Od prvog dana potresa na Banovinu pristižu brojni volonteri, vatrogasci i ljudi velikog srca iz cijele Hrvatske. U želji da pomognu, mnogi nisu svjesni velike opasnosti koja prijeti na tom području, od mina zaostalih nakon Domovinskog rata. U županiji su gotovo 43 četvorna kilometra nerazminiranog područja.

Hodati poljima ili uputiti se u šumu posebno je opasno na petrinjskom i glinskom području.

“Strašnik nije više problem, ključna sela koja su problematična u ovom trenutku su Gore, Glinska Poljana i ova bliža sela uz komunikaciju prema Glini, s desne strane kad gledamo zemljovidno, kaže za HRT , načelnik Hrvatskog centra za razminiranje Nikša Bogdanić

“U blizini kuća i infrastrukturnih objekata je sigurno, ali ne preporučuje se previše skretati s ceste, već je bilo volontera koji su lutali takvim selima. Mnogi su pomagali i u Nebojanu, Mokricama i drugim mjestima, no za mine nitko nije mario”, dodao je Bogdanić.

Tko god planira i dalje pomagati, ići u ta područja, treba se dobro informirati, pitati lokalno stanovništvo.

Bogdanić procjenjuje da neće biti velike minske opasnosti za ljude koji se budu kretali prometnicama, asfaltiranim putevima.

Na mobilnoj aplikaciji “Potres 2020” također se nalaze karte minski sumnjivog područja. A na skrivenu opasnost od mina upozorava i Crveni križ. Kažu, i kod njih se može saznati kuda se i kako kretati.

“Smatramo da je stvarno jako bitno da se upravo o ovoj temi priča jer i dalje postoje osobe koje dolaze na područje samoorganizirano, a možda nisu svjesni te opasnosti”, ističe Tanja Marinković iz Hrvatskog Crvenog križa.

Iz Centra za razminiranje najavljuju da će pregledati ploče s upozorenjem na minsku opasnost, jer neke su u potresu vjerojatno pale i više nisu vidljive.