Da sam vaš odvjetnik, mogao bih sastaviti nesavladiv slučaj pred bilo kojom porotom na svijetu. Da imate svako pravo i da vaši lideri imaju svako pravo tražiti osvetu i pustiti pse rata. Imate svako pravo! Da sam vaš odvjetnik, mogao bih pred porotom dokazati da su ne samo Albanci, nego i svi muslimani u regiji žrtve ne slučajne nego dobro osmišljene i dugo planirane verzije ‘konačnog rješenja’ s kraja 20. stoljeća. Konačnog rješenja osmišljenog od jednog od najvećih manijaka koje sam sreo u svom životu”, izjavio je to novoizabrani američki predsjednik govoreći pred albanskim predstavnicima koncem 90-ih, misleći na politiku tadašnjeg srbijanskog političkog lidera i ratnog zločinca Slobodana Miloševića.

Nacional je došao u posjed još takvih žestokih Bidenovih javnih istupa iz njegove ranije političke karijere, koji pokazuju koliko je on u to vrijeme bio kritičan prema službenoj srpskoj politici.

U jednom od svojih javnih istupa Biden je nadalje o srbijanskoj politici tijekom 90-ih rekao i sljedeće:

“Meni se čini da je pitanje što je definicija pobjede. Sjedili smo u ovoj emisiji i ranije i čini mi se da je definicija pobjede bila srpske trupe van iz Kosova, povratak Albanaca na Kosovo i NATO trupe na Kosovo. To nije totalna pobjeda. To nije pobjeda koju ja želim, to nije pobjeda koju želi John McCain. Govorio sam da trebamo otići u Beograd i okupirati tu zemlju, kao što smo učinili s Njemačkom i Japanom. I trebamo javna suđenja kao u Nürnbergu da bismo srušili tu ideju predstavljanja Srba kao žrtava… Predlagao sam da bombardiramo Beograd, predlagao sam da pošaljemo američke pilote i da raznesemo sve mostove na Drini…”

Na novinarsko pitanje nije li zanimljivo koliko je vremena bilo potrebno da SAD krene u konkretnu vojnu akciju, Biden je odgovorio protupitanjem:

“Nije li zanimljivo što je u međuvremenu ubijeno 200 tisuća ljudi?”

On je još sredinom 90-ih rekao da se svjetska javnost suočava s eklatantnim aktom srpske agresije i ekspanzionizma koji po intenzitetu prestiže strahote koje su se zbile u centralnoj Europi tijekom 1930-ih. Kao i da je nametanje teze o građanskom ratu na prostorima Jugoslavije otprilike kao da se takvima proglase i ratovi koje su 1930-ih vodili Njemačka, Austrija i Čehoslovačka. “Ovo je fašističko razbojništvo u maršu! To je zvjerstvo, to su prošireni koncentracioni logori”, rekao je u to vrijeme Biden, sugerirajući da je Beograd trebao biti bombardiran još koncem 1992.

Biden je potom 2002. rekao i sljedeće:

“Dok se srpski narod ne pogleda u lice i ne shvati u što su ga lideri uvjerili, srpski narod neće se moći riješiti ideje da su oni žrtve. Upravo to bila je svrha suđenja u Nürnbergu – da se njemački narod natjera da samog sebe pogleda u oči.”

Sve to pomaže bolje razumjeti ono što je u subotu izjavio šef srpske države Aleksandar Vučić, reagirajući na vijest da će Trumpa u Bijeloj kući zamijeniti kandidat Demokratske stranke i bivši potpredsjednik SAD-a Joe Biden.

“Prije tri dana rekao sam kako mislim da bi za Srbiju bilo bolje da Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima. Isto mislim i večeras”, izjavio je Vučić te iznio svoje viđenje odnosa Srba prema sljedećem američkom predsjedniku, rekavši: “Ovdje ne možete troje njih naći koji su bili za Bidena, i to samo zato što mene mrze, a ne zato što misle da je to bolje za Srbiju. Zašto to od mene tražite?”

