Na američkom tržištu upravo se pojavila nova biografija jednog od najzanimljivijih ljudi današnjice Elona Muska, nevjerojatno uspješnog inovatora, inženjera i izumitelja, javnosti najpoznatijeg po revolucionarnim promjenama koje je s električnim automobilima Tesla unio na svjetsko tržište. Biografija tehnološkog novinara Ashleeja Vancea pod nazivom “Elon Musk – Tesla, SpaceX i potraga za fantastičnom budućnošću” zanimljiva je kao najiscrpnija Muskova biografija dosad, ali i zato što je to prva takva knjiga u čijem je nastajanju Musk pristao sudjelovati.

[quote_box_center]

• Na američkom tržištu upravo se pojavila nova biografija jednog od najzanimljivijih ljudi današnjice Elona Muska

• U njoj su otkriveni nepoznati detalji i svjedočanstva iz života nekonvencionalnog milijardera koji, poput superjunaka iz stripova, želi mijenjati svijet

[/quote_box_center]

On je poznat po tome što je nepristupačan kad je riječ o bilo kakvom odnosu s javnošću, a to se odnosi i na njegov poslovni i na privatni život. “Da mogu birati, radije bih si zabio vilicu u ruku nego govorio o privatnom životu”, rekao je u jednom intervjuu. U početku je odbio suradnju i s Vanceom, ali ga je njegova upornost zaintrigirala i popustio je kad je saznao da je on već razgovarao s 200-tinjak njegovih suradnika te članova uže i šire obitelji. Tako Vanceova knjiga donosi mnoga zanimljiva svjedočanstva o tom izuzetnom čovjeku, potpuno nekonvencionalnom poduzetniku i milijarderu koji je poput nekog superjunaka zaljubljenog u čovječanstvo, odlučio promijeniti svijet. Jer osim što je trenutno najznačajniji poduzetnik u Silicijskoj dolini, Musk je puno više od toga – on je čovjek nevjerojatnih ambicija koji zahvaljujući ogromnoj upornosti i popriličnoj dozi ludosti, uspijeva učiniti ono što dosad nitko nije. Mediji ga opisuju kao suvremenog Nikolu Teslu, Stevea Jobsa za tešku industriju i Henryja Forda za rakete, ali i neprikosnovena kralja Silicijske doline koji je u svoje 43 godine u više tehnoloških segmenata napravio čudo: automobil na struju podignuo je na sasvim novu razinu i stvorio najpametniji automobil današnjice, koji u svemu konkurira benzinskima vozilima iste klase. Svoju mrežu izuzetno brzih električnih punionica za automobile, širi po svijetu nevjerojatnom brzinom, i to mahom uz veliku potporu vlada – zahvaljujući čemu se sve više približava svojoj želji da smanji ovisnost čovječanstva o nafti koja je, po njegovu mišljenju, glavni izvor najvećih problema današnjice: klimatskih promjena i neprestanih geopolitičkih tenzija u svijetu.

BUDUĆI DA JE JEDAN OD NJEGOVIH FOKUSA i kompletno oslobađanje čovječanstva od fosilnih goriva, Musk je u razvoju baterija ogromnih kapaciteta koje energiju dobivaju iz solarnih panela, otišao toliko daleko da je nedavno javnosti predstavio novu bateriju, a tvrdi da bi dvije milijarde takvih moglo čistom energijom trajno opskrbiti cijeli svijet. Uz sve to je predsjednik uprave još jedne tvrtke – kompanije SolarCity, najvećeg distributera solarnih panela u SAD-u, a upravo je najavljeno da će njegov supersonični transportni sustav Hyperloop sljedeće godine zaista započeti s radom, pa će tako omogućiti prijevoz putnika i robe na solarni pogon brzinom od 1220 kilometara na sat – dvostruko većom od aviona. No najambiciozniji od njegovih ciljeva koje ostvaruje ogromnom brzinom, jest njegov svemirski program. Musk je još u mladosti odlučio da će pokušati riješiti najveći problem čovječanstva – omogućavanje života na nekom drugom planetu. Zato je 2002. osnovao tvrtku SpaceX kojoj je cilj istraživanje svemira, a koja je jedna od tek dviju privatnih kompanija u svijetu koje su uspjele lansirati letjelice vlastite izrade na međunarodnu svemirsku postaju. On ne samo što je predsjednik uprave SpaceX-a, nego je na čelu cijelog inženjerskog tima koji krči put prema kolonizaciji svemira. Zanimljivo je da je, kad je riječ o dizajniranju i izgradnji raketa, Musk potpuno samouk. Osnovna ideja mu pritom nije gradnja raketa, nego naseljavanje Marsa. U 2001. pokrenuo je projekt “Oaza na Marsu”, osmislivši minijaturni staklenik u kojem bi se uzgajali usjevi na površini Marsa. Otputovao je u Moskvu s planom da kupi rakete potrebne za svoj projekt. Rusi su tražili osam milijuna dolara po raketi, a Musk je – naprasno napustivši sastanak – u avionu na povratku izračunao da ih za dva posto tržišne cijene može proizvesti sam. Danas i NASA koristi njegove rakete i letjelice, a on je uvjeren da će već za 10 do 20 godina ono što se danas smatra znanstvenom fantastikom, postati stvarnost.

