Filmski redatelj Arsen Oremović snima treću sezonu TV serije ‘Nesreće’, završava pripreme za svoj prvi igrani film, a zaokupljen je i radom na glazbenom dokumentarnom filmu o jednoj od najznačajnijih grupa novog vala

Arsen Oremović je filmski redatelj i scenarist koji do rada na filmu često pisao filmske kritike ali i obnašao funkciju ravnatelja filmskog festivala u Puli.

Trenutačno snima treću sezonu dokumentarne tv serije ‘Nesreće’ i svoj prvi igrani film ‘Glava mrtve ribe’ po motivima romana Ognjena Sviličića. Oremović paralelno priprema i snimanje dokumentarnog filma o rock grupi Haustor, u kojem sudjeluju Darko Rundek i Srđan Sacher.

‘Neće to biti biografski dokumentarac, niti nikakva vrsta bavljenja značajem grupe Haustor jer takva vrsta filma nikoga od nas ne zanima. Kao čovjeku koji se i sam bavi autorskim radom, najzanimljiviji mi je uvid u njihove osobne autorske procese i međusobno funkcioniranje, a sve to kroz dokumentarno bilježenje nekog aktualnog procesa. Prva je ideja bila da pratimo proces izdavanja njihove trideset godina stare snimke koncerta na Šalati na festivalu Zagreb gori 1996 godine. To je sigurno najbolji zapis njihove svirke uživo i šteta je da do danas nije objavljena zbog dvojbi oko vlasništva te snimke. U posljednjih godinu-dvije postoje određeni napori da se ta zavrzlama konačno razriješi, pa bi bilo predivno da se kroz nekoliko pjesama s tog albuma, prateći kamerom proces miksanja i masteringa, ispričaju određene epizode iz povijesti benda›, kaže Oremović o motivima snimanja dokumentarca te dodaje da će aktualne događaje ukomponirati u priču.

‘Croatia Records je počela s objavljivanjem reizdanja velikih LP-ja novog vala. Prvi album Haustora objavljen je lani, a drugi, ‘Treći svijet’, trebao bi se pojaviti na proljeće. Posebna je zanimljivost da će se usporedo s tim izdanjem pojaviti i nikada objavljena dub verzija ‘Treći svijet’ koja je složena u vrijeme snimanja albuma, a sada će članovi Haustora dosnimiti i neke nove dionice. Kako se radi o instrumentalnoj verziji, Rundek će svirati usnu harmoniku. Mislim da je to značajan trenutak pa planiramo njihov ulazak u studio zabilježiti kamerama za neku vrstu ‘making of’ projekta unutar kojeg bismo trebali krenuti i prema nekim starim fazama Haustora. Utoliko više što sam u fazi priprema našao u arhivama i neiskorištene video ‘kanale’ upravo za pjesmu ‘Treći svijet’ iz vremena njezinog nastanka, što je pravo čudo obzirom na to da se kod nas takve stvari rijetko čuvaju i nalaze. Nama to danas omogućava montažu filma ili spota kakvi se rade u inozemstvu’, rekao je Oremović.

U pripremi dokumentarca, Arsen Oremović je razgovarao i s dvojicom najvažnijih ljudi u Haustoru – Darkom Rundekom i Srđanom Sacherom.

‘Jedan smo razgovor tonski snimili svi zajedno, a nakon toga sam neko vrijeme s obojicom vrlo intenzivno i dubinski komunicirao odvojeno, gdje su mi objašnjavali što ih je formiralo kao djecu, mlade ljude i što stoji iza glazbe Haustora. Vrlo sam zadovoljan doprinosima Rundeka i Sachera, štoviše i meni su otvorili neke svjetove. Oni obojica i danas itekako imaju što za ponuditi i u tom smislu njima nije do nekakvog prežvakavanja povijesti ili značaja benda. Nemaju oni općenito taj odnos prema sebi kakav možemo imati mi kao fanovi, posebno ja koji sam kao klinac od četrnaest godina, još prije izdavanja prvog albuma, išao na njihov koncert u SKUC na Savi i doživljavao sudbonosne trenutke. Ali, ako je to sve povezano s nekom novom pričom i stvaranjem novog autorski relevantnog sadržaja – glazbenog, filmskog, scenskog… – to im je već puno bliže’, ispričao je Oremović i kao dugogodišnji fan Haustora otkrio osobno mišljenje o karijeri grupe koja je 1981. objavila svoj prvi veliki hit ‘Moja prva ljubav’.

‘U gruboj podjeli postoje dva Haustora: prva dva albuma iz Sacherove faze i druga dva iz Rundekove. Prvu fazu je obilježila ‘Moja prva ljubav’, a drugu ‘Ena’. U prvoj fazi, Rundek je bio svakako glas i scenska slika Haustora, što ne znači da i on nije imao autorskih uloga, a Sacher je ‘upumpavao’ glazbeni karakter. Namjerno koristim riječ ‘upumpati’ jer njegov doprinos nije samo skladateljski koje je u toj fazi bilo značajno većinsko. Naime, upravo je to njegovo ‘pumpanje’ basa, kao vrlo specifičan pristup sviranju instrumenta na način na koji ga tretiraju basisti od McCartneyja naniže, oblikovalo glazbenu sliku benda do te mjere da malo bolje naštimano uho odmah može prepoznati da je riječ o Haustoru i bez da čuje Rundekov glas. Očito je da se ludizam i filozofski pristup svijetu u njihovim radovima manje može objašnjavati glazbenim utjecajem, a više izlaganje Kugli glumištu i raznim drugim kazališnim „školama“, literaturi, stripovima itd. Oni su postali izvrsna legura svih tih estetika i svjetova, uz vlastite autorske upaljače, i zato mislim da je ući u svijet Haustora tim putem daleko zanimljivije nego baviti se klasično poviješću benda i njegovom veličinom. Meni je bila privilegija s njima bistriti i od njih izravno usvajati krajolike kojima su se hranili’, rekao je Arsen Oremović koji se nada da bi dokumentarac o kultnom Haustoru mogao završti tijekom proljeća.