Saborska oporba obrušila se u srijedu na izmjene paketa pravosudnih zakona, ocijenivši da se ne radi o reformi, kako tvrdi Vlada, nego tek o „kamilica zakonima“, vladajući, ali i državni tajnik, ne dijele ocjene oporbe te poručuju kako su izmjene „korak naprijed“.

„Pred nama je još jedan primjer fake reforme, pokušaja da se pokaže da se nešto radi, a sve s ciljem da se u pravosuđu ne dogodi ni jedna korjenita promjena“, ustvrdila je Sandra Benčić (ZLB) u raspravi o izmjenama zakona o sudovima te o područjima i sjedištima sudova.

Primijetila je i kako Vlada istovremeno mijenja „noseće“ pravosudne zakone i u javnom savjetovanju ima Nacionalni plan za pravosuđe do 2027. To je apsurdno, idete u promjene, pa tek onda donosite Plan što želite postići u idući sedam godina, rekla je Vladinu predstavniku.

I Peđa Grbin (SDP) uvjerava da predloženi „kamilica zakoni“ neće pravosuđu donijeti pomak, pa ćemo se za godinu ili dvije opet govoriti kako je stanje u pravosuđu sve lošije i ništa se ne mijenja.

„Čini se da Vladi ne odgovara da se stanje u pravosuđu razbistri“, dodaje Vesna Nađ (Socijaldemokrati) i upozorava kako će se, bez stvarne volje da se u pravosuđu provede reforma, iz Hrvatske iseliti još mladog i obrazovanog stanovništva.

Kozmetičke preinake

Na tom je tragu i razmišljanje Katarine Peović (RF), koja predložene promjene naziva „kozmetičkim preinakama“ te upozorava na centralizaciju moći u rukama resornog ministra.

Ministar će moći odlučivati tko će biti zaposlen, kakav će se stručni ispit polagati, tvrdi zastupnica Peović.

Dalija Orešković (Centar) kaže kako je Hrvatska jedina država u EU u kojoj pravosuđe „kroji“ politička stranka pravomoćno osuđena za korupciju, kritizira prijedlog po kojem će se nad sucima provoditi  redovite periodične sigurnosne provjere.

Zašto Vlada „gura“ sigurnosne provjere, nije li to utjecaj izvršne vlasti na te provjere, pita i Nađ?

Državni tajnik Ministarstva pravosuđa Josip Salapić odbacuje njene sumnje, objašnjava kako će sigurnosne provjere provoditi SOA, koja će utvrđivati samo činjenično stanje, zaključak o tome postoji li zapreka da neki sudac radi svoj posao, donosit će posebno vijeće.

Salapić: Neće odlučivati politika, nego suci

Politika neće odlučivati o ničemu, nego sami suci, situacija je čista k’o suza, čiste ruke, sve je transparentno, kazao je Salapić.

Zastupnici HDZ-a smatraju dobrim zakone koje je predložila Vlada, ocjenjujući da su bitan iskorak.

Sigurnosna provjera već postoji za uskočke suce, sada se odnosi na sve suce i to je dobro rješenje, kaže Damir Habijan (HDZ) koji je odgovorio na prozivke Orešković da HDZ drži pravosuđe u šaci. Pa tko bi trebao predlagati zakone, vladajuća većina ili zastupnica koja je na izborima dobila 0,16 posto glasova, upitao ju je?

Marija Jelkovac (HDZ) pozdravlja poboljšavanje materijalnog stanja pravosudnih policajaca, činjenicu da je granica za prijem vježbenika sa 30 podignuta na 35 godina.

Anamarija Blažević (HDZ) pozdravlja specijalizacija sudaca koji rješavaju u predmetima obiteljsko-pravne zaštite, pita o čemu će ovisiti broj sudaca u specijaliziranim odjelima.

Ovisiti će o broju predmeta, radnoj opterećenosti, kazao je državni tajnik Salapić.

Izmjenama dvaju spomenutih zakona precizira se postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, uvodi obvezna sigurnosna provjera svih sudaca svakih pet godina.

Predsjednike sudova zakon obvezuje da sigurnosne provjere traže od nadležne sigurnosno-obavještajne agencije putem Ministarstva pravosuđa.

Precizira se procedura izbora predsjednika Vrhovnog suda, pravodobne i potpune prijave Državno sudbeno vijeće (DSV) dostavljat će predsjedniku države, koji će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnih tijela. Ukoliko u roku od 30 dana predsjednik ne predloži nijednog kandidata, DSV će poništiti javni poziv i u roku od osam dana objaviti novi.

Izmjenama se daju ovlasti DSV-u da u slučaju prestanka dužnosti predsjedniku Vrhovnog suda odredi vršitelja dužnosti do izbora novog predsjednika. Prema sadašnjim odredbama te poslove u tom razdoblju obavlja zamjenik predsjednika Vrhovnog suda.

Izmjenama Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu se dijeli na Općinsko građansko državno odvjetništvo i Općinsko kazneno državno odvjetništvo.