Skupština tvrtke LNG Hrvatska, koju čine predstavnici dvaju suvlasnika – predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić i predsjednik Uprave Plinacra Ivica Arar – početkom prošloga je tjedna smijenila dotadašnju direktoricu tvrtke Barbaru Dorić i imenovala novog direktora Hrvoja Krhena. Ta je smjena obavljena u ponedjeljak, 30. ožujka, istoga dana kada je Vlada, u sjeni dramatične situacije u državi izazvane koronavirusom i zagrebačkim potresom, u tišini i na telefonskoj sjednici donijela odluku kojom je Nadzornom odboru Ine preporučila da za nove članove Uprave Ine iz hrvatske kvote odaberu Niku Dalića, Barbaru Dorić i Darka Markotića. Stara je direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić tako smijenjena, a na njezino je mjesto došao Hrvoje Krhen, iako Nadzorni odbor Ine još nije potvrdio izbor novih članova Uprave. Krhen je samo tri mjeseca prije, 1. siječnja ove godine, iz Plinacroa stigao u tvrtku LNG Hrvatska na mjesto tehničkog direktora.

Način na koji su smijenjeni dosadašnji članovi Uprave Ine – Ivan Krešić i Davor Mayer – i imenovano dvoje novih ukazuje na unaprijed organiziranu i pažljivo izvedenu akciju, a čak tri međusobno posve neovisna izvora iz energetskih krugova dobro upućena u poslovanje Ine Nacionalu su potvrdila da se imenovanje Barbare Dorić i Darka Markotića na ispražnjena mjesta članova Uprave Ine u strogoj tajnosti pripremalo još od rujna prošle godine te da se cijeli proces odigravao u organizaciji ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića i uz znanje premijera Andreja Plenkovića. Prema jednom od izvora bliskom Vladi, premijer je, s obzirom na tešku političku i gospodarsku situaciju koju je izazvala pandemija koronavirusa, odluku o smjeni dvoje članova Uprave prepustio ministru Ćoriću, no potvrđeno nam je da on i dalje sva postupanja vezana uz Inu čvrsto drži u svojim rukama te da će kontrolirati sve daljnje poteze vezane uz tu kompaniju.

Podatak da su svi kandidati koji su svoje prijave poslali na natječaj pozvani na razgovor već 25. ožujka, samo dva dana nakon službenog roka za predaju prijave koji je istekao 23. ožujka, sugerira da je izbor novih članova Uprave odrađen neuobičajeno brzo te upućuje na mogućnost da su kandidati odabrani i prije nego što je odrađen formalni dio natječaja.

Više izvora iz energetskih krugova s kojima je Nacional razgovarao, sumnja, a neki su skloni ići i tako daleko i zaključivati da ovaj potez najavljuje da hrvatska vlada prešutno odustaje od najavljenog otkupa dionica iz MOL-ovog portfelja.

Jedan od Nacionalovih izvora dodaje kako Vlada treba objasniti zbog čega je pristala angažirati međunarodnu konzultantsku kuću Lazard da napravi dubinsko snimanje poslovanja Ine i taj posao plati osam milijuna eura. Jedan od izvora s kojim smo razgovarali primjećuje: ‘’Pozivanje kandidata na razgovor u tako kratkom roku moglo je staviti u nepovoljniji položaj one kandidate koji su svoje prijave poslali poštom u posljednji čas, odnosno 23. ožujka, jer njihove prijave nisu mogle stići na vrijeme da i oni prime poziv na razgovor. Osim toga, razgovor s kandidatima – a njih je bilo čak 17 – odrađen je u samo jednom danu, a svaki od kandidata imao je samo 20-ak minuta vremena da se predstavi Povjerenstvu za odabir kandidata.’’

Hrvoje Krhen došao je na mjesto Barbare Dorić istoga dana kad je Vlada donijela odluku da će Barbara Dorić ući u Upravu Ine, ali prije no što je Nadzorni odbor Ine uopće potvrdio njezino imenovanje

Novoimenovana članica Uprave Ine Barbara Dorić se, unatoč našim višekratnim telefonskim pozivima i porukama, nije željela odazvati našem pozivu da prokomentira novu poziciju. Jedan od izvora iz energetskih krugova ovim je riječima popratio njezin odlazak u Inu: „S profesionalne strane gledajući, doista je neobično da je Barbara Dorić sa svojih prijašnjih funkcija, pa i s ove posljednje, otišla a da nije dovela kraju nijedan započeti projekt. Četiri je godine, od 2014. do 2018., provela u Agenciji za ugljikovodike, a kada je otišla ostavila je niz započetih, ali nedovršenih projekata razvoja novih istražnih polja. Potom je u travnju 2018. imenovana direktoricom tvrtke LNG Hrvatska, ali ni projekt izgradnje LNG terminala nije dovela do kraja i tvrtku napušta prije njegova dovršetka. Mislim da to nije profesionalno korektno. Ozbiljan i odgovoran stručnjak učinit će sve da započeti projekt dovede do kraja jer to pokazuje razinu njegove profesionalnosti. U suprotnom ostavlja prostora zaključku da ga zanimaju samo položaji i funkcije, a ne profesionalno odrađivanje zadataka.“

