Prošloga tjedna održana je plenarna sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu na kojoj se, između ostalog, raspravljalo o zaključcima izvanrednog summita Vijeća Europske unije od 1. veljače, na kojem je dvadeset i šestero šefova država i vlada zemalja članica uspjelo slomiti mađarskog diktatora Viktora Orbána kako bi maknuo veto s paketa od 50 milijardi eura pomoći Ukrajini. Postignut je i dogovor o reviziji višegodišnjeg proračuna i da će na temelju godišnjeg izvješća Europske komisije, Europsko vijeće voditi raspravu svake godine o provedbi instrumenta za Ukrajinu s ciljem da daju smjernice.

Jedan od najoštrijih kritičara Viktora Orbána je Finac Petri Sarvamaa koji je početkom siječnja pokrenuo peticiju za aktiviranje članka 7.2 europskog sporazuma protiv Mađarske. Zastupnik je Europskih pučana u Europskom parlamentu i član Odbora za kontrolu proračuna i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj. Politolog po obrazovanju, bio je dugogodišnji novinar, dopisnik i urednik vanjske politike, a ovo mu je treći mandat u Europskom parlamentu. Prvi put biran je 2012. godine.

NACIONAL: Na izvanrednom summitu 1. veljače čelnici 26 država i vlada EU-a slomili su Orbána i izglasan je paket od 50 milijardi eura pomoći Ukrajini. Čime su mu zaprijetili i što su mu ponudili?

Ne mislim da su mu išta ponudili, barem ja o tome ništa ne znam. Orbán je odličan strateg, iskusni politički vođa koji zna igru. Ono što on radi je to da uvijek maksimizira mađarske nacionalne interese, što rade i druge zemlje članice. No problem s Mađarskom u tome je da Orbán istovremeno kod kuće krši vladavinu prava i ne poštuje neke od temeljnih vrijednosti Europske unije. Čini mi se da je prevladavajuće mišljenje u Vijeću ovoga puta bilo – dosta je! Svjedočili smo godinama takvom ponašanju i takvoj igri s Vijećem. Kada je stavio na stol stvari koje su u direktnom sukobu sa sigurnosnim interesima EU-a, pri tome naravno mislim na stavove prema Rusiji, do kraja je frustrirao ostatak članova Vijeća. A kada je svemu tome i Europski parlament dodao svoj glas, to im je pomoglo da ga konačno pritisnu.

‘Orbán je odličan strateg, iskusan politički vođa koji zna igru i koji maksimizira mađarske nacionalne interese, što rade i druge zemlje članice. No istovremeno kod kuće krši vladavinu prava’

NACIONAL: Iako mnogi tvrde kako Europski parlament nema preveliki utjecaj na Vijeće, ipak ste i vi dali svoj doprinos.

Osobno sam pokrenuo peticiju 8. siječnja, tražeći da se aktivira članak 7.2 protiv Mađarske, a to znači da Vijeće može donijeti zaključak kako se radi o trajnom i teškom kršenju temeljnih vrijednosti, što onda može dovesti i do članka 7.3, a to je suspendiranje određenih prava zemlji članici, uključujući i pravo glasa. Naravno da Europski parlament u tom smislu nema zakonske ovlasti, ali jest jedna od tri ključne institucije Europske unije i ipak je važno što mi kažemo. Ta je peticija rezultirala Rezolucijom koju je Parlament donio 18. siječnja, za što je glasalo 2/3 prisutnih zastupnika. Vjerujem da je to dodalo onu potrebnu količinu pritiska na Vijeće. Kada je Orbán došao u Bruxelles 1. veljače, sve je to već bilo na stolu. I kao što sada znamo, šefovi država i vlada zemalja članica bili su u potpunosti spremni da započnu raspravu o aktiviranju članka 7.2, da Orbán nije popustio.

NACIONAL: Zašto se to nije dogodilo ranije, ako takvo Orbánovo ponašanje traje, kao što ste rekli, godinama?

