Kada je u petak saopćeno da je ruski opozicijski političar Aleksej Navaljni umro u zatvoru na sjeveru Rusije, u Arktičkom krugu, američki predsjednik Joe Biden izjavio je kako nema sumnje da je šef ruske države Vladimir Putin odgovoran za tu smrt. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron rekao je da u Rusiji ljude slobodnog duha zatvaraju u gulag i osuđuju na smrt, dok je njemački kancelar Olaf Scholz naveo da je Navaljni „vjerojatno životom platio svoju hrabrost“. Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Alice Edwards naglasila je da je Kremlj ignorirao zahtjeve da se Navaljnom omogući liječenje i da se istraže osnovane tvrdnje o mučenju. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je da se Navaljni borio i žrtvovao za vrijednosti slobode i demokracije i kako Europska unija smatra da je isključivo Rusija odgovorna za tu tragičnu smrt. Prema riječima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella, Navaljnog su „sporo ubijali Putin i njegov režim, koji se ne boje ničega kao otpora vlastitog naroda“.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Putin obaviješten o smrti 47-godišnjeg Navaljnog te ocijenio da su reakcije zapadnih lidera neprihvatljive i „apsolutno sulude“. Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova u Moskvi Marija Zaharova poručila je da su direktne optužbe lidera članica NATO-a „samorazotkrivajuće“ i da rezultata forenzičkog ispitivanja još nema, ali su zaključci Zapada već spremni. Na izrazito čvrst stav Zapada vjerojatno je utjecala činjenica da se dugo upozoravalo na neljudske uvjete zatočenja Navaljnog i njegovo narušeno zdravlje, kao i neuobičajena efikasnost ruskih zatvorskih vlasti koje su priopćenje o smrti objavile samo dvije minute nakon što je službeno utvrđeno da je umro. Kao uzrok je naveden „sindrom iznenadne smrti“, što je termin koji se koristi u povodu više vrsta prekida rada srca, uglavnom tijekom sna. Tvrdnje o „ubojstvu“ u zatvoru na Arktiku mogu se vezati i uz činjenicu da se Navaljni 2020. godine u Njemačkoj oporavio od trovanja nervnim agensom novičokom. Tim agensom, razvijenim u Sovjetskom Savezu, u ožujku 2018. u Engleskoj su bili otrovani bivši obavještajni oficir ruske armije i britanski špijun Sergej Skripalj i njegova kći Julija. Oni su poslije trovanja ostali u Britaniji. Za razliku od njih, Navaljni se nakon trovanja odlučio vratiti u Rusiju. Gdje je 2021. uhapšen i ubrzo osuđen na 19 godina zatvora zbog ekstremizma.

Tijekom minhenske sigurnosne konferencije Julija Navaljni izašla je za govornicu i izjavila kako je obaviještena da je njezin muž Aleksej mrtav. FOTO: EPA/MAXIM SHIPENKOV

Navaljni je samo jedan u nizu poznatih Rusa koji su iznenada preminuli skoro prirodnom smrću otkad je Putin u veljači 2022. godine pokrenuo invaziju na Ukrajinu. U svibnju 2022. 43-godišnji milijarder i nekadašnji direktor ruskog energetskog giganta Lukoila Aleksandar Subotin umro je, prema službenoj verziji, „zbog utjecaja otrova žabe, u podrumu kuće šamana kojeg je poznavao“. Četiri mjeseca kasnije glavni urednik državnog lista Komsomolskaja Pravda Vladimir Sungorkin preminuo je od moždanog udara na službenom putu. Kremlj je smrt 68-godišnjeg Sungorkina okarakterizirao kao „veliki gubitak za rusko novinarstvo“.

U prosincu 2022. u Sankt Peterburgu je „prerano i tragično“ umro direktor Admiralskog brodogradilišta Aleksandar Buzakov, koji je 11 godina bio na čelu te firme, zadužene i za izgradnju atomskih podmornica. Ubrzo je u bolnici u Moskvi iznenada, pod sumnjivim okolnostima, preminuo 69-godišnji bivši zapovjednik kopnenih snaga ruske vojske, general Aleksej Maslov. Par dana kasnije je osam godina mlađem ruskom biznismenu Vladimiru Budanovu srce otkazalo u hotelu Sai International u Rayagadi, u indijskoj oblasti Odisha. Samo dva dana nakon toga Budanovljev prijatelj, ruski tajkun i protivnik invazije na Ukrajinu Pavel Antov, pao je s terase na trećem katu istog hotela, kamo je doputovao proslaviti 65. rođendan.

