Agencija EU-a za temeljna prava tvrdi da države članice ne pokreću postupke protiv pograničnih službenika za koje se sumnja da su kršili temeljnih prava migranata. Na popisu tih zemalja je i Hrvatska.

Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), čije je sjedište u Beču, je tijelo koje nadzire poštivanje tih prava prema ugovorima EU-a u 27 država članica. U svom izvještaju o sankcioniranju navodnih prijestupa graničnih službenika protiv temeljnih prava migranata agencija iznosi ozbiljne optužbe protiv država članica poput Grčke, Mađarske – i Hrvatske.

Agencija tvrdi da kršenje propisa pograničnih službi pri postupanju s migrantima, tražiteljima azila ili ilegalnim imigrantima samo “u malom broju” slučajeva rezultiraju disciplinskim mjerama ili kaznenim postupcima.

Izvještaj se uglavnom temelji na izjavama i pritužbama organizacija za pomoć migrantima i grupa za zaštitu ljudskih prava, kao i agencija Ujedinjenih naroda. “Iako se mnoge prijave čine vjerodostojnima, incidenti se uglavnom ne istražuju. A kada se i pokrenu kaznene istrage, one se često obustavljaju prije podizanja optužnice”, kritizira agencija za temeljna prava u izvještaju objavljenom u utorak.

Međutim, agencija nije provela vlastita istraživanja, već se oslanja na “vjerodostojne” izjave trećih strana.

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Obitelj poginule djevojčice Madine Hosseini podnijela novu ustavnu tužbu

Malo izrečenih kazni

Prema podacima FRA, od 2020. do 2023. godine provedeni su disciplinski postupci protiv graničnih službenika u 188 slučajeva u 16 država članica. Samo u osam slučajeva izrečene su disciplinske kazne: četiri puta u Mađarskoj, četiri puta u Hrvatskoj.

U istom razdoblju pokrenuta su 84 kaznena postupka protiv graničnih službenika na vanjskim granicama EU-a. Tri su završila osuđujućom presudom.

Najviše pritužbi organizacija za ljudska prava i pogođenih osoba protiv postupanja granične policije ima u Grčkoj. Prema podacima EU-ove agencije, tamo nijedan službenik nije disciplinski ili kazneno sankcioniran.

U pet slučajeva Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu je kritizirao da postupci u Grčkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj nisu dovoljno temeljito provedeni, svjedoci nisu identificirani, oštećenici nisu ispitani i dokazi nisu učinjeni dostupnima. ESLJP je sud Vijeća Europe. Nije institucija Europske unije. Njemu se netko može obratiti nakon što je iscrpio sve pravne mogućnosti u vlastitoj zemlji.

Europska agencija za temeljna prava priznaje u svom izvještaju da su istrage u praksi često teške jer se svjedoci i oštećenici ne mogu pronaći, ne žele svjedočiti ili su otputovali. Osim toga je često teško identificirati konkretne granične službenike koji su na granici počinili djela poput prisilnog vraćanja (pushback) ili zlostavljanja migranata.

SOA GA ZATVORILA Kos: ‘Ariničev je postao prijetnja nacionalnoj sigurnosti tek kad je progovorio o uvjetima azila u Zagrebu’

Istrage često teške

Sud u Strasbourgu je 2020. godine utvrdio da nije svako vraćanje – pushback – nezakonito. U određenim slučajevima, poput dolaska velikih skupina migranata, vraćanje ne predstavlja kršenje UN-ove konvencije o izbjeglicama. Također je moguć pushback u zemlju gdje ilegalnim imigrantima ne prijeti progon, mučenje ili nečovječno postupanje.

UN-ov povjerenik za izbjeglice je u lipnju kritizirao da Grčka još uvijek nije istražila tko je prije godinu dana bio suodgovoran za najveću izbjegličku katastrofu na Mediteranu. Tada se u međunarodnim vodama utopilo više od 600 migranata kada im se prevrnuo brod. Grčka obalna straža je bila na licu mjesta, ali njena uloga nije razjašnjena. Grčki pomorski sud je pokrenuo istragu, ali do danas nema podataka o napretku postupka.

EU bi trebao poticati brze istrage

Kao zaključak svoje studije, agencija za temeljna prava poziva države članice u deset točaka da ozbiljnije shvate kazneni progon nepravilnosti na granici, brže provode istrage i bolje surađuju s odvjetnicima i podnositeljima pritužbi.

Za postupke protiv graničnih službenika odgovorne su dotične države. One bi, primjerice, mogle svoje službenike opremiti GPS trackerima ili koristiti podatke s njihovih mobitela kako bi pratili tijek akcija.

Agencija traži od Europske komisije i da se brine za provođenje pravila o postupanju na granicama u šengenskom prostoru. Tako, primjerice, Komisija može poticati države članice na pokretanje istraga i upravljati dodjelom sredstava za nadzor vanjskih granica EU-a.

‘Prvi sam Rus koji je tražio sankcije Rusiji zbog agresije na Ukrajinu pa sam sada za Moskvu terorist’

Amnesty kritizira kamp na Samosu

Paralelno s izvještajem FRA, organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International ukazala je na nedostatke u izbgeličkom kampu na grčkom otoku Samos. Grčke vlasti navodno u kampu koji financira EU “samovoljno i nezakonito” drže ljude. Životni uvjeti u prepunom kampu su katastrofalni, nalik zatvorskim uvjetima, tvrdi Amnesty International.

Europska komisija je prije nekoliko godina odobrila Grčkoj 270 milijuna eura za uspostavu novih “zatvorenih” prihvatnih centara, nakon što je logor Moria na otoku Lezbos izgorio.

Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije, izjavila je u Bruxellesu da će se s Grčkom nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta. Osim toga, EU se oslanja na novi migracijski pakt koji će uvesti nove standarde za postupke dodjele azila i raspodjelu tražitelja azila među državama članicama u roku od dvije godine.

Novi pakt o azilu predviđa zatvorene prihvatne centre s kapacitetom od 30.000 osoba na vanjskim granicama EU-a, iz kojih će se tražitelji azila koji nemaju izglede na uspjeh postupka direktno vraćati. Kamp na Samosu, koji kritizira Amnesty International, je pilot projekt za uspostavu i testiranje takvih kampova, piše Deutsche Welle.

TKO ĆE IH PRONAĆI? Policajci uzeli novac ileglanim migrantima, sad će ih sud tražiti da opet svjedoče