Kandidat udružene mađarske oporbe na predstojećim parlamentarnim izborima Péter Márki-Zay za Večernji list najavio je promjenu režima. Ograda na granici će ostati, ali sve drugo će se promijeniti pa i odnos prema hrvatskom zahtjevu za izručenje Zsolta Hernadija.

“Bit će to ne samo promjena jedne vlade nego i promjena režima”, najavljuje Péter Márki-Zay, kandidat udružene mađarske oporbe na izborima koji se u Mađarskoj očekuju na proljeće.

Nakon više od jednog desetljeća vladavine Viktora Orbána, mađarski birači birat će zapravo između samo dva imena: Orbán ili Péter Márki-Zay. Taj pristup isticanja jednog kandidata mađarska je oporba odabrala zanemarivši ideološke i druge razlike (među šest stranaka udružene oporbe ima i lijevih i krajnje desnih poput Jobbika) jer je procijenjeno da je to jedini način rušenja Orbánova režima.

Zbog čega planira ostaviti graničnu ogradu od žilet-žice, koju je Orbán podigao najprije na granici sa Srbijom, a potom i s Hrvatskom, državom članicom Europske unije? Ta je ograda simbol Orbánove antimigrantske politike. Nakon razgovora s njime u Bruxellesu prije dva tjedna čini nam se da bi odgovor na to pitanje bio: zato što Márki-Zay zna da na vlast može doći ako osluškuje i odgovara na potrebe mađarskih birača, a ne raznih ljudi u inozemstvu. A mađarski birači očito žele tu ogradu na granici.

“Ostavit ćemo ono što funkcionira. Ne samo potpore obiteljima, ne samo niske poreze, nego i ogradu koja štiti granicu. Ograda je učinkovit alat u sprečavanju ilegalnih migracija”, rekao je Orbánov izazivač pri prošlotjednom obilasku granice se Srbijom.

Onu prema Hrvatskoj ne spominje, barem ne primarno, a s obzirom na to da postoji razlika u činjenici da je granična ograda prema Hrvatskoj prva takva između dviju država članica EU, a uz to bi Hrvatska uskoro mogla ući u Schengensku zonu, to bi se možda lakše dalo ukloniti.

Márki-Zay gradi svoju kampanju na borbi protiv korupcije, toliko duboko razgranate za vrijeme Orbánove vladavine da oporbeni kandidat kaže kako je korupcija “centralizirana, dio sistema, i sada je organizirana od same vlade”.

Za Hrvatsku može biti važno da ta njegova vizija promjene koruptivnog režima podrazumijeva i izručenje Zsolta Hernádija, dugogodišnjeg direktora Mola, kojeg hrvatsko pravosuđe traži zbog korupcije, a Mađarska ga pod vladavinom Orbána štiti od izručenja.

“Kad se za nekim izda međunarodni uhidbeni nalog, Mađarska nikako ne bi trebala podržavati tu osobu”, izjavio je Péter Márki-Zay u intervjuu za BIRN, balkansku istraživačku mrežu. Na pitanje novinara BIRN-a misli li zaista ozbiljno izručiti Hernadija Hrvatskoj odgovorio je: – Da. Zaista to mislim… Surađivat ćemo partnerski s hrvatskim vlastima u progonu svih vrsta kriminala. To je pravi pokazatelj jesu li naši međunarodni odnosi utemeljeni na iskrenom i uzajamnom prijateljstvu ili služe samo zajedničkim koruptivnim poslovima”, odgovara Márki-Zay, donosi Večernji list.