Specijalna bolnica Varaždinske Toplice planira nove investicije u prvi Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine, a hotel Minerva uskoro će dobiti 4 zvjezdice
Kad se spomenu bolesti ili traume koje uzrokuju oštećenja kralježnice i leđne moždine, prvo što svakom od nas padne napamet jest kako takvim pacijentima smanjiti bol koju često trpe, kako im poboljšati mobilnost i vratiti im koliko god je to moguće funkcionalnost tijela kako bi bili što samostalniji u svakodnevnom životu. Dobro je poznato da proces rehabilitacije kod takvih pacijenata traje dugo, da je vrlo zahtjevan i nerijetko s teško predvidljivim ishodom. Posljednjih godina tehnologija i u ovom segmentu medicine velikim koracima grabi naprijed i danas je korištenje robota u postupku fizikalne terapije i rehabilitacije opće prihvaćeni način liječenja koji daje značajne rezultate i pacijentima s bolestima ili ozljedama kralježnice i leđne moždine olakšava povratak u normalan život. Prije točno godinu dana u okviru Specijalne bolnice Varaždinske Toplice otvoren je prvi Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine, specijalizirana medicinska ustanova koja pruža tretman i podršku osobama koje pate od različitih problema povezanih s kralježnicom, bilo da su oni posljedica bolesti ili pak ozljeda uzrokovanih prometnim nesrećama, padovima ili sportskim povredama. Obilazak ovog centra, koji svi djelatnici pa i ravnatelj Specijalne bolnice Varaždinske Toplice dr. Denis Kovačić kraće zovu samo Spinalni centar, pokazao nam je važnost ovakvog načina liječenja i rehabilitacije teško pokretnih pacijenata kojima je ova vrsta napredne tehnologije često jedina nada u poboljšanje kvalitete života.
Ravnatelj Kovačić proveo nas je kroz nove prostore 18,1 milijuna eura vrijednog Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine koji je opremljen najsuvremenijim pomagalima i robotima za rehabilitaciju. U dvorani opremljenoj s nekoliko robota i robotiziranih uređaja za potpomognuto hodanje i fizikalnu terapiju. „Spinalni centar je izgrađen najvećim dijelom zahvaljujući bespovratnim sredstvima Europske unije koja je osigurala gotovo 65 posto novca za ovaj projekt, a ostatak je osiguran većim dijelom iz proračuna Ministarstva zdravstva i manjim dijelom iz budžeta Specijalne bolnice. U proteklih godinu dana koliko funkcionira naš Spinalni centar, zahvaljujući razumijevanju Varaždinske županije i župana Anđelka Stričaka koji su nam odobrili financijska sredstva, uspjeli smo nabaviti dodatni robotski sustav za potpomognuto hodanje koji upravo stavljamo u funkciju. On ima dodatne funkcije i otvara nam mogućnosti proširenog spektra rehabilitacije“, tumači nam Kovačić.
No pritom napominje: „Nažalost, kad god spomenemo novu tehnologiju, pacijentima se otvore velika očekivanja da će tehnologija riješiti njihov medicinski problem. Nažalost, nisu svi naši pacijenti podobni za robotski potpomognutu rehabilitaciju jer robot sam po sebi ne može učiniti čudo i neće sam riješiti problem. Svaki od pacijenata, bilo da je riječ o spinalnom ili neurološkom, prolazi kroz multidisciplinarni pregled i probir kako bismo procijenili može li se u njegovoj rehabilitaciji koristiti robot, što znači da svaki od njih treba zadovoljiti nekoliko uvjeta. Probir radimo ovisno o ukupnom stanju pacijenta, vrsti ozljede ili oštećenja, njegovoj motivaciji za oporavak, a kao posljednji uvjet moramo imati dodatno educirano osoblje, posebno fizioterapeute i radne terapeute, ali i cijeli tim stručnjaka koji će pacijenta voditi kroz zahtjevni proces rehabilitacije“, objasnio je Kovačić.