Zato što se radi o osjetljivom balansu, a to je i inače priroda Vijeća Europske unije. Kada imate pitanja oko kojih se odluke moraju donositi jednoglasno, proces odlučivanja je spor. To je naprosto povijesna činjenica i to je zapisano u europskom osnivačkom ugovoru. No želio bih vjerovati i da smo mi u Europskom parlamentu svojom rezolucijom pomogli da u Vijeću prijeđu tu „zastrašujuću„ prepreku i da budu stvarno ozbiljni, kada se radi o zemlji članici koja blokira proces odlučivanja, odnosno ključnu pomoć Ukrajini.

NACIONAL: U svojoj raspravi bili ste vrlo oštri prema Europskoj komisiji koja je prvo odmrznula 10 milijardi eura Mađarskoj u prosincu, a nakon toga je Orbán blokirao pomoć Ukrajini. Što je Europska komisija trebala napraviti?

Više od pet godina u Europskom parlamentu bavim se problemom vladavine prava u zemljama članicama i potpuno shvaćam zakonsku ulogu Komisije. Oni naprosto ne mogu učiniti ništa drugo, nego slijediti pravila i europske zakone. Komisija je odgovorna za njihovu primjenu. No ovoga puta u prosincu je problem bio taj da je bilo jednostavno previše koincidencija. Imali smo oko toga žestoku raspravu na Odboru za kontrolu proračuna 24. siječnja i tada me nisu uvjerili. A Komisija sve do današnjeg dana nema potpuno transparentno objašnjenje njihove odluke o odmrzavanju tih 10,2 milijarde eura Mađarskoj iz kohezijskih fondova. Mislim da su se malo poskliznuli želeći s jedne strane da Vijeće dođe do rješenja u prosincu, no umjesto toga, frustracija se udvostručila. Ono što otežava donošenje takvih odluka jest politika koja je uvijek umiješana, na ovaj ili onaj način.

NACIONAL: Bijela kuća izdala je vrlo oštro priopćenje o Mađarskoj i izrazila duboku zabrinutost ne samo zbog blokiranja pomoći Ukrajini, već i blokiranja članstva Švedske u NATO-u. Ima li EU mehanizme da takvo ponašanje spriječi u budućnosti?

Regulacija uvjetovanosti je mehanizam kojim raspolažemo. Zato je jako važno da na raspolaganju imamo zakon na koji se možemo pozvati, a tu je potez na Komisiji. I u slučaju Mađarske i Poljske, ili bilo koje druge zemlje, za mene je to potpuno nevažno. Ali kada vlade u zemljama članicama prijeđu granicu i počnu zloupotrebljavati vlast, kao što se to dogodilo s Mađarskom koja je postala autoritarna država s jednom strankom koja vlada, gdje postoje ozbiljni problemi s nezavisnošću sudstva i slobodom medija, tada imamo mogućnost regulacije uvjetovanosti i moramo je maksimalno iskoristiti. Mislim da to sada i radimo. U tom smislu, priznajem zasluge Komisiji. Oni su učinili što su mogli, odnosno reagirali su kada Mađarska nije ispunila 17 reformi koje je trebala. No bi li to trebao biti širi mehanizam? Mnogo ljudi smatra da bi tijekom sljedećeg mandata trebali učiniti sljedeći korak i promijeniti odredbe regulacije uvjetovanosti i dodati im neke nove elemente. Osobno bio bih oprezan s tim planovima. Jer veliko je dostignuće da smo uopće 2020. postigli dogovor o mehanizmu uvjetovanosti, ne možemo očekivati više od toga.

‘Sudeći prema godišnjim izvješćima Europske komisije o vladavini prava, Hrvatska nije ni blizu situaciji u kojoj se nalazi Mađarska’, smatra Petri Sarvama. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: Orbán je na povratku u Mađarsku sve proglasio svojom pobjedom. Politički analitičari smatraju da Orbán koji tvrdi da će Mađarska napustiti EU 2030. zapravo računa na rast radikalno desnih stranaka u EU-u i na to da će na čelu s njim preuzeti vodstvo u europskim institucijama. Kako to komentirate?

