Hrvatska je i u ožujku bila na vrhu eurozone po rastu potrošačkih cijena dok je inflacija u zoni primjene zajedničke europske valute ponovo blago oslabila, uz marginalni pad cijena hrane, prvi puta u gotovo tri godine, pokazali su u srijedu izračuni europskog statističkog ureda.

U ožujku godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), spustila se na 2,4 posto, utvrdio je Eurostat. U veljači je iznosila 2,6 posto.

Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u ožujku porasle za 0,8 posto. U veljači uvećane su za 0,6 posto.

Svježa hrana blago je pojeftinila u ožujku, prvi puta od lipnja 2021. godine, i to za blagih 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U veljači bila je poskupjela za 2,1 posto, a u siječnju za 6,9 posto.

Cijene energije pale su u ožujku za 1,8 posto, otprilike upola blaže nego u veljači.

Kada se isključe energija i svježa hrana, godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je u ožujku 3,1 posto i bila je niža za 0,2 postotna boda nego u veljači.

AJME, LOGIKE Primorac kaže da imamo najveću inflaciju jer imamo najveći gospodarski rast

Blago ubrzanje u Hrvatskoj

Hrvatska je u ožujku, po podacima Eurostata, bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, za 4,9 posto. U veljači bile su porasle za 4,8 posto.

Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,9 posto, trostruko snažnije nego u veljači.

Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku pokazuje pak da su cijene u Hrvatskoj u ožujku porasle za 4,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. Na mjesečnoj razini uvećane su po DZS-u za 0,9 posto.

Uz Hrvatsku, poziciju u skupini zemlja eurozone s najizrazitijim rastom potrošačkih cijena, mjerenim HICP-om, potvrdile su u ožujku i Austrija i Estonija, s godišnjim stopama inflacije od 4,2 odnosno 4,1 posto.

Najblaže su pak u ožujku na godišnjoj razini porasle cijene u Litvi i Finskoj, za 0,3 odnosno za 0,7 posto.