Saborska oporba složila se da vladajući imaju pravo ustrojiti državnu upravu i smanjiti broj ministarstava kako žele međutim smatra da je riječ o kozmetičkim promjenama koje neće nužno dovesti do ušteda.

Arsen Bauk smatra da prijedlog preustroja ne znači nužno i smanjenje broja dužnosnika, broja službenika ni nužno smanjenje troškova u državnom proračunu i kaže da je riječ o operacionalizaciji a ne racionalizaciji.

Ministarstvo mladih nije bitno ali branitelja je

Drži i kako se prijedlogom šalje i politička poruka da nema potrebe za ministarstvom za mlade budući da je njih sve manje u zemlji, a da je ostavljeno ministarstvo hrvatskih branitelja jer je posljednjih godina branitelja sve više.

„Poruka o manjem broju ministarstava je da ćete imati tri afere manje jer imate manje ministara, a imat ćete i manje zahtjeva za opozivom”, ustvrdio je Bauk u raspravi o prijedlogu zakona koji uređuje novi ustroj Vlade.

Spajanje nespojivog 

Anka Mrak Taritaš ocijenila je novi ustroj državnih tijela kozmetičkom zahvatom i spajanjem nespojivog, a posebno ju začuđuje formiranje Središnji državni ured za mlade i demografiju.

„To je ono kad ne znamo što ćemo s mladima, kad nam je demografija puna usta i ne znamo što raditi, pa onda se osnuje središnji ured”, kazala je Marka Taritaš .

Da se spaja nespojivo misli i Miro Bulj: Spajati vodu i vatru je neprirodno stanje

„Ovdje se spaja voda i vatra, ministarstvo gospodarstva s okolišem, kako je moguće spojiti tolike nespojive interese, to je neprirodno stanje, vatra se gasi vodom”, kazao je Bulj.

Spajanje ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Tomašević iz platforme Možemo nazvao je „spajanjem u ministarstvo pleonazma i oksimorona”. „To nema smisla posebno ako pogledamo koji će ministar biti na čelu tog ministarstva, nema sumnje da će deblji kraj izvući zaštita okoliša’”,ustvrdio je.

Sandri Benčić nelogično je spajanje ministarstva rada i mirovinskog sustav sa socijalnom skrbi te je to nazvala „čudovišnim ministarstvom”, koje će upravljati s 60 milijardi kuna, s više od trećine proračuna.

Hrvoje Zakonović u ime Hrvatskih suverenista smatra pak kako preustroj ne donosi racionalizaciju. „Ovdje se ne radi o racionalizaciji, imati ćemo uštedu tek na četiri radna mjesta, četiri dužnosnika, to su četiri ministra, a neće biti ni toliko smanjenje radnih mjesta, pogotovo dužnosničkih radnih mjesta jer njih imamo više nego ikad”, rekao je.

I Zekanoviću je sporno  spajanje ministarstva rada i mirovinskog sustava i ministarstvom obitelji i socijalne politike. „Najveći problem Hrvatske države je demografija, a hrvatska Vlada se usudila dati prijedlog da nemamo ministarstva demografije”, poručio je.

“Vi ste izabrali i Milorada Pupovca, Borisa Miloševića kojem ćete čak dati i mjesto potpredsjednika Vlade u istoj ovoj racionaliziranoj Vladi. Pa jel vas imalo sram pred vašim glasačima, kako vi gledate na ovu trgovačku koaliciju  između SDSS-a i HDZ-a” upitao je Zekanović.

Na spomen hrvatsko-srpske koalicije i Borisa Miloševića iz SDSS-a  koji je postao potpredsjednik Vlade Peđa Grbin  prozvao  je Zekanovića zbog govora mržnje. „Imate pravo na politički stav, ali prozivati nekog na temelju njegove nacionalnosti to je apsolutno neprihvatljivo u Hrvatskom saboru”, rekao je Grbin.

Zastupnici HDZ-a isticali su u raspravi kako se predloženim preustrojem ispunjava dio preizbornog programa HDZ-a i predstavlja određenu racionalizaciju, ali najvažnije, bolje funkcioniranje Vlade.

„Spajanje Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja nije spajanje nespojivog nego upravo suprotno. I u EU su preporuke da se kroz promicanje jednog koncepta održivog razvoja gleda i sagledava cjelokupno gospodarstvo”, kazao je Davor Ivo Stier (HDZ).

Bačić:  Vodili smo se modelom operativnosti i funkcionalnosti

„Vladajuća većina vodila se modelom operativnosti i funkcionalnosti buduće vlade”,istaknuo je Branko Bačić (HDZ) navodeći kao se broj ministarstva smanjuje za 20 posto, te vodi briga i o mladima i o demografiji.

Josip Borić (HDZ) podsjeća su u prošlom mandatu ukinuti pomoćnici ministara naglasivši da žele preustrojem svesti broj dužnosnika na odgovarajući minimum.

„Mislim da ovdje nije najvažnije pitanje racionalizacije nit je to njegova temeljena i najvažnija poruka nego je to pitanje budućnosti kako će državna uprava funkcionirati u budućnosti”, zaključio je Dražen Bošnjaković (HD