Ističući da je razlika između njega i drugih u tome “što se trudi imati kičmu i svoj mozak, a Srbiju čuvati kao nezavisnu i suverenu zemlju”, Vučić je dodao: “Lakše bi nam bilo da je Trump, on nije sudjelovao u bombardiranju Srbije i stvaranju nezavisnog Kosova.”

Zatim se Vučić obratio zamišljenom protivniku, rekavši: “Bit će nam teže, a radujete se tome? Sram vas bilo! Radujete se tome što će Srbiji biti teže zato što mislite da ćete se tako dokopati vlasti, jer vas baš briga za Kosovo i Srbiju. Mislite li da sam se uplašio? Ja da se ulizujem nekoj ambasadi? Nisam se ulizivao Bidenu kad je dolazio u Srbiju, kad je bio veoma moćan, neću ni danas.”

Naglasivši da se ne boji nikoga osim boga i svoje djece – “da nemaju pogrešan sud o meni” – Vučić je izjavio: “Mali miševi pobjegnu kad se objave neki izborni rezultati. Razlikujem se od tih miševa jer imam srce malo veće od njih.”

Sljedećoj američkoj administraciji Vučić je poručio: “Ako hoćete surađivati s nekim tko drži do sebe, tko nije mali miš, dobrodošli ste u Srbiju. Ako nećete, cijena koju ću platiti je mala u odnosu na to da sačuvam obraz svoj, svoje djece i zemlje.”

Izrazivši nadu u “bolje i normalne odnose” s Washingtonom, Vučić je najavio da će Bidenu izbornu pobjedu službeno čestitati tek sljedećeg dana, u nedjelju.

“Hoćete me natjerati da se uvlačim i ulizujem Bidenu večeras? Neću… Ujutro ću uputiti službenu čestitku. Ne mogu biti među prvih 50 bjelosvjetskih… Razumjeli ste me. Ima ih mnogo, guraju se, u redu su. Ne mogu stajati u redu, prestar sam i preponosan za to i vodim prelijepu, dobru, ponosnu i dostojanstvenu zemlju”, rekao je Vučić.

Među tih “50 bjelosvjetskih…” koji su se “gurali” da čestitaju Bidenu su bili predsjednici Francuske, Južne Koreje i Ukrajine – Emmanuel Macron, Moon Jae-in i Volodimir Zelenskij – i predsjednici vlada Njemačke, Kanade, Irske, Australije, Velike Britanije i Italije – Angela Merkel, Justin Trudeau, Michael Martin, Scott Morrison, Boris Johnson i Giuseppe Conte.

Poput Vučića, u red za čestitke nisu stali ni predsjednici Rusije, Kine, Turske i Brazila – Vladimir Putin, Xi Jinping, Recep Tayyip Erdoğan i Jair Bolsonaro – kao ni izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

Vučić je naveo da s Bidenom ima bolje osobne odnose nego s Trumpom.

“Nikada o Bidenu nijednu ružnu riječ nisam rekao jer njega poznajem mnogo bolje nego Trumpa – četiri ili pet puta bio sam s njim”, izjavio je Vučić.

Kada je Biden u ljeto 2016. godine boravio u Beogradu kao potpredsjednik SAD-a, tadašnji srpski premijer Vučić odveo ga je u obilazak jedne od najvećih turističkih atrakcija – Skadarske ulice, gdje mu je poklonio par opanaka. Ulični prodavač iskoristio je priliku i opanke naplatio 70 eura.

“S Trumpom sam bio jednom. U biti, bio sam dvaput po minutu”, rekao je Vučić u subotu, što se razlikuje od njegovih tvrdnji početkom rujna, kada je u Washingtonu izjavio: “Proveo sam više od 15 minuta u Ovalnom uredu sam s Trumpom i njegovim suradnicima. Razgovarali smo o mnogim temama, od odnosa Srbije i Amerike do svih izbornih kampanja kroz koje prolazimo.” Prema Vučićevim riječima, Trump mu je uručio ključeve Bijele kuće da “uvijek tu može ući”.

