Mađarski MOL jedna je od 140 tvrtki od strateškog interesa nad kojom mađarski premijer planira preuzeti kontrolu. Ako to učini, Ina će se naći izravno u rukama Viktora Orbána koji će moći naređivati mađarskoj upravi

Zbog borbe protiv koronavirusa već su uvedene brojne restrikcije u svakodnevni život – zatvaranje škola i trgovina i zatvaranje granica – no Vlada ima još oruđa za pooštravanje pravila. To uključuje preuzimanje ključnih poduzeća”, tim riječima započinje članak objavljen prošloga tjedna na mađarskoj stranici mfor.hu, kojim se de facto najavljuje mogućnost da zbog koronavirusa mađarska vlada, na čelu s premijerom Viktorom Orbánom, preuzme kontrolu nad strateškim sektorima i privatnim tvrtkama iz područja transporta, energetike i farmaceutike. Taj članak temelji se na konkretnim informacijama i izjavama najviših mađarskih dužnosnika jer je mađarska vlada još prošloga tjedna najavila da će razmotriti i takve drastične mjere. To u situaciji prijetnje potpunim kolapsom gospodarstva nije ništa neočekivano, jer je slične mjere za zaštitu domaće proizvodnje najavila i Njemačka. No u ovom trenutku za Hrvatsku je puno važnije pratiti situaciju u Mađarskoj. Naime, u spektar tvrtki čije preuzimanje razmatra mađarska vlada spada njih čak 140, a ono što je od osobite važnosti za Republiku Hrvatsku i vladu premijera Andreja Plenkovića jest činjenica da u te strateške mađarske tvrtke spada i MOL koji, uz hrvatsku vladu, drži najveći paket od 49,1 posto dionica u hrvatskoj strateškoj naftnoj kompaniji Ini. Još je veći problem što MOL drži i upravljačka prava nad Inom koja su – prema nepravomoćnoj presudi bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu i predsjedniku Upravnog odbora MOL-a Zsoltu Hernádiju na ponovljenom suđenju – stečena koruptivnom radnjom.

Ako zbog predviđena pogoršanja gospodarske situacije uslijed koronavirusa mađarska vlada preuzme kontrolu nad MOL-om, to bi de facto značilo da Inom više ne upravlja predsjednik Uprave Sándor Fasimon, već izravno mađarski premijer Viktor Orbán. To znači da, u slučaju nestanka energenata, mađarski premijer, na temelju nezakonito stečenih upravljačkih prava u Ini, može narediti upravi MOL-a – koja na temelju toga dalje može narediti predsjedniku i članovima Uprave Ine iz kvote MOL-a – da se sva nafta i naftni derivati, ali i plin, iz Hrvatske preusmjere u Mađarsku, a da pritom ne postoje mehanizmi kojima bi se hrvatski članovi Uprave Ine tome mogli suprotstaviti. Drugo je pitanje što bi u tom slučaju napravila Hrvatska kao država, bi li premijer Plenković na isti način preuzeo kontrolu nad Inom, naredio JANAF-u da zatvori sve tokove prema Mađarskoj ili poduzeo neke druge mjere.

Hrvatska vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem, koji se sada osim s koronavirusom mora boriti i s posljedicama razornog potresa u Zagrebu, tog problema ili uopće svjesna ili ga za sada namjerno ignorira i ne želi još otkriti što je sve spremna poduzeti za zaštitu nacionalnog gospodarstva. No da u tom smislu ipak već postoje određena razmišljanja, Nacionalu je tijekom ponedjeljka potvrdio visoki izvor blizak Vladi, koji je rekao: “Premijer Plenković razmišlja da ojača gospodarski stožer koji bi imao ovlasti predlagati i tumačiti mjere za borbu protiv gospodarskih posljedica koronavirusa. Riječ je o sustavu koji bi funkcionirao izvan samog Ministarstva gospodarstva ili neovisno o njima i ministru Darku Horvatu.”