Ako je bio točan prijevod, Orbán je na povratku u Mađarsku rekao da mu je cilj „pobijediti“ Europsku uniju, odgovarajući na pitanje želi li da Mađarska napusti EU. Ako to znači da on želi izvoziti svoj autoritarni način vladanja unutar Europske unije, onda bi Europska unija postala zajednica nedemokratskih zemalja, a ja sam posljednji koji bih to podržao.

NACIONAL: Koliko je izgledan taj scenarij i koliko ga se trebamo bojati?

Ne bih upotrijebio riječ strah, ali moramo biti itekako svjesni da je demokracija krhka biljka koju treba svakodnevno zalijevati i njegovati. Problem su i razne teorije zavjere, ravnozemljaši, antivakseri. Na žalost, postoji mnogo ljudi koji su nezainteresirani i nisu u stanju sagledati širu sliku. U svemu tome mediji imaju jako važnu ulogu i zato su nam potrebni nezavisni mediji.

NACIONAL: Mađarska nije jedina zemlja iliberalne demokracije u EU-u. Slične trendove vidimo u Slovačkoj, dok Donald Tusk u Poljskoj ima goleme probleme nakon desetljeća vladavine stranke Pravo i pravda koja je zarobila pravosudne institucije, a ni u Hrvatskoj nije puno bolje. U ovakvoj situaciji, ima li europski projekt koji se temelji na vladavini prava uopće više smisla?

Kao što sam rekao, demokraciju treba njegovati, a procesi koje ste spomenuli mogu se dogoditi svuda. Moramo učiniti sve što možemo, pa i s europskim zakonodavstvom, kako bismo osigurali kontrolu nad stanjem demokracije. No to je vrlo komplicirano i multidimenzionalno pitanje u zajednici s toliko različitih kultura, jezika, povijesti. Cijela ideja Europske unije jest donijeti prosperitet svim članicama i zemljama Europe. U nekim je zemljama to teže jer u njima nije dugo postojala demokracija. Sve smo to znali, ali smo smatrali da te zemlje treba primiti natrag u njihovo prirodno okruženje. Ja bih bio posljednji koji bi rekao ne, pogriješili smo zato što smo primili određene zemlje u naš klub prerano. Ali nakon toga trebate napraviti dvostruki posao kako stvari ne bi otišle u pogrešnom smjeru kao u Mađarskoj. Zato sam i kritičan prema onima koji su vidjeli što se sprema i nisu djelovali na vrijeme.

NACIONAL: Zemljama Zapadnog Balkana obećana je europska perspektiva, ali se godinama ništa ne događa. Koliko je EU doista zainteresiran za širenje, a koliko su Srbija, Crna Gora, ili BiH doista zainteresirane za članstvo?

Da, EU stvarno želi da te zemlje postanu članice. No istovremeno smatram da ih ne smijemo primiti sve dok nisu na jasnom europskom putu. Drugi dio odgovora je i u mom pitanju – godine prolaze, a što su te zemlje učinile da ispune uvjete za članstvo? Ja bih Vučića pitao isto pitanje koje ste vi postavili meni. Želite li doista da Srbija postane članica EU-a? Problem s nekima od tih lidera je da se ugledaju na Orbána. On je proširio taj način razmišljanja koji glasi otprilike: „pa ne morate baš biti onakvi kakve su ostale članice EU-a, mi možemo promijeniti cijelu stvar i možemo biti ono što mi jesmo“. Oni su u svojim zemljama ionako već promijenili izborne zakone tako da ne mogu izgubiti izbore. I to je vrlo zabrinjavajuće.

NACIONAL: Ovoga tjedna Europski parlament izglasao je Rezoluciju o izborima u Srbiji koji su po mišljenju opozicije i promatrača pokradeni. Oni su i sudjelovali na raspravi u Strasbourgu. Stranka Aleksandra Vučića članica je vaše političke obitelji Europskih pučana. Imate li mehanizme da ga natjerate da ponovi izbore?