AUTOR MUSKOVE BIOGRAFIJE Ashlee Vance tehnološki je novinar utjecajnog poslovnog tjednika Bloomberg. No iako je to prva biografija na kojoj je Musk pristao surađivati, njezin sadržaj nije imao pod kontrolom. Tako su već prvih dana nakon objavljivanja knjige, medije preplavili Muskovi demantiji nekoliko tvrdnji iz knjige. Vance je citirao nekoliko Muskovih zaposlenika koji o njemu nisu lijepo govorili. Prenio je navodni Muskov mail koji je poslao jednom od zaposlenika Tesla Motorsa nakon što je taj umjesto da dođe na važno događanje, odlučio radije prisustvovati rođenju svog djeteta. Musk mu je, navodno, na to odgovorio: “To nije nikakva isprika. Razočaran sam. Moraš odrediti prioritete. Mi ovdje mijenjamo svijet i povijest, posveti se tome ili nemoj.” Musk je tu priču demantirao na Twitteru: “Knjiga Ashleeja Vancea nije autorizirana, treba je uzeti sa zrncem soli. Nikad to ne bih učinio”, napisao je, dodavši da “čvrsto podržava porodiljski dopust”. Izjavio je, također, da se “nikad nije nazivao samurajem”, osvrnuvši se na navode iz knjige prema kojima je jednom potencijalnom investitoru rekao: “Imam mentalitet samuraja. Radije bih počinio seppuku, nego podbacio.”

Poslovni svijet šokirao je kad je lani skinuo zaštitu sa svih 203 patenata Tesla automobila i dao svima pravo na slobodno korištenje
FOTO: Jim Gensheimer/Photoshot

Međutim, upravo tako je Musk i pristupao poslu. “Mi smo svi radili 20 sati dnevno, on je radio 23”, citira se u biografiji jednu od njegovih bivših suradnica, s kojom je pokretao start-up X.com koji je kasnije prerastao u PayPal, čiji je Musk bio suosnivač. Svojim zaposlenicima je njihove zahtjeve za odlaskom na godišnji odmor, ovako komentirao: “Želite ići na godišnji? Zanima vas moje iskustvo? Odmor vas može ubiti.” Naglašavao je to i prepričavajući kako je zamalo umro od malarije u Brazilu, na proputovanju po Južnoj Americi. Zaposlenicima Tesla Motorsa, prema knjizi, jednom je rekao: “Recite onima koji se žale što previše rade, da će imati prilike puno biti s obiteljima kad bankrotiramo.” Ipak, daleko od toga da je Vance Muska u knjizi prikazao kao poslovnog tiranina. Musk i sam u knjizi kaže: “Kad sam stigao u Silicijsku dolinu, bio sam vrlo naivan i puno gluplji nego što sam danas. Volio bih da se mogu vratiti u to vrijeme i zviznuti si pljusku. Radio sam kao lud; doslovce sam spavao pod uredskim stolom kako ne bih trošio vrijeme na odlazak kući.” Doduše, i danas radi 100 sati tjedno te pokušava eliminirati sve radnje koje mu uzimaju vrijeme – toliko da je izjavio kako bi volio da se pronađe način unosa hranjivih tvari u tijelo bez da se mora sjesti za stol i jesti. Vanceu je u sličnom tonu odgovorio i na pitanje o ženama: “Da, trebao bih pronaći djevojku. Ali za to moram odvojiti nešto vremena. Čak vjerojatno od pet do 10 sati – koliko vremena žene zahtijevaju tjedno? Koliki je minimum? Ja zbilja ne znam.” Musk je, doduše, razveden i ima i petero djece iz prvog braka s Justine Musk, koju je upoznao još na studiju u Kanadi, a prvi sin preminuo im je kao novorođenče. Danas komuniciraju preko njegove asistentice, nakon što su bili na sudu zbog podjele imovine. Razvodio se triput, pritom dvaput od iste žene. Druga, 29-godišnja britanska glumica Talulah Riley s kojom se zaručio samo nekoliko tjedana nakon prvog razvoda, o Vanceu je izjavila: “Sjećam se da mi je rekao: biti sa mnom znači odabrati teži put. Nisam to tada razumjela, ali sada znam. Bila je to teška, luda vožnja.” Da se želi razvesti, poručio joj je, navodno, tako što je ostavio poruku kod njezina psihoterapeuta, ali su mediji nedavno objavili da su se pomirili, poderavši papire za razvod.