‘Napravio sam sve što dostojanstven čovjek čini kada pruža pijetet. Nisam došao na nogometnu utakmicu’, komentirao je svoje ponašanje u Münchenu Aleksandar Vučić. FOTO: Milos Tesic/ATA Images/PIXSELL

Uz takve smrti osoba bliskih Putinovu režimu, koga može iznenaditi nestanak sa spiska živih jednog od zatočenika kažnjeničke kolonije IK-3 na Arktiku, poznate po nazivu „Polarni vuk“? Posebno ako se taj zatočenik zove Navaljni.

Svjetska javnost praktički je za smrt najpoznatijeg Putinova protivnika saznala tijekom minhenske sigurnosne konferencije, gdje je Julija Navaljni izašla za govornicu i izjavila kako je obaviještena da je njezin muž Aleksej mrtav. Čemu je prisustvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, sjedeći u prvom redu. Većina prisutnih pozdravila je pojavljivanje Julije Navaljni ustajanjem i aplauzom. U Beogradu je primijećeno da je Vučić ustao dvadesetak sekundi poslije većine uzvanika iz prvog reda kako bi pozdravio Juliju Navaljni i da nije aplaudirao, već su mu ruke bile zauzete stavljanjem slušalica za simultani prijevod na glavu iako često ističe da odlično razumije ruski jezik. Što je protumačeno kao još jedna potvrda Vučićeva statusa jedinog Putinova saveznika u Europi, ako se izuzme šef bjeloruske države Aleksandar Lukašenko. Na što je predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić reagirala tvrdnjom da srpska opozicija koristi i smrt Navaljnog za napad na Vučića. „Sebi daju za pravo mjeriti tko je prvi ustao, tko je među posljednjima, tko nije ustao, tko tapše, tko ne tapše, tko dulje tapše, tko glasnije… Nisu tu važni više ni Navaljni ni njegova supruga, važno je jedino optužiti – za nešto, nisu ni oni baš sigurni za što – predsjednika Srbije odnosno Srbiju. Strahotno. Bolesno. Smrt kao biznis i politička agenda. Stidite se“, poručila je Ana Brnabić.

‘Tragično je kada mlad čovjek izgubi život. Ne želim u to ulaziti, nisam istražni organ i nisam pametan kao svi koji sve unaprijed znaju. To je problem Rusije, neka se oni time bave’, rekao je Vučić

Kojoj je članica srpskog parlamenta iz opozicijske Stranke slobode i pravde Sonja Pernat odgovorila: „To što je vaš šef jedva ustao kada je u salu u Münchenu ušla Julija Navaljni i što je jedini nije pozdravio aplauzom, pokazuje koliki ste neljudi, koliko niste civilizirani i koliku sramotu nanosite zemlji koju predstavljate. Vučić je pokazao da vam je najvažnije što će reći šefovi ruskog režima i obavještajnih službi, koji su Navaljnog i ubili. O tome govori cijeli demokratski svijet. Za svakog poštenog i časnog čovjeka, bez obzira na vjeru, naciju i boju kože, ubijanje političkih protivnika, njihovo hapšenje, kao i hapšenje ruskih građana koji pale svijeće i polažu cvijeće, nije prihvatljivo. Za vas i za, kako ga nazivate, vašeg šefa jest prihvatljivo. Samo vam je problem što je Srbija dio Europe pa za takvim mjerama ne smete da posegnete. Ali da smijete…“

Supredsjednica opozicijske stranke Zajedno i profesorica na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu Biljana Stojković opisala je Vučićevo ponašanje u Münchenu rekavši da „treba biti dovoljno vješt šibicar da svakome daš što mu treba, da zapravo nikome ne daš ništa, a s ciljem da za sebe zadržiš baš sve“.

Predsjednik Francuske Emmanuel Macron (na fotografiji s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim) rekao je da u Rusiji ljude slobodnog duha zatvaraju u gulag i osuđuju na smrt. FOTO: Thibault Camus/Pool via REUTERS/PIXSELL

„Vučićevo migoljenje u ovoj situaciji tragikomično je i infantilno, jer govori o notornom oportunistu koji se ne usudi reći mišljenje i stav o bilo čemu. Pretpostavljam da mu je u glavi ključalo od panike da ne napravi potez koji će mu zamjeriti bilo koja strana. Na kraju se opredijelio za najveću ljigavštinu – ustao je zbog očekivanja Zapada, ali je prevrtao slušalice da ne bi tapšao i povrijedio Putina. To je veoma bijedno ponašanje, a kada je takva osoba predsjednik države, onda se svi možemo samo sramiti“, izjavila je Biljana Stojković.

