Raspravu o izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom saborska oporba iskoristila je u četvrtak kako bi ukazala na visoke cijene hrane, te sve veći uvoz hrane na štetu domaćih proizvoda.

Neki zarađuju Ferrarije na krađi naših građana, pola kile tjestenine u Hrvatskoj košta 2,5 eura a u Italiji 0,80 eura, kilogram kave 22 eura naprema 8 eura u Italiji, kosilica na akciji 555 eura a u Sloveniji 290 eura, ustvrdio je u raspravi Marin Miletić (Most).

Sve preko granice je jeftinije, tjerate nas da kupujemo u inozemstvu, dodao je.

Ne govorite istinu pola kile tjestenina košta 1,06 eura, uzvratio mu je Nikola Mažar (HDZ).

Andreja Marić (SDP) upozorila je na manje gramaže proizvoda i manju kvalitetu po većoj cijeni, a Nikša Vukas (Socijaldemokrati) na sve manje domaćih proizvoda na policama trgovačkih lanaca.

Prije su se u Konzumu mogle naći cijele police domaćih proizvoda a danas ih se jedva može naći, domaći trgovački lanac iza kojeg je stala politika trebala bi biti senzibilnija prema hrvatskim proizvođačima i hrvatskim potrošačima, kazao je Vukas. „A ne da nakon što su ogulili građane dođu u Vladu i hvale se kako su spustili cijene”, ustvrdio je.

Da domaće proizvođače treba zaštiti i omogućiti bolji plasman domaćih proizvoda smatraju također Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i Glasa) i Damir Bajs (Klub Fokusa i Reformista). „Štiteći domaće štitimo sebe”, naglasila je Mrak Taritaš.

Karolina Vidović Krišto (OiP) navela je da uvozimo sve moguće i nemoguće, 70 posto rajčica , 40 posto svinjetine pa čak i jaja. „Štite se uvoznici a domaći proizvođači maltretiraju”, kazala je.

Boška Ban Vlahek u ime Klub SDP-a zatražila je povlačenje iz procedure zakonskih izmjena jer će dodatno potaknuti uvoz na štetu domaćih proizvođača i uvesti složene procedure koje bi mogle povećati troškove u lancu opskrbe hranom.

HDZ-ovi zastupnici naglasili su i važnost udruživanja poljoprivrednih proizvođača, kako bi imali snažniju poziciju u pregovorima sa velikim trgovcima.

Zastupnice lijevih stranaka pokušale su raspravu o predmetnom zakonu ‘protegnuti’ i na pitanje neradne nedjelje, kojoj se protive, tvrdeći da se radi o ideološkom pitanju.

Napominjući da se tom temom bavi gotovo 20 godina, Marijana Petir (NZ) to je odbacila i naglasila kako se radi o civilizacijskom pitanju, te kako neradnu nedjelju imaju i neke sekularne države poput Francuske i Njemačke.

Izmjenama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u eurima se određuje iznos koji se odnosi na utvrđivanje značajne pregovaračke snage kupca prema njegovom ostvarenom ukupnom godišnjem prihodu.

Smatra se da značajnu pregovaračku snagu ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje 2 milijuna eura umjesto dosadašnjih 15 milijuna kuna.

Kako zaustaviti divljanje cijena hrane? Evo što predlaže Biljana Borzan