NJEGOVA BIOGRAFIJA TOLIKO JE FASCINANTNA, ideje nevjerojatne, a njihova provedba u djelo naoko nemoguća, da ga je Vance s divljenjem portretirao kao jednog od najznačajnijih ljudi ovog stoljeća koji bi, ako nastavi u tom stilu, mogao dramatično promijeniti povijest čovječanstva. Revolucionarne promjene u području energetike i tehnologije mogle bi dovesti do evolucijskog skoka u sveopćem napretku ljudske vrste, na korist ljudi i prirode. “On je opsjednuti genije u najgrandioznijoj mogućoj potrazi. On je prije general koji vodi marširajuće trupe k pobjedi, nego poduzetnik koji stremi zaradi. I dok vam Mark Zuckerberg želi pomoći da drugim ljudima pokažete fotografije svog djeteta, Musk želi spasiti ljudsku rasu od istrebljenja”, napisao je Vance u knjizi. Upravo je to i najfascinantniji dio njegove priče: Musk je od mladosti opterećen brojem scenarija koji mogu prouzročiti istrebljenje ljudske vrste. No pored opasnosti poput udarca kometa i dramatičnih klimatskih promjena koje očekuje, najviše se boji utjecaja umjetne inteligencije, za koju smatra da može uništiti čovječanstvo. Tvrdi da će roboti vrlo brzo postati pametniji od ljudi koje će u budućnosti tretirati “kao kućne ljubimce” – i to ako budu imali sreće. Musk je tako odnedavno i član neprofitnog i prestižnog instituta Future of Life, u kojem djeluju istaknuti znanstvenici poput Stevena Hawkinga. Toj neprofitnoj organizaciji cilj su istraživanja najvećih opasnosti za opstanak čovječanstva, a posebni naglasak je na tome da se razvoj umjetne inteligencije stavi pod kontrolu. Tom institutu nedavno je donirao 10 milijuna dolara.

MUSK JE ROĐEN 1971. U PRETORIJI, u Južnoafričkoj Republici. Otac mu je bio inženjer, majka nutricionistica i model kanadskih korijena. Rodbinske veze iskoristio je da bi otišao na studij u Kanadu sa 17 godina, a cilj mu je već vrlo rano bio jasan – pronaći način da dođe u SAD, u “zemlju u kojoj je sve moguće”. Procijenio je da će neusporedivo lakše emigrirati preko Kanade nego preko Južnoafričke Republike, tako da je izbjegavši služenje vojnog roka u Africi, otišao kod rođaka u Britansku Kolumbiju, gdje je radio slabo plaćene poslove i preživljavao na ivici siromaštva. U Torontu je jedno vrijeme radio u informatičkom odjelu jedne banke, nakon čega je dobio stipendiju za studij fizike i ekonomije na University of Pennsylvania. Već tada želio se baviti problemima u trima po njemu najznačajnijim područjima: internetu, zelenoj energiji i svemirskim istraživanjima. Bilo je to 1992. Među kolegama sa sveučilišta brzo je postao poznat kao čudak koji, dok se drugi zabavljaju, čita stare, olinjale sovjetske priručnike o svemirskim raketama kupljene preko eBaya. Sveučilište Pennsylvania napustio je radi prelaska na elitni Stanford, gdje je planirao doktorat iz ekonomije i fizike, ali je nakon dva dana s bratom Kimbalom pokrenuo softversku tvrtku Zip2. Nju je 1999. preuzeo Compaq, pri čemu je Musk zaradio 22 milijuna dolara. Iako je to bio period naglog razvoja interneta, Musk je postao prva osoba koja je na temelju te nove tehnologije zaradila tako velik novac.

Prvo računalo je kupio s 10 godina i sam je učio programirati. S 12 godina prodao je prvi komercijalni kompjutorski program, igru Blastar, zaradivši 500 dolara. U obitelji je dugo bio percipiran kao dijete s poteškoćama u razvoju, čak su jedno vrijeme mislili da je gluh, zbog čega mu je odstranjen treći krajnik – no ništa se nije promijenilo. Njegova majka Maya Musk o tome je Vanceu za potrebe biografije ispričala: “Kao dijete bi često odlutao, zatvarao se u svoj mozak i potpuno se isključivao iz ovog svijeta. Ne bi odgovarao na naša pitanja i imao bi neki čudni, odsutni pogled u daljinu. I danas to radi. Prije sam mislila da s njim nešto nije u redu, sad ga pustim na miru jer mi je jasno da osmišljava nekakvu novu raketu ili nešto slično.”