Vučić je tada u Bijeloj kući, uz Trumpovo posredovanje, potpisao sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa s Kosovom. Dio tog ekonomskog sporazuma bila je obaveza Srbije da do srpnja svoju ambasadu u Izraelu premjesti iz Tel Aviva u Jeruzalem, gdje sada svoja diplomatska predstavništva imaju samo SAD i Gvatemala. Takva Vučićeva odluka u suprotnosti je s Rezolucijom 478 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i politikom Europske unije, čije članstvo Srbija, navodno, priželjkuje.

Istovremeno je Izrael odlučio uspostaviti diplomatske odnose s Prištinom, s tim da će i Kosovo svoju ambasadu otvoriti u Jeruzalemu.

Odmah je bilo jasno da se Vučićev potez neće dopasti EU-u, koji insistira na tome da, dok traju sukobi između Židova i Palestinaca i zbog spornog statusa Jeruzalema, ambasade trebaju ostati u Tel Avivu. Na još manje simpatija mogao je naići među mnogim arapskim i islamskim državama, ali je Trump iskoristio Vučića da u svojoj predizbornoj kampanji ostvari kakav – takav vanjskopolitički uspjeh, s obzirom na to da je odmah poručio da je Srbija prva europska država koja će ambasadu preseliti u Jeruzalem i da je Kosovo, kao zemlja s većinskim muslimanskim stanovništvom, pristalo uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom.

Kasnije je Trump tvrdio da je u Washingtonu zaustavio masovna ubijanja između Kosova i Srbije. Tijekom predizborne izjavio je da se Srbi i Albanci ubijaju 400 godina, a da ih je on pomirio za dvadesetak minuta, poslije čega su se Vučić i kosovski premijer Avdullah Hoti u Ovalnom uredu “grlili, ljubili i mnogo zahvaljivali”.

Trumpova izborna pobjeda 2016. u Srbiji je bila dočekana euforično, posebno zbog njegovih najava da je spreman za suradnju s Putinom. Time je bio stvoren najmoćniji svjetski tandem prijatelja srpstva, iako Trump i Putin vjerojatno toga nisu bili svjesni. Visoka očekivanja “običnog naroda” iskazana su muralom na jednoj beogradskoj zgradi, na kojem je između likova Putina i Trumpa ispisano “Kosovo je Srbija” – na ćirilici, engleskom i ruskom.

Značajan dio Srba je na izborima 2016. prihvatio Trumpa kao “svog” kandidata, u velikoj mjeri i zbog činjenice da je njegova rivalka iz Demokratske stranke Hillary Clinton supruga bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, koji je 1999. “zbog Kosova bombardirao Srbiju”.

Vučić je tijekom kampanje 2016. podržao Hillary Clinton pa je u New Yorku sudjelovao na panelu “Pomirenje i podijeljena društva”, sjedeći na bini pored Billa Clintona.

Usprkos tome, Vučiću bliski tabloidi su izborni poraz Hillary Clinton obilježili tako što su u centru Beograda na desetak billboarda postavili natpis “Čestitamo! Trumpe, Srbine!” i čitateljima poklanjali poster s identičnom porukom, likom novog stanara Bijele kuće i zastavama Srbije i SAD-a u pozadini. Izbor novog predsjednika SAD-a praćen je naslovima “Trump vraća Srbiji Kosovo”, “Trump velika šansa za Srbe”, “Šiptari u panici od Trumpa”, “Trump će dozvoliti Srbima da vrate vojsku na Kosovo”, “Trump dolazi u Srbiju”, “Trump i Putin mijenjaju svijet” i tekstovima o namjeri Bijele kuće da Srbija i Republika Srpska budu “u ruskoj zoni utjecaja”, izostanku poziva Crnoj Gori da postane članica NATO-a i prepuštanju Podgorice Rusiji.

