Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u četvrtak je rekao da očekuje daljnje smanjenje godišnje stope inflacije, pa bi se njezina ciljana razina od dva posto mogla postići već ovoga ljeta, a gospodarski rast ove godine mogao bi biti veći od projiciranih 3,2 posto.

Vujčić je na konferenciji Financijsko tržište koja se održava u Opatiji, ustvrdio da je u Hrvatskoj, nakon Slovenije, druga najniža kumulativna stopa inflacije među zemljama središnje i istočne Europe.

Cijene rastu sporije nego lani

Guverner HNB-a očekuje pad stope inflacije na dva posto tijekom ljeta, unatoč očekivanom povećanju cijena, navodeći da je očekivano povećanje cijena manje nego prošle godine, pa je tako i stopa inflacije na godišnjoj razini niža.

Naveo je da bi gospodarstvo ove godine moglo rasti i više od projiciranih 3,2 posto, zbog boljeg ostvarenja u prvom kvartalu u odnosu na projekciju. Taj rast je znatno veći nego kod naših trgovinskih partnera, a očekujemo da se i kod njih počne snažnije oporavljati gospodarstvo, rekao je.

Snažan rast cijena usluga

Inflaciju u Hrvatskoj je prema njegovim riječima manje poticao rast cijena energenata nego u zemljama zapadne Europe, ali ju je jačao veći rast cijena hrane nego u eurozoni. U Hrvatskoj je od komponenti inflacije jedino tekuća inflacija cijena usluga još osjetno daleko od dugoročnog prosjeka stope inflacije, naveo je Vujčić.

Vujčić: “Da, živjet ćemo bolje u 2024.”

Niska nezaposlenosti i snažna potražnja za radom potiču trend rasta realnih plaća, a profiti ublažavaju domaće inflatorne pritiske po osnovi troškova rada, a u prilog tome ide i smanjenje uvoznih cijena, istaknuo je guverner.

Na cijene usluga snažno utječe strana turistička potražnja i tako doprinosi višoj inflaciji u sektoru turizma, naveo je. Ustvrdio je da je rast izvoznih cijena nakon pandemije poništio negativne učinke visokih uvoznih cijena energenata, pa su tako poboljšani uvjeti trgovine.

Smanjuje se interes stranaca za kupnjom nekretnina u Hrvatskoj

Kaže da su se kamatne stope u Hrvatskoj značajno smanjile nakon uvođenja eura i sad su na razini prosjeka eurozone, a u zemljama izvan eurozone su znatno više.

UPOZORENJE MMF-A Ovo je važno i za Hrvatsku: Vlade su dosad povećavale potrošnju, sad je moraju rezati

Upitan o situaciji na tržištu nekretnina, rekao je da pada potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj.

„To odražava zatezanje monetarne politike Europske središnje banke, jer se stranci uglavnom zadužuju u inozemstvu za kupnju nekretnina, a tamo su kamatne stope porasle, pa je interes za kupovinom nekretnina manji. Očekujem da će to utjecati i na tržište nekretnina u Hrvatskoj”, zaključio je Vujčić.