Odluka Vlade da smanji plaće štrajkašima u pravosuđu i dolazak specijalne policije pred NSK gdje je održana prosvjedna šetnja potaknuli su saborsku oporbu u četvrtak da pozove Vladu da uskrati sebi plaću, a policiju da intervenira protiv Vlade, a ne protiv građana.

„Znate koliko je sati kad je Plenković odlučio poslati policiju na narod, na ljude koji traže svoje osnovno radno pravo da dobiju plaće”, poručila je Mirela Ahmetović (SDP).

Pozvala je premijera da ostane vjerodostojan i, kao što je odlučio radnicima uskratiti plaću za vrijeme štrajka, da uskrati plaću sebi i svojim ministrima i svom šefu Uprave HEP-a, dok traje “krađetina neslućenih razmjera” u toj kompaniji.

Ahmetović smatra da se došlo do “točke pucanja” nakon čega narod mora ustati i reći – ‘dosta’ jer će se sutra doći po njihove plaće.

Istaknula je i da je Plenković “beskrupulozni autokrat koji šalje interventnu policiju na građane“.

I Marija Selak Raspudić (Most) osvrnula se na policiju koju je, kaže, Plenković stavio da intervenira po potrebi. „Ako bi policija trebala intervenirati, onda je to zbog onih koji sastanče u NSK, a ne zbog građana koji ispred te knjižnice traže svoja prava”, poručila je.

Ovakvu silu, istaknula je, neće se tolerirati te je premijera pozvala da se prestane ponašati kao šef partije koji misli da žene trebaju raditi dvostruko više za duplo manju plaće, i da imaju plaće kakve zaslužuju.

Emil Daus (IDS) smatra poražavajućim višegodišnje zapostavljanje i potplaćenost pravosudnih službenika. Poručio je da štrajkaši imaju punu podršku IDS-a i treba im biti isplaćena plaća bez obzira na štrajk. Smatra i da se postavljanje policije između štrajkaša i Vlade moglo izbjeći da je bilo više razuma i da se izašlo u susret štrajkašima.

Selak Raspudić pita premijera – gdje mu je nestalo europsko lice

Selak Raspudić je s konferencije za novinare, pod nazivom ‘Potplaćenost u zanimanjima u kojima pretežno rade žene’, premijeru Plenkoviću uputila otvoreno pismo u kojem ga pita gdje mu je nestalo europsko lice.

Podsjetila je i na nedavno donošenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te istaknula da je EU propisala da stavke za koje se izdvajaju sredstva trebaju pridonijeti ravnopravnosti spolova u navedenim područjima. Tim je dokumentom, kaže, ova Vlada barem deklarativno stala uz ravnopravnost spolova. Stoga je pozvala premijera da, sukladno onome na što se sam obvezao, svoje „progresivne“ stavove dokaže i u hrvatskoj praksi.

Ustvrdila je da su čak 84,6 posto pravosudnih službenika i namještenika – žene, većinom iznad 45 godina, a njihove su plaće na razini minimalca, što je potpuno neprihvatljivo s obzirom na važnost i opseg posla koji obavljaju. Zato se, kaže, mladi ne javljaju na natječaje pa onaj dodatni dio posla pada na leđa ionako već preopterećenih namještenica i službenica, a posljedica svega je da sudovi ne funkcioniraju, a naši građani pravdu ne dočekuju.

I potplaćene probacijske službenice mahom su žene, a probacijski poslovi su visokog rizika koji sadrže stalan i neposredan kontakt s počiniteljima kaznenih djela. Taj posao u Hrvatskoj obavlja 85,72 posto stručnog osoblja ženskog spola. Unatoč tome, njihov status nije izjednačen sa statusom zatvorskih službenika koji obavljaju slične poslove zbog čega im je nužan dodatak od 25 posto, zatražila je Selak Raspudić te pozvala premijera zapisničarke i probacijske službenice dobiju plaće kakve zaslužuju.