Ubrzo je, međutim, iz Washingtona upućena u Prištinu čestitka u povodu devete godišnjice proglašenja kosovske neovisnosti, uz poruku da se SAD radovao prvoj zlatnoj olimpijskoj medalji za Kosovo i prijemu Kosova u Svjetsku nogometnu federaciju. Zatim je novi američki ambasador u UN-u Nikki Haley ocijenila da Kosovo zaslužuje biti članom svjetske organizacije. Novi udarac stigao je kada je objavljena fotografija Trumpa s tadašnjim predsjednikom kosovskog parlamenta Kadrijem Veselijem.

Poslije čega je omiljeni Vučićev beogradski tabloid Informer na prvoj stranici objavio naslov “Trump Šiptar?!”

Srpske simpatije Trump je povratio kad je odlučio da se Washington aktivnije uključi u normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, zaobilazeći EU i odajući dojam da favorizira Srbiju. Vrhunac tih aktivnosti je Washingtonski sporazum o ekonomskoj normalizaciji, ali je pitanje koliko će njegovo provođenje biti važno novoj američkoj administraciji.

Očekuje se da će Biden željeti obnoviti bliske odnose s EU-om i glavnu ulogu u dijalogu između Beograda i Prištine ponovo prepustiti Bruxellesu. Gotovo je sigurno da je Bidenovim izborom nestala ideja o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova, povezivana s Vučićem i donedavnim kosovskim predsjednikom Hashimom Thaçijem, koji je u pritvoru u Nizozemskoj jer je optužen za ratne zločine. Iako se najavljuje da će se Biden angažirati za veću sigurnost pravoslavnih manastira na Kosovu i zaštitu prava kosovskih Srba, u srpskoj javnosti se njegovo ime najčešće veže uz izjave iz ratnih 90-ih godina.

Biden je tvrdio da je, kao senator, 1991. godine rekao tadašnjem srpskom lideru Slobodanu Miloševiću da je kriminalac i da je kasnije predlagao bombardiranje Beograda i svih mostova na Drini i uništenje srpskih zaliha nafte. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u studenome 1995. Biden je ocijenio da Miloševića ne treba promatrati kao “dio rješenja”, jer razumije samo silu i predstavlja krajnji problem. “Mislim da nismo dovoljno pažnje obraćali na demokratsku opoziciju u Srbiji”, rekao je tada Biden. Tijekom zračnih udara NATO-a 1999. godine Biden je smatrao da Srbija treba biti okupirana, slično Njemačkoj i Japanu poslije Drugog svjetskog rata.

Vučić je, kako je i obećao, u nedjelju čestitao Bidenu, porukom: “Želim vam mudrosti i odlučnosti da se suočite s postojećim izazovima na dobrobit Amerike i svijeta. Nadam se nastavku dobre suradnje s vama, kakvu smo imali i s Trumpom, na čemu sam mu veoma zahvalan.”

Trumpu su krajem rujna zahvalnost iskazali i neki kosovski Srbi, na jezeru Gazivode, oko kojeg se spore Beograd i Priština. Na mostu preko jezera postavljeni su transparenti s porukom na engleskom “Predsjedniče Trump, kosovski Srbi zahvaljuju vam na tome što donosite mir” i natpisom “Trumpov most”. Na brani jezera Gazivode pojavio se transparent “Jezero Trump”.

Za to vrijeme Trump u SAD-u odbija priznati Bidenovu pobjedu, zbog čega se spominje i mogućnost da će se zabarikadirati u Bijeloj kući. U takvoj situaciji najjednostavnije rješenje moglo bi biti da Vučić pozajmi Bidenu svoj ključ od rezidencije predsjednika SAD-a. To bi sigurno pomoglo “nastavku dobre suradnje, kakvu je imao s Trumpom”.