Nakon otkrića da se novinarka Bojana Guberac na Vidi TV suočila s mobingom želeći objaviti prilog u kojem se pozitivno izvještava o suživotu Srba i Hrvata u Vukovaru, Nacionalovoj redakciji javilo se nekoliko bivših zaposlenika koji tvrde da su također bili žrtve mobinga

Bojana Guberac, novinarka Vide TV, digitalnog i videokanala koji posluje u sastavu Srpskog narodnog vijeća (SNV), a kojoj nije produljen ugovor o suradnji nakon što se potužila na mobing o kojem je prošloga tjedna pisao Nacional, nije izolirani slučaj u komu su urednik Vide TV Nikola Bajto i njegovi najbliži suradnici prozvani za neprimjeren odnos prema novinarima i zaposlenicima redakcije.

Nakon otkrića da se Bojana Guberac vrlo vjerojatno suočila s mobingom zbog namjere da objavi prilog u kojem se pozitivno izvještava o suživotu Srba i Hrvata u Vukovaru, Nacionalovoj redakciji javilo se nekoliko bivših zaposlenika koji tvrde da su također bili žrtve mobinga, ali i osobe koje raspolažu informacijama i dokumentacijom o tome što se događalo u redakciji Vide TV.

Dio njih tvrdi da su se glavni urednik Nikola Bajto, njegov zamjenik Aleksandar Tešić i urednica rubrike kulture Antonela Marušić gotovo svakodnevno neprimjereno odnosili prema svojim podređenim suradnicima. Jedan od izvora s neposrednim saznanjima, inače bivši zaposlenik Vide TV, o tomu kaže: „Mobing je u toj redakciji doista bio stvaran i sigurno nije prestao našim odlaskom iz nje.“

Nacional je dobio na uvid i pismo još jedne bivše novinarke Vide TV (identitet poznat redakciji, op.a.) u kojem su također iznesene ozbiljne optužbe na račun Bajte i Tešića. U dopisu koji je krajem prosinca prošle godine uputila Povjerenstvu za zaštitu dostojanstva radnika i sindikalnom predstavniku, a koji je u posjedu Nacionala, ona upozorava na problem odnosa između novinara i urednika, „koji se opetovano događa na Vidi, a koji se prelama najviše na leđima mlađih novinara i novinarki koji nemaju reguliran radni odnos, odnosno onih koji su više od godinu dana na autorskom ugovoru“. I ona je, baš kao i kolegica Bojana Guberac, 31. prosinca prošle godine dobila otkaz nakon što joj je urednik Bajto odbio produljiti ugovor o radu na određeno vrijeme. Ta novinarka u pismu navodi da joj je urednik ugovor odbio produljiti pod izgovorom „da nema dovoljno iskustva“ da je redakcija zadrži iako joj je, kako kaže, neposredno prije toga bilo obećavano da će joj ugovor biti produljen. Dva izvora navode da je i njoj Bajto odbio produljiti ugovor samo dva dana nakon što je prijavila mobing i maltretiranje od strane nadređenih.

Spomenuta novinarka u svojem pismu upozorava na nedostatnu razinu profesionalnosti u radu, lošu motivaciju od strane urednika, neprihvatljivu radnu atmosferu i loše međuljudske odnose na radnom mjestu. Pritom spominje „dociranje, podcjenjivanje, omalovažavanje, optuživanje, gaslighting (emocionalno zlostavljanje, op. N.), pa na kraju i vrijeđanje i podizanje glasa“ kao uobičajene načine komunikacije urednika prema podređenim kolegama. Iako je, kako kaže, u redakciji nastojala biti aktivna, predlagati vizualna rješenja i novinarske teme te ih odrađivati na terenu te da je dobrim dijelom svoje televizijske zadatke odrađivala samostalno, piše da se neprestano suočavala s provokacijama, problemima i preprekama koje su joj postavljali urednici te namjerno postavljanim nerealnim rokovima unutar kojih je trebala dovršavati zadatke. „Primjerice, za dogovor snimanja, pripremu i izvedbu razgovora s Ozrenom Žunecom mi je dano dva sata. To je, čak i po riječima urednika, bio ‘kazneni zadatak’ nakon što je snimatelj rekao da ne može po kiši snimati prilog o pješačkoj zoni. To nepostojanje uvjeta za snimanje koje je odredio snimatelj je ipak svaljeno na mene i na moju ‘nesposobnost da dogovorim snimatelja’. No to je daleko od jedinog primjera“, stoji u pismu upućenom Povjerenstvu, u kojem navodi i ovo: „Imam veliku želju da učim i napredujem u ovom poslu, no tu želju je teško održati uz trenutni odnos moći u Vidi zbog kojeg su omogućena sustavna omalovažavanja mog rada od strane nadležnog urednika informative Aleksandra Tešića, uz potporu glavnog urednika Nikole Bajte. Na moje usmene pritužbe oko Tešićevog agresivnog svaljivanja krivnje na mene prilikom manjka mjesta u montaži, nije reagirao ničim osim dodatnim razgovorima prilikom kojih su oba urednika (ponovo) imala priliku istaknuti moje kako profesionalne tako i osobne mane i nedostatke.“

