Splitsko Županijsko državno odvjetništvo podnijelo je optužnicu protiv Zagrebačke banke i njenih dvoje zaposlenika zbog zlouporabe položaja i ovlasti kojom su napravili štetu od oko 6.1 milijun eura i namjerno oštetili tvrtku NITOR, koja je završila u stečaju.

Optuženi su Dijana Ćosić i Damir Brkić koji su, kako se navodi u optužnici, izmjenama ugovora o kreditiranju doveli prvo do financijske nužde, a zatim i do stečaja tvrtke NITOR.

Sve se događalo od 9. srpnja 2008. do 27. srpnja 2017. godine u Splitu i Zagrebu. Ćosić je u to vrijeme bila direktorica Regionalnog centra Zagrebačke banke d.d. Split, a Brkić direktor Segmenta srednjih poduzeća. Oboje su bili ovlašteni pripremati i provoditi odluke kreditnog odbora ZABA-e o uvjetima odobravanja kredita klijentima.

Povećavali kamate, isplaćivali bonuse…

U optužnici se navodi kako je banka zbog neosnovanog nametanja povećanja kamata na kredite i uvjeta vraćanja duga te neprimjereno velikih kolaterala namjerno htjela uništiti jednu tvrtku.

Kako se dalje navodi u optužnici Županijskog državnog odvjetništva, pet je sudskih vještaka u istrazi zaključilo da je banka namjerno uništila svog klijenta, oštetila ga, uništila financijski i sebi pribavila neosnovanu korist.

“Optuženi su ZABA-i pribavili veliku protupravnu imovinsku korist kroz neosnovano povećane prihode od kamata i sebi kroz veće bonuse na plaću, a sve dovođenjem društva NITOR u stanje financijske nužde i u konačnici stečaja zbog neosnovanog nametanja povećanja kamata na kredite i uvjete vraćanja duga”, piše između ostalog u optužnici.

Jedna od zastupnica tvrtke NITOR je splitska odvjetnica Doris Košta koja je za Hinu kazala da je u Hrvatskoj ključni problem Hrvatska narodna banka (HNB).

“Ono što je Zagrebačka banka napravila u tom slučaju lihvareći ljude je protivno zakonu i ustavu, a tragedija je da takvu odredbu ima u svojim općim uvjetima rada, odnosno kodeksa”, smatra odvjetnica.

Dodaje da je riječ o dokumentaciji koju nadzire i odobrava središnja banka.

“Ako HNB vrši nadzor nad radom Zagrebačke banke onda se postavlja pitanje koliko možemo vjerovati da se taj posao obavlja sukladno zakonu. Da su oni obavili nadzor toga ne bi bilo i kako može uopće egzistirati takav jedan dokument”, kazala je Košta Hini.