Vučić je u nedjelju, nakon što je imao dva dana za analizu svih dostupnih informacija o smrti Navaljnog i događaja koji su prethodili, uputio srpskoj javnosti uobičajeno preciznu i beskompromisnu poruku: „Tragično je kada mlad čovjek izgubi život. Ne želim u to ulaziti, nisam istražni organ i nisam pametan kao svi u svijetu koji sve unaprijed znaju… To je problem Rusije, neka se oni time bave.“

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je kako nema sumnje da je šef ruske države Vladimir Putin odgovoran za smrt Navaljnog. FOTO: KEVIN LAMARQUE/REUTERS/PIXSELL

Što se tiče Vučićeva ponašanja u Münchenu, srpski predsjednik objasnio je da je sjedio pored Julije Navaljni, ali da nije znao tko je ona.

„Napravio sam sve kao što dostojanstven čovjek čini kada pruža pijetet. Nisam došao na nogometnu utakmicu, nitko mi neće određivati kako ću sjediti. Uvijek se ponašam disciplinirano i po tome sam poznat u cijelom svijetu“, rekao je Vučić, uz tvrdnju da srpska opozicija koristi svaku priliku da „napadne svoju zemlju“ i zaključak: „Uvijek smo imali denuncijante, potkazivače, ne bi li stekli osobnu ili neku drugu partikularnu korist.“

Vučić i navodi o potkazivačima, Putinu, denuncijantima, problemima kakvima se isključivo Moskva treba baviti, dostojanstvu i discipliniranom ponašanju poznatom u cijelom svijetu mogu se povezati s ruskim opozicionarom Andrejem Pivovarovom, liderom pokreta Otvorena Rusija. Pivovarova su 2021. iz aviona poljske aviokompanije LOT na aerodromu Pulkovo, u Sankt Peterburgu, neposredno prije polijetanja za Varšavu, izvukli pripadnici ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), s obrazloženjem da je prekršio zakon o „nepoželjnim organizacijama“.

Par tjedana ranije Pivovarov je s predstavnicima ruske opozicije organizirao „seminar“ u Beogradu. Pogodnost da državljanima Rusije nije potrebna viza za boravak u Srbiji našla se, zbog nečega, u sjeni činjenice da su režimi u Beogradu i Moskvi izuzetno bliski.

Moguće je da je naknadna pamet potaknula ruskog opozicionara Vladimira Kara-Murzu na izjavu da je Pivovarov uhapšen jer je nekoliko dana ranije srpska policija u Beogradu prisluškivala skup Putinovih protivnika i podatke o tome odnijela u Moskvu.

Kara-Murza ima bogato iskustvo u suprotstavljanju Putinovim vlastima. Bio je potpredsjednik Otvorene Rusije i usprkos relativnoj mladosti (rođen je 1981. godine), dugo ima ozbiljne zdravstvene probleme, koje često povezuju s njegovim oporbenim aktivnostima i odnosom Moskve prema protivnicima režima. Kara-Murza je bio suradnik oporbenog političara i nekadašnjeg potpredsjednika ruske vlade Borisa Njemcova, ubijenog 2015. godine na ulici s četiri metka ispaljena u leđa u blizini Kremlja. Iste godine je Kara-Murza primljen u bolnicu zbog akutnih problema s bubrezima, uz visoko prisustvo teških metala u krvi. Kara-Murza je zatražio istragu zbog mogućnosti da je otrovan, ali se to nije ostvarilo. Manje od dvije godine kasnije Kara-Murza se našao u kritičnom stanju na odjelu intenzivne njege iste bolnice i opet je, poslije izvjesnog vremena provedenog u induciranoj komi, preživio.

Usprkos takvom iskustvu i svijesti da je srpski režim izuzetno vezan uz Moskvu, Kara-Murza i istomišljenici organizirali su skup u Beogradu, misleći zbog nečega da će biti zaštićeni od ruskih obavještajnih službi.