Službeno, međutim, Vlada o tome šuti. Naime, Nacional je Vladi i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike uputio vrlo konkretna i jasna pitanja, ali se oni na ta pitanja ni jednom riječju nisu osvrnuli. Prvo pitanje na tu temu glasilo je: Hoće li Vlada razmotriti opcije kakve su se pojavile u Mađarskoj, znači da država „po sili zakona“ preuzme kontrolu nad strateškim kompanijama kakva je i Ina? Drugo je pitanje bilo: U slučaju da dođe do takvog razvoja scenarija da mađarska država/Vlada uistinu preuzmu kontrolu nad MOL-om, kako će na to odgovoriti Vlada Republike Hrvatske?

Umjesto odgovora, sročili su sljedeću rečenicu: “Ističemo kako se kontinuirano i pozorno prati razvoj epidemiološke situacije u vezi s pojavom bolesti COVID-19 uzorkovane virusom SARS-CoV-2.”

Premijer Plenković još nema odgovor na pitanje što će napraviti ako Mađarska preuzme kontrolu nad Inom, iz njegova ureda ne žele otkriti hoće li i Hrvatska posegnuti za takvim mjerama

Vlada je ta pitanja, dakle, potpuno ignorirala, a također nije dala jasne odgovore ni oko toga zašto je odlučeno upravo sada, dok se Hrvatska bori s uznapredovalim koronavirusom, raspisati natječaj za hrvatske članove Uprave u Ini – kojima su do sada uvijek produljivali mandat na godinu dana.

Natječaj je 6. ožujka raspisalo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike na čelu s ministrom Tomislavom Ćorićem, a do Nacionala su tada došle informacije da je ministar Ćorić to učinio bez prethodnih konzultacija s premijerom Plenkovićem. Nacional je Vladi postavio pitanje je li premijer Plenković bio s time upoznat i je li odobrio raspisivanje tog javnog natječaja, a iz Vlade su samo ustvrdili da je premijer s natječajem bio upoznat, ali ne i je li ga odobrio. Isto tako se ne zna tko će uopće odlučivati o tome koji će kandidati biti izabrani. Iz Vlade su samo odgovorili da će odluku o rezultatima javnog natječaja donijeti Povjerenstvo za provedbu natječaja, ali ne i tko čini to Povjerenstvo.

Energetski stručnjak upućen u način funkcioniranja Ine, koji je i sam radio u tom sustavu, za Nacional je objasnio zašto je to problem:

“Nelogično je da se u ovakvoj situaciji u državi daje mandat, da li novim ili starim članovima Uprave Ine, na pet godina, i to u uvjetima ovakve složene krize, due diligencea Lazarda/Vlade RH i složenih arbitražnih/sudskih procesa koji mogu poslužiti kao dobar argument Vladi RH u daljnjim razgovorima i pregovorima s MOL-om. Definitivno je neprimjereno u ovako kriznom trenutku i na ovakav netransparentan način uhljebljivati bilo koga na rok od pet godina, osobito kada se zna da do sada nikada nije bila praksa imenovanja članova Uprave Ine na pet godina, a s druge strane, Uredba o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihovih izbora baš za ovakve situacije ostavlja mogućnost privremenog imenovanja. Ovakvi postupci Ministarstva na čijem čelu je ministar Ćorić, mogli bi ugroziti interes RH u Ini pa time i opću i energetsku sigurnost RH.”