‘Robot sam po sebi ne može učiniti čudo niti riješiti problem. Svaki od pacijenata prolazi multidisciplinarni pregled i probir’
Dok obilazimo pacijente koji uz pomoć robota rade svoje prve korake nakon ozljede ili operativnog zahvata, ravnatelj nam tumači da Spinalni centar odrađuje pionirski posao u robotskoj rehabilitaciji u javnim medicinskim ustanovama, jer su još uvijek jedini takav centar u javnim bolnicama u Hrvatskoj. To pak povlači i činjenicu da u Hrvatskoj nema jasno definiranih smjernica o tome kojim su pacijentima namijenjeni robotski sustavi za rehabilitaciju i na koji se način oni odabiru, pa je Spinalni centar, kaže Kovačić, bio prisiljen multidisciplinarnim pristupom sam stvarati vlastite smjernice kojih se drže liječnici u centru. Jedan od pacijenata koji koristi ovu vrstu rehabilitacije je i Božo Zaringer kojega smo zatekli na robotu uz pomoć kojega ponovno hoda. „Tu sam od 11. lipnja ove godine, evo već puna četiri mjeseca. Robot mi jako pomaže u procesu oporavka i nakon svake seanse osjećam mali napredak i poboljšanje. Prije s nogama nisam mogao ništa, a sad već mogu hodati uz štaku“, zadovoljan je Zaringer i tako nam konkretnim primjerom potvrđuje korist robotske rehabilitacije.
Fizioterapeut Zlatko Denac, koji je prošao složenu obuku za rad s robotskim sustavom za rehabilitaciju, svakodnevno radi s pacijentima i kaže da je najvažniji dio oporavka upravo jaka motiviranost pacijenta. „Iako na ovaj način radimo tek godinu dana, vidljivo je da robotska rehabilitacija kod većine pacijenata donosi pozitivne rezultate koje oni primjećuju i to ih dodatno motivira za rad“, objasnio je. A koliko je rad na robotima zahtjevan za samog terapeuta u odnosu na klasičan način fizioterapije?
„S jedne je strane zahtjevnije jer svatko od nas mora proći kompleksnu edukaciju za rad na ovakvim uređajima. No s druge strane rad s pacijentom uz pomoć robota fizički nam je lakši jer robot odrađuje ono što smo do sada radili mi, a pritom je tretman kvalitetniji za pacijenta. Trajanje svake seanse ovisi o funkcionalnom statusu pacijenta, pa duljinu rehabilitacije prilagođavamo svakom pacijentu pojedinačno“, objasnio nam je Denac i dodao da svaki od aparata pacijentima nudi drugačiju vrstu rehabilitacije. „Kod najtežih pacijenata koji ne mogu hodati rehabilitacija podrazumijeva fiksiranje osobe uz robot koji imitira pokrete hodanja i tako, uz jačanje mišića, poboljšava stanje kardiovaskularnog sustava i pomaže u regulaciji krvnog tlaka, što je preduvjet zadržavanja dobrog općeg stanja organizma pacijenta“, tumači Denac.
Na susjednom aparatu pacijentica stoji pred LED ekranom i pokretima tijela nastoji kontrolirati simpatične aviončiće koji se pomiču po ekranu. „Ovo je vježba za posturalnu kontrolu tijela kojom pacijent ponovno uči stajati uz kontrolu nogu, zdjelice i trupa. To su osnove za kasnije vježbe hoda na drugim robotima. Naši se pacijenti razlikuju po vrsti ozljeda ili bolesti koje su ih dovele u ovu ustanovu, no svima je njima isti cilj – ponovno samostalno hodati“, tumači nam ravnatelj Kovačić i dodaje da i njega i sve njegove kolege posebno veseli kada njihov pacijent iz bolnice izađe na vlastitim nogama, makar uz pomoć hodalice ili štaka.
Među najčešćim njihovim pacijentima su žrtve prometnih nesreća, padova, čak i skokova u vodu koji su pošli po zlu ili raznih sportskih ozljeda, no ima i onih koji pate od degenerativnih bolesti diska, raznih bolesti leđne moždine, tumora kralježnice ili su pretrpjeli moždani udar koji je ostavio teže posljedice na motoriku. A u razne faze njihova oporavka, osim liječnika fizijatara i neurologa te fizioterapeuta, uključeni su i psiholozi, radni terapeuti, pa i socijalni radnici kao najvažnija spona između pacijenta i obitelji. Jer, podsjetio je naš sugovornik, rehabilitacija ima i važnu društvenu funkciju.