Kara-Murza je tvrdio da je Pivovarov uhapšen jer je srpska policija prisluškivala ruske opozicionare dok su bili na krstarenju Dunavom. Poslije čega je, prema Kara-Murzi, tadašnji ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin otputovao u Moskvu i snimke predao tajniku Vijeća sigurnosti Rusije Nikolaju Petruševu.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić smatra da srpska opozicija koristi i smrt Navaljnog za napad na Vučića. FOTO: A.K./ata images/PIXSELL

Naravno da je Vulin, u skladu sa službenom politikom vojne neutralnosti Beograda, „primarnim ciljem Srbije priključenja EU-u“ i održavanjem bliskih odnosa s Moskvom i Pekingom, odbacio tvrdnje o cinkarenju ruskih opozicionara.

„Svaki špijun može se predstaviti kao humanitarni radnik ili aktivist. Ne znam u kakvu kategoriju spada Kara-Murza, ali znam da je lažov koji će laži morati pravdati pred srpskim i ruskim sudovima, gdje god ga budem mogao izvesti pred lice pravde“, poručio je Vulin, navodeći da se takvim tvrdnjama unose nemir i nesigurnost među građane Srbije i šire srbofobija i rusofobija. „Laži da ministar policije Srbije nosi podatke bilo kome, opasna je i sračunata podlost kako bi se Srbija prikazala kao nesuverena zemlja kojom drugi upravljaju. Patrušev je prijatelj Srbije i profesionalac koji zna da su poštovanje zakona i princip ravnopravnosti u odnosima naših zemalja mjera svih stvari, kao i način njegova i mog rada“, konstatirao je Vulin. Kara-Murza je ocijenio da se Vulin „pokazao kao vjeran pas Patruševa“. U travnju 2023. Kara-Murza je osuđen u Rusiji na 25 godina zatvora zbog ponižavanja armije i izdaje.

Vulin je s funkcije ministra srpske policije u prosincu 2022. postavljen za šefa Sigurnosno-informativne agencije (BIA). Radi se o nekadašnjoj Službi državne sigurnosti. Na toj dužnosti Vulin je bio do studenoga prošle godine, kada je podnio ostavku nakon što ga je američka vlada stavila na svoju “crnu listu“, navodeći kao razloge korupciju, umiješanost u trgovinu narkoticima i povezanost s Moskvom.

Vlasti u Beogradu više puta su odbile zahtjeve za produljenje boravka u Srbiji ruskim državljanima koji bi mogli biti svrstani u kategoriju protivnika Putinova režima. Sud, po pravilu, odbijanje zahtjeva tumači procjenom nadležnog državnog organa za zaštitu sigurnosti da bi to bio „neprihvatljiv sigurnosni rizik“, s tim da je obrazloženje takve odluke „povjerljivo“. Takve odluke vezale su se uz Vulina.

Nakon što je službeno napustio BIA-u, Vulin je obavijestio javnost da je u siječnju u Moskvi od direktora FSB-a Rusije, generala Aleksandra Bortnikova, primio orden za izuzetan profesionalizam i doprinos suradnji dviju službi.

Vulin je saopćio i da ga je sljedećeg dana Putin odlikovao Ordenom prijateljstva, za veliki osobni doprinos razvoju i unaprjeđenju suradnje BIA-e i Vanjske obavještajne službe (SVR) Rusije u oblasti osiguravanja državne sigurnosti i zaštite nacionalnih interesa dviju zemalja.

Prema Vulinovim riječima, Putinov orden uručio mu je direktor SVR-a Sergej Nariškin, uz poruku da se radi o zasluženoj ocjeni kontinuiranih napora usmjerenih na sveobuhvatni razvoj rusko-srpskih odnosa i suradnju specijalnih službi.

Ruski opozicionari Pivovarov i Kara-Murza završili su, poslije kratkog boravka u Srbiji, u domovini iza rešetaka. Vučić tvrdi da je prioritet Beograda i dalje prijem u EU i poštovanje demokratskih vrijednosti. Vulina je Washington optužio za korupciju, umiješanost u trgovinu drogom i povezanost s Moskvom. Poslije čega je Vulin ponosno obavijestio javnost da je odlikovan ruskim ordenima za osobni doprinos razvoju suradnje obavještajnih službi Moskve i Beograda.

S čime Vučić nema problem. Njemu smeta srpska opozicija. Možda jer nijedan njen predstavnik nema službeni orden kakav se dodjeljuje za denunciranje i potkazivanje stranoj sili.