Da je situacija zbog koronavirusa krajnje ozbiljna i da će države i unutar Europske unije poduzimati najoštrije mjere za zaštitu svojih gospodarstava i tvrtki od strateškog interesa, svjedoči i njemački primjer. Njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier rekao je prošlog petka da će država zaštiti domaće kompanije od bilo kakvih stranih preuzimanja, a mjere poput omogućavanja održanja likvidnosti i podrške kompanijama već su predstavljene. Naime, njemački takozvani blue-chip DAX indeks, koji čini listu 30 najvećih korporacija u državi, već se smanjio za više od trećine prošlog mjeseca. To je povećalo opasnost da bi strane kompanije i konkurenti mogli preuzeti te kompanije po njihovim trenutno smanjenim vrijednostima. Zato je njemački ministar gospodarstva i izjavio: ‘Izbjeći ćemo rasprodaju njemačke ekonomije i industrijskih koncerna. Ne smije biti nikakvih tabua. Privremena i ograničena državna potpora, kao i participacija i preuzimanje, moraju biti mogući.” Markus Soeder, premijer Bavarske gdje su smješteni njemački giganti poput Siemensa i BMW-a, također je izjavio da sve legalne opcije trebaju biti iskorištene kako bi se spriječilo potencijalno tržišno nadmetanje oko njih. Kako je prenio Reuters, Soeder je rekao: “Ako većina bavarske i njemačke ekonomije završi u stranim rukama, jednom kad ova kriza bude gotova više nećemo imati samo zdravstvenu krizu, već duboku promjenu globalnog gospodarskog poretka.”

Nije stoga čudno što slične poteze u pripremi već ima i mađarska vlada. Još prošlog utorka mađarska vlada formirala je stožer odgovoran za funkcioniranje kompanija nužnih za borbu s epidemijom koronavirusa, a na čelu tog stožera je mađarski ministar obrane Tibor Benkő. U mjere koje taj stožer ima ovlasti poduzimati spadaju i uvođenje policijskog sata, ograničavanje prometa motornim vozilima, upravljanje hitnim situacijama, ali i preuzimanje poduzeća. Riječ je zapravo o ovlastima koje stožer ima u slučaju izvanrednog stanja koje je u Mađarskoj već proglašeno. To izvanredno stanje omogućava Vladi da zaustavi javni prijevoz, naredi karantene i evakuacije, uvede ograničenja kretanja i obvezu služenja civilne zaštite, pa čak i privremenu državnu kontrolu nad poduzećima. Mađarski portal mfor.hu postavio je Gergelyju Gulyásu, predstojniku Ureda mađarskog premijera, pitanje hoće li Vlada iskoristiti zakonske ovlasti za preuzimanje kontrole nad tržišno orijentiranim kompanijama. On je odgovorio da je to moguće ako će to zbog razvoja situacije biti potrebno. U međuvremenu je izdano priopćenje u kojem je navedeno koje su to ključne servisne i proizvodne kompanije čija je djelatnost neophodna u doba pandemije. To su kompanije iz područja transporta, energetike i farmaceutike, a upravo među te kompanije spada i mađarski MOL kojeg mađarski premijer Viktor Orbán u svojim izjavama naziva “perjanicom mađarske industrije” te je već u nekim drugim situacijama, govoreći o MOL-u, isticao: “Ponosni smo na njega, jako ga cijenimo i po potrebi ćemo ga zaštititi.” Viktor Orbán to je najzornije demonstrirao u slučaju zaštite koju je mađarska država u Hrvatskoj pružila optuženom šefu MOL-a Zsoltu Hernádiju.

Što se tiče zaštite mađarskog gospodarstva, Orbán je već 14. ožujka uspostavio Krizni stožer za zaštitu mađarskog gospodarstva (Critical Hungary Business Security Task Force) – što je zapravo jedan od timova za hitno djelovanje pod vodstvom ministra obrane, sa sljedećim zadacima: identificiranje državnih i privatnih kompanija ključnih za funkcioniranje zemlje te stvaranje preduvjeta za njihovo moguće preuzimanje ili nadzor nad njima. Osim farmaceutskih tvrtki, jedna od onih na popisu strateških kompanija je svakako MOL. Iz MOL-a su neslužbeno za mađarski portal naveli da su oni spremni izvršavati svoje obveze i bez vladina preuzimanja te da su šanse da bi ih vlada stavila pod svoju kontrolu vrlo male. No riječ je o procjeni koja se temelji na trenutnoj situaciji, a nitko sa sigurnošću ne može reći kakva će situacija biti za mjesec dana – osim što će u gospodarskom smislu biti zasigurno lošija nego danas jer posljedice globalnog zatvaranja svega što nisu trgovine hranom i ljekarne, tek će se početi osjećati u narednom periodu.

