Prema Bilješci Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji od 11. ožujka ove godine koja je u posjedu Nacionala, razvidno je da hrvatska diplomacija nije dobila naputak lobirati za hrvatsku oznaku „Živjeti zdravo“. Iako je hrvatski jamstveni žig „Živjeti zdravo“ jedan od znakova koji se već koristi u Hrvatskoj, jednoj od članica EU-a, ali je prepoznat i u Bruxellesu, hrvatska diplomacija se ne namjerava boriti da postane i jedinstvena oznaka za cijelo tržište Europske unije. A ta je oznaka potencijalno bila u najozbiljnijoj konkurenciji. Hrvatska je i dalje ostala suzdržana, a riječ je o oznaci koja bi od sljedeće godine u cijeloj Europskoj uniji bila otisnuta na ambalaži prehrambenih proizvoda visoke nutritivne vrijednosti, tzv. „zdravoj hrani“.

Iako je hrvatska vlada svojedobno stajala iza projekta „Živjeti zdravo“ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo financiranog s 85 posto iznosa iz Europskog socijalnog fonda, čini se da sada od svega diže ruke. Nacionalovi upućeni izvori tvrde da je to samo zato što je voditeljica tog rijetko uspješnog i po iznosu izdašnog europskog projekata u Hrvatskoj ukupnog iznosa od 30.373.299,36 kuna Sanja Musić Milanović, supruga predsjednika Zorana Milanovića.

Bilješka Stalnog predstavništva Republike Hrvatske pri Europskoj uniji od 11. ožujka ove godine koja je u posjedu Nacionala, iz koje je razvidno da hrvatska diplomacija nije dobila naputak lobirati za hrvatsku oznaku ‘Živjeti zdravo’ (lijevo). FOTO: Igor Soban/PIXSELL, Nacional

Tako se uz izostanak objave službenog forenzičkog nalaza o padu šestotonske sovjetske bespilotne letjelice na Jarunu u centru Zagreba koji je uzrokovao polemiku dvojice hrvatskih predsjednika, predsjednika države Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, nastavlja njihova bitka i na drugim frontovima. Dok je i dalje otvoreno pitanje je li ta letjelica bila naoružana bombom od 120 kilograma kada je pala nedaleko studentskog doma na čemu inzistira premijer Plenković, a službeni izvještaj još nije objavljen, prema ovim Nacionalovim izvorima, premijer na sporednom kolosijeku napada predsjednika Milanovića, a na štetu Hrvatske. Kako? Opstrukcijom Milanovićeve supruge Sanje Musić Milanović, sveučilišne profesorice i epidemiologinje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Taj projekt u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo vodi Sanja Musić Milanović. Nacionalovi upućeni izvori tvrde da je Plenković i glavni nalogodavac zbog kojeg se hrvatska diplomacija, pa onda i ministar Gordan Grlić Radman, ali ne samo on nego i ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministar zdravstva Vili Beroš nisu uključili u lobiranje za hrvatsku oznaku „Živjeti zdravo“.

Tako u toj Bilješci od 11. ožujka hrvatskog predstavništva u Bruxellesu, inače neklasificiranom dokumentu koji supotpisuje i odobrava Goran Štefanić, zamjenik hrvatskog stalnog predstavnika pri Europskoj uniji, svojedobno i šef kabineta Gordana Jandrokovića kada je bio ministar vanjskih poslova, izrijekom stoji da Hrvatska „u ovoj fazi nema konačan stav po pitanju predloženih opcija“. Drugim riječima, dok ostalih osam država članica EU-a snažno lobiraju za svoje oznake, Hrvatska je i dalje suzdržana otvarajući tako vrata svojim konkurentima da pobijede na tom internom europskom natječaju za zdraviju prehranu, pa onda valjda i zdraviju budućnost.

Ovaj osvetnički pohod premijera Plenkovića, kako su uvjereni ovi Nacionalovi sugovornici, ne bira više sredstva i nanosi štetu Hrvatskoj. Bilješka Stalnog predstavništva RH pri EU-u bila je zabilježba „s neformalnog sastanka zamjenika stalnih predstavnika grupe država članica (razmjene mišljenja o zdravoj prehrani i označavanju prehrambene vrijednosti)’’. Zbog toga trenutno trpi posljedice Sanja Musić Milanović s njenim projektom „Živjeti zdravo’’, ali i nadležna ministarstva poljoprivrede i zdravstva, pa onda i Hrvatska.

Projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokrenut je 2015. na inicijativu Sanje Musić Milanović. Usvojila ga je hrvatska vlada pod egidom ‘Nacionalni program ‘Živjeti zdravo’’. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Zasad je tim povodom reagirala samo eurozastupnica SDP-a Biljana Borzan javnim priopćenjem na portalu Osijek News jer je očito i ona imala uvid u Bilješku hrvatskog diplomatskog predstavništva iz Bruxellesa. U tom priopćenju Biljane Borzan stoji: „U EU se na dobrovoljnoj bazi koristi osam oznaka, Hrvatska bi trebala biti ponosna i iskoristiti činjenicu da je jedna od tih ‘Živjeti zdravo’. I naravno, lobirati da bude izabrana kao zajednička. No 11. ožujka je održan sastanak predstavnika država članica na tu temu i prema zapisniku naši predstavnici nisu niti spomenuli da uopće postoji hrvatska oznaka, a kamoli lobirali.

Sastanak je organizirala Italija koja je upregnula značajne diplomatske resurse za njihovu tzv. ‘baterija’ oznaku, a Hrvatska je svojom šutnjom neizravno podržava“. Biljna Borzan se već dulje vrijeme zalagala za uvođenju jedinstvene EU oznake, a Europska komisija će krajem 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja za cijelo europsko tržište. To je i dio strategije „Od polja do stola“, za koju je ispred eurosocijalista zadužena njihova potpredsjednica Biljana Borzan. Trenutačno su u užem izboru tzv. „semafor“ sustav Nutri-Score u zapadnoj Europi, talijanska „baterija“ Nutrinform te hrvatski „Živjeti zdravo“.

U sklopu projekta ‘Živjeti zdravo’ Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavljeni su i Poligoni za tjelesnu aktivnost školske djece. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Zašto je talijansko predstavništvo organiziralo ovaj sastanak na razini zamjenika predstavnika u Bruxellesu 11. ožujka nije teško dokučiti. Zato što lobira za svoju oznaku „bateriju“ koja je također u užem izboru. Evo i što je zabilježeno u kratkom sažetku s tog sastanka u talijanskom predstavništvu u Bilješci hrvatskog predstavništva u Bruxellesu: „U organizaciji talijanskog stalnog predstavništva, održan je sastanak zamjenika stalnih predstavnika Italije, Austrije, Cipra, Češke, Grčke, Španjolske, Hrvatske, Mađarske, Malte, Poljske, Portugala, Rumunjske i Slovenije na temu razmjene mišljenja o zdravoj prehrani i označavanju prehrambene vrijednosti.

Namjera Italije bila je razmijeniti mišljenja i stavove s grupom država članica koje su bile uključene u prijašnje rasprave u organizaciji Italije u ožujku i u srpnju 2020. godine. Uz izuzetak Italije, organizatora prisutne delegacije nisu se jasno izjasnile niti za jednu od predloženih shema iz ciljanog savjetovanja Europske komisije s nadležnim tijelima država članica ističući spremnost za dijalogom država članica s Europskom komisijom. Hrvatska podržava najavljene mjere Europske komisije vezane uz jasnije pružanje informacija o nutritivnoj vrijednosti hrane. U ovoj fazi još nemamo konačan stav po pitanju predloženih opcija iz ciljanog savjetovanja Europske komisije s nadležnim tijelima država članica, no otvoreni smo za konstruktivni dijalog Europske komisije i država članica“.

Ukratko, Hrvatska još nije razmatrala hoće li lobirati za svoju oznaku „Živjeti zdravo“ koja je u najužem izboru, a kraj godine do kada će Europska komisija treba donijeti tu odluku više nije tako daleko. Taj projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokrenut je 2015. na inicijativu Sanje Musić Milanović. Usvojila ga je hrvatska vlada pod egidom „Nacionalni program ‘Živjeti zdravo’“.

Nositelji provedbe programa su Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provoditelj Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod vodstvom Sanje Musić Milanović koja je naknadno omogućila financiranje programa europskim sredstvima vrijednog više od 30 milijuna kuna. Kako su uvjereni Nacionalovi izvori, trenutačna titula „prve dame“ postala joj je krimen u provođenju uspješnog europskog projekta koji u ovom trenutku ima neponovljivu priliku pozicionirati i brendirati Hrvatsku u Bruxellesu.

Sanjin Strukic/PIXSELL