Prijedlogom izmjena Zakona o kreditnim institucijama SDP i Klub zeleno-lijevog bloka poručili su u srijedu u Hrvatskom saboru kako žele spriječiti agencije za naplatu potraživanja da lihvare građane nakon otkupa njihovog duga od banaka, no vladajući ga odbacuju jer drže da nije sveobuhvatan.  

Zakonskim prijedlogom osigurala bi se ravnopravnost ugovornih strana u potrošačko stambenom kreditiranju, jednaka podjela rizika i zaštita slabije strane te primjena europskog i nacionalnog okvira zaštite potrošača, smatraju predlagatelji.

U zakonskom prijedlogu predlaže se da banke ne mogu prodavati dug dužnika bez njihovog pristanka najmanje 60 dana prije prodaje plasmana i da se mogu prodavati samo onim financijskim institucijama čija je djelatnost regulirana i nadzirana, pojasnio je u ime predlagatelja Peđa Grbin (SDP).  Dodao je da bi to bio prvi korak u zaštiti onih koji su se našli u situaciji da ne mogu pomirivati svoje obveze.

Upitao je hoćemo li zaštiti njih ili omogućiti utjerivačima dugova da zgrću milijarde na našim građanima.

Ivana Kekin (Možemo) upozorila je kako ni jedna institucija ne nadzire rad agencija za naplatu potraživanja i tržište od 40 milijardi eura na kojem profitiraju agencije koje otkupljuju dugove za 25 do 30 posto njihove cijene, a naplaćuju 100 posto maltretirajući dužnike. Stoga ih želimo zaštiti i ojačati sigurnost financijskog tržišta kako bi se spriječilo pranje novca, naglasila je Kekin te dodala kako će s vrlo brzo vidjeti jesu li vladajućima bitni interesi građana ili agencija za naplatu potraživanja.

Sabina Glasovac (SDP) poručila je kako je zakonski prijedlog “pojas za spašavanje žrtvama predatorskih agencija za naplatu potraživanja” koji su uzimali kredite da bi riješili egzistencijalna pitanja, a ne iz hira, jer su se našli u situaciji da više nisu mogli podmirivati svoje obaveze. Jasno je da se dugovi moraju vratiti, ali treba zaštititi i ljudsko dostojanstvo i egzistenciju dužnika, no nitko ne može biti iznad zakona pa ni agencije za naplati potraživanja, ali su očito iznad Vlade i države, ocijenila je.

HNB se proglasio nenadležnim, dužnik ne zna koliko je dužan, a dug će otplaćivati doživotno, jer ga ne može vratiti, upozorila je Kekin. Nešto treba odmah učiniti, jer je postojeći zakon poguban za građane koji više ne mogu čekati, a Vlada i vladajući su potpuno nezainteresirani, a odgađanje rješenja ide na ruku agencijama, ocijenila je.

Boris Lalovac (SDP) drži da je legalizirano nelegalno stanje i da treba djelovati odmah, a ne čekati kraj godine i donošenje direktive EU koja ionako ide u korist financijskih institucija umjesto potrošača. Direktiva mora zaštititi potrošače, no neće imati koga zaštiti jer će većina potraživanja već biti prodana, upozorio je napominjući kako se direktiva donosi da bi se regulirao tržište koje je trenutno različito regulirano u različitim državama EU.

Dalija Orešković (Centar-Glas) izjavila je kako HDZ “poručuje agencijama da lihvare dužnike dok ne crknu” te ustvrdila da Vlada Andreja Plenkovića nema namjeru riješiti njihov problem.

Grozdana Perić (HDZ) ocijenila je da je oporba od zakonskog prijedloga napravila “sprdačinu” te najavila da će Vlada u trećem kvartalu donijeti zakon koji će sveobuhvatno regulirati tu problematiku i zaštititi dužnike te da sve što je radila i radi ide u korist dužnika.

Vlada RH je u utorak predložila Hrvatskom saboru da ne prihvati prijedlog izmjena Zakona o kreditnim institucijama, Kluba zastupnika SDP-a i Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, jer će Ministarstvo financija predložiti sveobuhvatniji zakonodavni okvir.