Orbán je već 14. ožujka uspostavio Krizni stožer za zaštitu mađarskog gospodarstva koji u izvanrednom stanju može i preuzimati kontrolu nad tvrtkama. Plenković tek uspostavlja sličan stožer

A Orbán je građanima Mađarske jasno poručio: “Iz iskustva znam da su u ovakvim vremenima potrebne smirenost, pribranost i odlučnost. Što je veći problem, potrebne su veća smirenost, pribranost i odlučnost. To je ono što i od vas očekujem.”

Drugim riječima, mađarski premijer vrlo je jasno svojim dosadašnjim potezima i izjavama dao do znanja da će učiniti sve što je potrebno da zaštiti mađarsko gospodarstvo, a time i mađarske građane, ne samo od zdravstvenog, već i od gospodarskog sloma te da je spreman u ostvarenju tog cilja poduzeti najdrastičnije mjere i u gospodarskom smislu. Premijer Andrej Plenković zasigurno je morao biti informiran o mjerama koje poduzima mađarska vlada, kao i o mjerama koje poduzima njemačka vlada, a za kojima bi moglo početi posezati sve više nacionalnih država za zaštitu svog gospodarskog suvereniteta. No u ovom trenutku očito ne želi dati do znanja kakav će biti njegov odgovor na takvu moguću situaciju, kao ni razmišlja li o sličnim mjerama koje bi se trebale poduzeti u Hrvatskoj.

Za sada nije još ni posve izvjesno kako će završiti Plenkovićev plan za otkup dionica MOL-a u Ini, koji već godinama stoji na mjestu, od Badnjaka 2016., uz minimalne pomake. Nacional je prošloga tjedna pisao o tome kako je vrlo izvjesno da je hakerski napad na Inu – koji nije riješen više od mjesec dana, a zaustavio je pristup nekima od ključnih dokumenata potrebnih investicijskom savjetniku Lazardu, kojeg je imenovala hrvatska vlada – pokrenut iz Mađarske. Predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić izjavio je da treba vidjeti tko je od napada mogao imati najviše koristi. Kako god bilo, činjenica je da je taj napad u najmanju ruku dodatno usporio aktivnosti Lazarda u dubinskom snimanju Ine jer mu je pristup dijelu dokumentacije naprosto onemogućen. No Vlada za sada tvrdi da i dalje radi procjenu vrijednosti, odnosno dubinsko snimanje Ine, iako nije definitivno potvrdila da će taj proces uistinu završiti otkupom dionica MOL-a.

“Vlada nastavlja s procesom dubinskog snimanja Ine te je u tom smislu 17. ožujka 2020. održan i sastanak Savjeta za Inu na kojem su putem videoveze predstavnici investicijskog savjetnika Lazarda i predstavnici drugih profesionalnih savjetnika članovima Savjeta podnijeli izvješće o tijeku dubinskog snimanja Ine. Članovi Savjeta prihvatili su izvješće te utvrdili dinamiku daljnjih aktivnosti u postupku mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u Ini, u okviru kojih se analiza investicijskog savjetnika o poslovanju Ine i njezinoj vrijednosti očekuje u drugom kvartalu ove godine”, stoji u odgovoru glasnogovornika Vlade Marka Milića. Situacija s koronavirusom i potencijalno preuzimanje kontrole mađarske države nad MOL-om možda bi u tom smislu mogli ubrzati neke procese, ali premijer o tome ništa službeno nije zasad želio govoriti.