Nemamo. Srbija nije članica EU-a i neće biti dok god se Vučić nastavlja tako ponašati. Možemo samo sa žaljenjem konstatirati da Srbija neće nastaviti nikakve pregovore o pristupanju u skoroj budućnosti. Mi, odnosno EU, dajemo Srbiji puno novca da bi se promijenila. Ako pitate mene, moj odgovor na to bi bio da ne možemo do beskraja tako financirati Srbiju i nadati se da će oni možda jednog dana učiniti ono što od njih tražimo. To nema nikakvog smisla i to je gubljenje novca.

NACIONAL: Ruski utjecaj jak je u svim tim zemljama, može li on prevladati?

Upravo je to jedan od razloga zbog kojeg i dalje ulažemo puno novca europskih poreznih obveznika u te zemlje, kako bi barem dobile šansu za razvoj demokracije. No i SAD radi odličan posao i pokušao je izgraditi demokraciju u različitim dijelovima svijeta, pa im nije baš uspjelo. I to uglavnom ne uspijeva.

NACIONAL: Europska solidarnost na kušnji je zbog ruske agresije na Ukrajinu, zamora ratom, inflacije, navale migranata u EU. Na svemu tome jača radikalna desnica koja se sprema na europske izbore. Kakve rezultate očekuju Europski pučani, bojite li se da će euroskeptične i ekstremističke stranke biti u većini?

Ne vjerujem da će biti u većini, ali ankete sugeriraju da će nacionalističke, euroskeptične, radikalno desne stranke ojačati. Ako oni stvarno narastu i postanu, na primjer, treća politička snaga u Europskom parlamentu, to će se sigurno odraziti na način na koji funkcioniraju europske institucije. No to su ankete. Mnogi su mislili samo nekoliko mjeseci prije izbora u Poljskoj da Donald Tusk nema nikakve šanse, pa je ipak dobio izbore. Najvažnije jest da odaziv birača bude veći nego što je bio. A pritom mislim na mlade, na one koji su nezadovoljni svojim standardom, koje moramo animirati da izađu, a u tome mediji imaju jako važnu ulogu. Ne smijemo biti korak iza euroskeptika, već moramo biti proaktivni i pokazati europskim građanima što umjerena politika može učiniti za poboljšanje njihovih života.

NACIONAL: Hrvatska ima ogromnih problema s korupcijom, građani Hrvatske imaju najmanje povjerenja u svoje pravosuđe u EU-u, ugrožene su medijske slobode. Jeste li upoznati sa stanjem vladavine prava u Hrvatskoj jer je tamo na vlasti premijer iz redova vaše stranke i brine li vas ta situacija?

To je nacionalna politika, nacionalna povijest i politička kultura. Vjerujem da Europska komisija, prije svega, konstantno i pozorno motri ono što se događa u zemljama članicama kada je u pitanju vladavina prava. Ako se upali dovoljno lampica, tada će Europska unija djelovati. No sudeći prema godišnjim izvješćima Europske komisije o vladavini prava, Hrvatska nije ni blizu situaciji u kojoj se nalazi Mađarska. Sve što ja mogu reći jest da sam, kada se to počelo događati u Mađarskoj, bio član grupe EPP-a kao i Viktor Orbán. I nisam se sustezao pitati zastupnike iz Orbánova Fidesza: „Hej, što se to događa u vašoj zemlji?“ Sjećam se da sam tada rekao Orbánu na sastanku naše političke grupacije: „Gospodine Orbán, ako ne promijenite put kojim ste krenuli, jednog dana vaše mjesto više neće biti među nama, unutar EPP-a“. I to se dogodilo. Moja poanta nije da sam učinio nešto herojski, već da to nije bilo tako davno. Dogodilo se 2017., Fidesz više nije u EPP-u i otvoreno se protivi svemu za što se mi zalažemo. Moj odgovor je: o kojoj god zemlji članici se radi, ako ne poštuju vladavinu prava, morat će se također suočiti s EPP-om i Europskim parlamentom.

NACIONAL: Šteta što niste izbacili Fidesz, nego su sami izašli.

I meni je žao.