Dio novinara tvrdi da su se glavni urednik Nikola Bajto (na fotografiji), njegov zamjenik Aleksandar Tešić i urednica rubrike kulture Antonela Marušić gotovo svakodnevno neprimjereno odnosili prema svojim podređenim suradnicima. Sanjin Strukic/PIXSELL

Potom je opisala kakve je sve vrste omalovažavanja, šikaniranja i ponižavanja doživljavala od urednika, napominjući slučajeve „poricanja autorstva nad tekstovima“ i odbijanja tema: „Moje mane urednik ističe nerijetko i neprikladno i navodi ih kao prepreku da postanem ‘prava novinarka’ jer sam i dalje ‘u školici’. Školica je i opravdanje što se nekim mojim autorskim tekstovima poricalo autorstvo iako se bave uskim, specifičnim temama od interesa za Vidu i proizlaze iz obrazovanja koje smatram vrijednim i nedovoljno utiliziranim u korist same Vide … Više puta mi je u jesenskom i zimskom periodu Tešić priopćio da se sa mnom ne da raditi, da sam spora, da sam najneefikasnija osoba u firmi po broju napravljenih priloga, da mora vidjeti ‘što će se sa mnom napraviti’ … Više puta mi je rekao i da je izgubio nadu u mene. Uvijek telefonski ili uživo. Pred navedenim iskusnijim kolegama (ponekad) slijedi opravdanje da se ‘on tako samo šali’ i da su ‘njegovi novinarski standardi jednostavno visočiji’. Ovaj mjesec (prosinac 2023., op. a.) mi je na spomenutom sastanku na kojem su bili Bajto i on rečeno da se ‘novinarski zanat može izučiti u tri do šest mjeseci, a da ga ja nisam izučila ni u godinu dana’ što mislim da je, u najmanju ruku, neutemeljena procjena“, nabraja u pismu Povjerenstvu.

Opisala je i da je „na kolegiju na kojem je bilo preko 15 kolega, a na kojem ona nije bila prisutna, Tešić imao potrebu istaknuti da ‘nije zadovoljan njenim napretkom’, no da nikakvi konkretni parametri napretka nisu nikad bili definirani osim neodređenog spominjanja manjka ‘nečeg drugačijeg, nekakvog originalnog pristupa’, zbog čega teško da su mogli biti ispunjeni“. Navodi i da je u više navrata Tešić vrlo grubo i neugodno povisio ton u komunikaciji s njom, da se „izderavao na nju pred drugim kolegama“. „Deranje se ponavljalo, među ostalim, i pred montažerima i glavnim urednikom radi minornog odstupanja od uredničkih uputa (bila je riječ o jednom kadru). Istovremeno se redovito poziva na nužnost izgradnje kolektiva. Prije nekoliko tjedana sam zadnji put imala prilike čuti da se s urednicom Antonelom Marušić i Nikolom Bajtom unutar radnog vremena, u uredničkoj sobi vrijeđa, među ostalima i mene, riječima da sam nesposobna“, navodi na kraju pisma i zaključuje: „Smatram da je bilo potrebno izjasniti se oko uredničkog tretmana jer vjerujem da Srpsko narodno vijeće nije organizacija koja tolerira ili bi trebala tolerirati ovakvo ponašanje zaposlenika na upravljačkim pozicijama prema 20 godina mlađim kolegama, odnosno isključivo kolegicama.“

Poruka bivšeg zaposlenika Vide TV kojom potvrđuje pisanje Nacionala o mobingu u toj redakciji. FOTO: Screenshot

No ni Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva radnika ni SNV nisu uvažili njen prigovor i ona je samo dva dana nakon ovoga pisma dobila otkaz i otišla je iz redakcije Vide TV. Urednik Bajto i njegov zamjenik Tešić i dalje su na čelu redakcije. Još je nekoliko Nacionalovih sugovornika s neposrednim saznanjima, uz uvjet anonimnosti, progovorilo o mobingu i nepriličnom ponašanju ranije spomenutog uredničkog trojca prema novinarima, snimateljima i ostalim djelatnicima Vide TV. Jedan od izvora dobro upućenih u događanja u SNV-u spominje još jedan blago rečeno suspektan primjer odnosa čelnika SNV-a prema nepriličnom ponašanju vlastitih djelatnika ili povremenih suradnika i upozorava na sklonost prema ignoriranju njihovih nepodobnih, pa i kažnjivih postupaka. On tvrdi da je SNV godinama surađivao s umirovljenim profesorom zagrebačkog Filozofskog fakulteta Dragom Roksandićem unatoč činjenici da ga je 2021. godine nekoliko studentica toga fakulteta optužilo za višegodišnje seksualno napastovanje.

