija, dozvoliti da se o njoj širi takva slika kada govorimo o poskupljenjima, upitali smo našeg sugovornika koji odgovara da je Hrvatska “realno turistički patuljak po volumenu”.

Svoju tvrdnju dodatno je pojasnio. “Primjerice grad Pariz godišnje posjeti 44 milijuna ljudi, a cijelu Hrvatsku 19 milijuna. Kada netko ode u Pariz, tamo u jednom gradu na izboru ima Louvre, Eiffelov toranj, Versailles, Disneyland i desetke drugih znamenitosti. Hrvatska ponuda se bazira na suncu, moru, gužvama i skupom sladoledu i često precijenjenom smještaju i hrani, jer se u dva mjeseca sezone treba zaraditi za cijelu godinu. Još jednom bih naglasio da je bitna percepcija gosta kolika je vrijednost onoga što dobiva za svoje novce – ako misli da ne dobiva dovoljno ili da ne dobiva kvalitetnu uslugu, otići će negdje drugdje”, govori.

Vidjet ćemo, dodaje, kakvi će rezultati biti u srpnju i kolovozu pa ćemo tek nakon toga moći reći kakvi su konačni rezultati. “Činjenica je da u odnosu na 2019. godinu hrvatski turizam ima preko 300 tisuća novih kreveta u privatnom smještaju, što je povećanje od više od 30% i da čak i ako bude jednako gostiju kao 2019. će popunjenost kapaciteta biti bitno manja, a zarada po objektu također”, kaže Oreščanin.

“Možda bi jedna takva sezona mogla biti dobra poruka da se konačno strateški krene prema održivom turizmu jer mnoga mjesta na Jadranu više nemaju infrastrukturnih kapaciteta poput vodovoda, kanalizacije i prometa za ugošćavanje više ljudi u vrhuncu sezone”, dodaje.

‘Svi se čude kako rastu cijene…’

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, komentirajući cijene kuglice sladoleda, kaže da će one koji su cijenu kuglice sladoleda povećali za 200-300 posto – tržište samo kazniti dodajući kako to nije održivo. Je li u pravu, upitan je.

“Mislim da je Vlada potrošila svoj arsenal regulirajući cijenu ulja, mlijeka, brašna, cijelog pileta i carskog mesa i da bi bilo kakav zahvat u zamrzavanje cijena sladoleda bio preveliki izazov za državu administraciju. Mislim da bi reguliranjem cijene kuglice sladoleda mogli izazvati samo salve smijeha u Bruxellesu.

Je li ovo samo početak, ili sad već možemo reći nastavak, suludog rasta cijena, zanimalo nas je. Orečanin kaže da su cijene hrane u proteklih godinu i pol uglavnom narasle između 30 i 50 posto.

“To se inače zove inflacija. Cijene rastu zato što rastu cijene proizvodnje, transporta, skladištenja, zato što rastu cijene rada, zato što raste cijena javnih usluga koje plaćamo kroz poreze i parafiskalne namete. Konačna cijena je samo posljedica sume svih tih efekata. Cijela država se čudi kako cijene rastu a nitko ne gleda uzroke i ne pokušava ih otkloniti, nego se samo dodatno s rastom svojeg dijela cijene ugrađuje u još veću cijenu. Rast cijena i inflaciju možemo očekivati i dalje, to ne može spriječiti ni aplikacija Ministarstva gospodarstva za usporedbu cijena”, dodaje.

‘Sjajno je da je tako…’

Komentirao je i činjenicu da su neke europske destinacije jeftinije za Hrvate od vlastite države. “To je tržišna logika. Postoje niskobudžetni avio prijevoznici s kojima možeš odletjeti do Pariza, Rima ili Malage za tri sata za bitno manje novaca nego s Croatia Airlinesom do Splita. Postoje u tim državama hoteli, iznajmljivači i restorani koji će turistu za smještaj i hranu naplatiti manje nego što će mu naplatiti hoteli, iznajmljivači i restorani u Crikvenici, Puli ili Zadru, a biti će zadovoljni s cijenom koju dobiju”, kaže nam.

“Kupac i korisnik usluga može birati koju uslugu i gdje će koristiti i platiti i ustvari je sjajno da je tako”, zaključuje Dražen Oreščanin u razgovoru za nacional.hr.

DOSSIER IZ 2019.: Kako je propala hrvatska turistička strategija