Poznato je da je imao teško djetinjstvo zbog turbulentnog odnosa s navodno nasilnim ocem, ali o tome nije nikad javno govorio. Međutim, mučno djetinjstvo nije skrivao. Vanceu je ispričao o zlostavljanju koje je kao dijete doživljavao od vršnjaka: “Prisilili su mog najboljeg prijatelja da im oda gdje sam se sakrio, kako bi me mogli pretući. I to je prokleto boljelo. Iz nekog razloga izabrali su mene i stalno su mi bili za petama. To je moje odrastanje učinilo poprilično teškim, godinama nisam imao mira. Jednom su me tako pretukli da cijelog tjedna nisam mogao ići u školu. Naganjale su me školske bande koje su htjele ubiti boga u meni, a kad bih došao kući, tamo ne bi bilo ništa bolje.” Danas smatra da su mu ta iskustva pomogla da postane to što je jest, a govoreći o sebi kao ocu, jednom je prilikom izjavio: “Imao sam grozno djetinjstvo, sa strašno puno problema. Danas se brinem da ih moja djeca neće imati dovoljno.”

S jedne strane Musk nalikuje likovima iz filmova o Jamesu Bondu; živi u raskošnoj vili, vozi skupe sportske automobile, pod budnim je okom obavještajnih službi, provodi tajna lansiranja raketa u Pacifiku. Jedan od njegovih suradnika s njim se prvi put sastao na javnom mjestu i u pratnji osiguranja, jer mu je bilo sumnjivo kad ga je nazvao čovjek čudnog naglaska i tražio da se s njime sastane zbog trgovine svemirskim raketama. “Moja obitelj boji se da će me Rusi ubiti”, rekao je Vanceu. Istovremeno otvoreno pokazuje svoju pomalo djetinju stranu: za rođendanske proslave iznajmljuje dvorce, poziva sumo borce i hrvače te bacače noževa koji gađaju balone među njegovim nogama, a u jednoj od svojih tvornica htio je kao prijevozno sredstvo unutar proizvodnog kompleksa instalirati “vlak smrti”. Posebno je zanimljiv njegov pristup poslovanju – Musk zapravo posao ne veže uz zaradu, njegov osnovni motiv je spašavanje svijeta. Za svaku ideju koja ga ponese, daje doslovce posljednji dolar, pretačući sredstva iz profitabilnih u neprofitabilne projekte i posuđujući novac od prijatelja. Ne odustaje nikad. Da spasi SpaceX, dao je svojih posljednjih 35 milijuna dolara te čak prodao svoj skupocjeni automobil. Međutim, njegovi poslovni poduhvati gotovo nikad ne prolaze glatko – većini njegovih vizionarskih pokušaja barem jednom prijetila je propast, a jedna od priča koju je javnost saznala tek iz biografije jest da je situacija u Tesla Motorsu u jednom trenutku bila toliko teška, da je kompaniju ponudio na prodaju Googleu.

NA RUBU PROPASTI, nakon 10 godina neprofitabilnog poslovanja, dionice tvrtke dao je na burzu, a njihova cijena u pet godina skočila je sa 17 na 220 dolara. Tako je s vremenom njegova riječ postala mjerilo vrijednosti njegovih projekata, jer do sada je – bez obzira na uspone i padove – realizirao sve što je najavio. U financijskim krugovima na Wall Streetu udomaćio se izraz “Musk efekt”, koji znači da financijsko tržište reagira na nečije najave kao na već postignute rezultate.

Njegov imidž superheroja koji spašava svijet iskoristio je i Robert Downey Junior pri kreiranju svog lika Tonyja Starka u filmu “Iron Man”, da bi u njegovu nastavku Musk dobio i cameo ulogu. Kao filantrop investira u sve što procijeni da je značajno za čovječanstvo, bez obzira na financijske gubitke, a poslovni svijet je posebno šokirao kad je lani, samo pet godina od predstavljanja automobila Tesla, skinuo zaštitu sa svih 203 patenata tvrtke, javno ih izložio i dao svima na slobodno korištenje. “Volio bih umrijeti na Marsu”, izjavio je jednom prilikom. S obzirom na stupanj vjerojatnosti kojom su se do sada njegove procjene pokazivale točnima, postoji mogućnost da će – zahvaljujući Musku – današnje generacije možda doživjeti stvari koje nisu predviđale ni za svoje unuke.