Slučaj je tada burno odjeknuo u javnosti, Filozofski fakultet je formirao i Povjerenstvo za zaprimanje prijava za spolno uznemiravanje koje je potvrdilo optužbe studentica i Roksandiću je nakon toga oduzeta titula profesora emeritusa (titula koja se dodjeljuje posebno zaslužnim umirovljenim sveučilišnim profesorima, op. a.).

Dragu Roksandića, umirovljenog profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta, 2021. nekoliko je studentica optužilo za višegodišnje seksualno napastovanje, ali je SNV nastavio suradnju s njim. FOTO: NFOTO

Iako to tada javnosti nije bilo poznato, Drago Roksandić je te 2021. godine surađivao s SNV-om na nekoliko projekata. I bez obzira na te vrlo grube optužbe, SNV s njim nije raskinuo suradnju. „Nažalost, u SNV-u već godinama postoji praksa toleriranja i prešutnog prelaženja preko ozbiljnih optužbi protiv pojedinaca koji usko surađuju s SNV-om za mobing i seksualno uznemiravanje. Drago Roksandić je niz godina surađivao s SNV-om na nekoliko projekata. Dio svoje privatne biblioteke prepustio je SNV-u, uređivao je neke zbornike, surađivao je i sa Srpskim kulturnim društvom Prosvjeta i znanstvenim časopisom Tragovi koji je pokrenuo SNV. Nekoliko je djelatnika SNV-a u više navrata posljednjih godina upozorilo vodstvo Vijeća da suradnja s Roksandićem nije primjerena zbog ozbiljnih optužbi koje mu se stavljaju na teret, a koje je priznao i sam Filozofski fakultet i zbog kojih mu je, uostalom, i oduzeta titula emeritusa. No vodstvo SNV-a na čelu s Miloradom Pupovcem ta je upozorenja relativiziralo i prešlo preko njih kao da se ništa nije dogodilo, iako je bilo nekih nepotvrđenih sumnji i da su neke djelatnice SNV-a bile žrtve njegovih napada, no te incidente nisu prijavile“, tvrdi isti izvor.

Stoga smo od vodstva SNV-a zatražili da nam objasni što se to događa u redakciji Vide TV, koliko je prijava za mobing i neprilično ponašanje urednika primilo Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva radnika i zbog čega su sve redom odbijene. Zanimalo nas je i na temelju kojih su parametara članovi Povjerenstva redom odbili prijave za mobing, a posebno je li SNV zabrinuo takav niz prijava protiv istih osoba i što su poduzeli da bi ispitali jesu li razlozi nezadovoljstva zaposlenika redakcije doista opravdani.

Odgovor koji smo primili potvrdio je informacije koje su nam dali naši izvori. „Osim tri pritužbe Bojane Guberac, Povjerenstvu za zaštitu dostojanstva radnika pritužbe su podnijela četiri prijavitelja. Dvije se pritužbe odnose na komunikaciju kolega, a tri na odnose s urednicima. Posljednja pritužba podnijeta je u siječnju 2024. Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva radnika odbacilo je jednu pritužbu zbog nenadležnosti. Ostale pritužbe Povjerenstvo je riješilo na zakonom utvrđeni način i u roku. Povjerenstvo nije utvrdilo postojanje mobinga ni u jednom predmetu, a u nekima je utvrdilo nepravilnosti u komunikaciji i radnim procesima, pa su prijavljenicima i nakladniku dane odgovarajuće preporuke. Po primitku zaključaka Povjerenstva za zaštitu dostojanstva radnika prijavitelji se nisu obraćali nakladniku s dodatnim pritužbama ili prigovorima na rad Povjerenstva“, stoji u odgovoru SNV-a.

Iz njega se dade zaključiti da su odluke o odbacivanju prijava za mobing – kojih je, prema navodima samog SNV-a, bilo nekoliko – samo demotivirale bilo kojeg zaposlenika da od Povjerenstva zatraži zaštitu jer su njihov zaključak unaprijed znali, kao i činjenica da će Povjerenstvo u velikoj većini slučajeva stati iza urednika. SNV nam je također vrlo kratkim „ne“ odgovorio i na pitanje surađuju li još uvijek sa Dragom Roksandićem. Iz SNV-a navode da je „Roksandić kao vanjski suradnik bio glavni urednik zbornika ‘Glina 1941. – tragedije i traume u pamćenju i zaboravu’, kojeg je SNV izdao krajem 2022., u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Filozofskim fakultetom u Zagrebu“, iako Nacionalovi izvori spominju i druge vidove suradnje koji su se odvijali kroz godine, a posebno naglašavaju činjenicu da je Roksandić dio svoje privatne arhive knjiga prije nekoliko godina poklonio SNV-u.