„Zapravo, krajnji cilj kompletnog procesa rehabilitacije je da se pacijent koliko god je to moguće osposobi za samostalan život, ali jednako tako i da se ponovo integrira u društvo, odnosno u obitelj ili u svoju radnu sredinu ako je to moguće. Jer neki od pacijenata i nakon rehabilitacije mogu obavljati poslove kojima su se ranije bavili, što je vrlo važno za njihovu samostalnost, neovisnost i integraciju u svakodnevni život“, objasnio nam je Kovačić. On naglašava da njegova ustanova s velikim uspjehom odrađuje medicinsku i psihološku rehabilitaciju pacijenata, no na socijalnom, pravnom ili profesionalnom aspektu rehabilitacije šira zajednica mora još puno raditi kako bi se dostigli zacrtani ciljevi uspješnog povratka pacijenta u svakodnevicu. „Nažalost, značajan broj naših pacijenata nakon uspješno odrađene medicinske i psihološke rehabilitacije teško se uklapa u društvo i često nailaze na nerazumijevanje okoline. Mi nastojimo riješiti i taj problem. Planiramo uskoro otvaranje dnevne bolnice u kojoj bismo, uz održavajuću rehabilitaciju, pružili dodatnu pomoć i podršku našim pacijentima u procesu reintegracije u društvo“, ispričao nam je ravnatelj Kovačić.
‘Jedina smo bolnica i jedini centar ovakve vrste u Hrvatskoj i u regiji, ali i nastavna baza za medicinske škole i fakultete’
Nacionalni rehabilitacijski centar za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine, naglasit će ravnatelj Kovačić, samo je nastavak dosadašnjeg rada Specijalne bolnice koja se i do sada jedina u Hrvatskoj bavila rehabilitacijom spinalnih povreda i oboljenja. No upozorio je i da bi državne institucije trebale uzeti u obzir da su cijene rehabilitacijskih postupaka u nas vrlo niske i da i Specijalna bolnica Varaždinske Toplice, a time i Spinalni centar u sadašnjim uvjetima vrlo teško mogu održavati kvalitetu usluge i nastaviti s osuvremenjavanjem opreme i uređaja. Bolnica tom problemu nastoji doskočiti skorom investicijom u obnovu hotela Minerva u sastavu bolnice koji će ponuditi određeni broj kreveta pacijentima koji su spremni sami platiti boravak i rehabilitaciju. „Nedavno smo u nekoliko faza dovršili energetsku obnovu zgrada Specijalne bolnice i hotela Minerva. Novac smo dijelom osigurali iz europskih fondova, a dijelom kreditima i vlastitim sredstvima. S projektom izgradnje i opremanja Spinalnog centra to je investicija od 57 milijuna eura. U sklopu Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) prije dvije godine pokrenuli smo projekt kompletne obnove interijera hotela Minerva i otvorenih i zatvorenih bazena. Projekt je pri kraju pripremne faze, upravo smo pri završetku javnog natječaja za odabir izvođača radova i već za godinu i pol, kada posao renovacije bude dovršen, hotel Minerva će dobiti kategoriju lječilišnog hotela s četiri zvjezdice“, objasnio nam je Kovačić.
U hotelu će biti smješteni pacijenti koji će biti spremni nadoplatiti razliku u cijeni za luksuzniji smještaj u hotelu za vrijeme trajanja rehabilitacije umjesto boravka u bolničkom smještaju koji pokriva HZZO, ali i inozemni pacijenti koji će boravak u hotelu iskoristiti za medicinski oporavak ili pak turistički boravak, odmor i opuštanje. Prihodi od hotela tako će omogućiti Specijalnoj bolnici da dobrim dijelom sama osigura potrebna sredstava za svoj rad i nabavu novih suvremenih uređaja za rehabilitaciju. „Koliko god smo mi kao bolnica zbog aktualnog stanja u hrvatskom zdravstvenom sustavu i stalnog nedostatka sredstava bili zakinuti, utoliko nam je takva situacija donijela i nešto dobro jer nas je motivirala da razvijamo svoj put. I danas smo jedina bolnica i jedini centar ovakve vrste ne samo u Hrvatskoj već i u regiji, ali i nastavna baza za nekoliko medicinskih škola, veleučilišta i fakulteta s kojima surađujemo kako bismo osigurali kvalitetan kadar i stručno osoblje za rad s pacijentima“, s ponosom je istaknuo ravnatelj Denis Kovačić na kraju našeg obilaska Spinalnog centra.
FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Članak je nastao u suradnji sa Specijalnom bolnicom Varaždinske toplice
Komentari