„Prelazak Barbare Dorić u Inu pripremao se vrlo pažljivo i sve je bilo vrlo detaljno razrađeno“, siguran je drugi Nacionalov izvor iz energetskih krugova koji kaže kako je vrlo realno očekivati, poznavajući njezin način rada, da će ona, bez obzira na novu funkciju u Ini, i dalje imati neformalni, ali vrlo jak utjecaj na poslovanje tvrtke LNG Hrvatska i na donošenje ključnih odluka vezanih uz projekt LNG terminala. Iako je nesumnjivo, tvrdi isti izvor, da je Krhen osoba od povjerenja Barbare Dorić i da je na direktorsku funkciju u LNGH doveden u dogovoru s bivšom direktoricom. Kada je pak riječ o načinu na koji je Barbara Dorić imenovana u Upravu Ine, taj izvor kaže kako je jedan važan moment išao u prilog njezinom odabiru za tu funkciju: ‘’Barbara Dorić je u proteklih nekoliko godina stekla veliko povjerenje ministra Ćorića kao osoba koja je pripravna preuzeti odgovornost za određene poteze i njihove posljedice, a posebno zbog svoje spremnosti na apsolutnu diskreciju kada je riječ o pregovorima s Mađarima ne samo oko ulaska u vlasničku strukturu LNG terminala, već i njihovih zahtjeva za ustupcima u Ini u zamjenu za zakup kapaciteta terminala o kojima je ovisila financijska isplativost projekta. Takva će osoba imati povjerenje ministra Ćorića koji će kroz njezinu ulogu u Upravi Ine nastojati progurati interese hrvatske vlade, ma kakvi oni bili.’’

„S obzirom na činjenicu da Barbara Dorić nema konkretnog iskustva u naftnom biznisu, osim onog administrativnog, a da je drugi imenovani član Darko Markotić još 2008. postavljen za člana Uprave Ine i to iz MOL-ove kvote, a ne iz hrvatske vlade, bojim se da nijedan od novoimenovanih članova Uprave nije postavljen na to mjesto prvenstveno zato da bi štitio interese hrvatskog suvlasnika“, smatra jedan od Nacionalovih izvora iz energetskih krugova, dobro upoznat s poslovanjem Ine.

S druge strane, većina izvora s kojima smo razgovarali vjeruje kako otkup dionica Ine više nije vjerojatna opcija i da će upravo takvom razvoju situacije zasigurno kumovati i aktualna najava ozbiljnih poremećaja na gospodarskom planu ne samo u Hrvatskoj, već i na svjetskoj razini i strah od nove ekonomske recesije.

Zbog takvog vrlo vjerojatno nepovoljnog razvoja situacije ulazak u neka nova zaduženja kako bi se namaknuo novac za otkup dionica Ine nije previše vjerojatan.

Drugi pak vrlo realan razlog koji bi mogao odrediti budućnost Ine nema nikakve veze s Hrvatskom i ovisan je – o Budimpešti. Nacional je krajem ožujka pisao, pozivajući se na mađarske medije, da mađarska vlada i premijer Viktor Orbán najavljuju mogućnost da zbog straha od posljedica koje bi pandemija koronavirusa mogla ostaviti na mađarsko gospodarstvo preuzmu kontrolu nad strateškim sektorima, pa čak i privatnim tvrtkama iz područja transporta, energetike i farmaceutike, a među tim bi tvrtkama bio i MOL. To bi, najavio je Nacional u istom članku, značilo da će upravljanje Inom preuzeti mađarski premijer Orban.

Hrvatska vlada još se uvijek nije konkretno oglasila komentarom na najavljene poteze mađarske vlade niti je precizirala hoće li i na koji način odgovoriti na ovakav potez Budimpešte ako se on dogodi. Ostvari li se takav, za Hrvatsku iznimno nepovoljan scenarij, koji zbog aktualne situacije s pandemijom i Orbánovih neskrivenih namjera za proširenjem ovlasti u vladanju Mađarskom nije nimalo nerealan, rasprava o tome mogu li i kako novi članovi Uprave utjecati na poslovanje Ine bit će posve suvišna. Jer će Inom u tom slučaju upravljati MOL.

Krhen: ‘projekt LNG odvija se prema planu’

Novoizabrani direktor tvrtke LNG Hrvatska Hrvoje Krhen čovjek je iz struke, dobro upućen u projekt LNG terminala. Na službenim stranicama tvrtke navodi se da je na poziciju tehničkog direktora tvrtke LNG Hrvatska stigao 1. siječnja ove godine iz Plinacroa, tvrtke suvlasnice LNGH, gdje je 10-ak godina radio na nekoliko odgovornih dužnosti. Između ostaloga bio je i tehnički direktor i direktor razvoja i investicija te je aktivno sudjelovao u realizaciji projekta LNG terminala na Krku. Stručan, velikog tehničkog znanja, odgovoran, korektan i visoko profesionalan, iskusan u vođenju velikih projekata – tim riječima Krhena opisuju energetičari koji poznaju i prate njegov rad. Prema izvorima s kojima smo razgovarali, Krhen je dobro kadrovsko rješenje koje je vrlo vjerojatno poteklo iz Plinacroa i čiji će zadatak biti dovršiti projekt LNG terminala koji je u visokoj fazi realizacije. Činjenica da su profesionalne kvalitete Hrvoja Krhena stavljene na prvo mjesto umjesto dosad često isticanih političkih sklonosti, temeljem kojih su na slične pozicije dolazili manje kvalitetni kandidati, ukazuje na riješenost Vlade da ovaj važan projekt dovede do kraja u dogovorenim rokovima, bez obzira na aktualne poteškoće koje je borba s koronavirusom ostavila ili će u budućnosti ostaviti po gospodarstvo Hrvatske. Krhen je u kratkom intervjuu Nacionalu potvrdio da je u tvrtku LNG Hrvatska došao s namjerom da dovrši započeto i da u prvom kvartalu iduće godine objavi da je LNG terminal završen.

NACIONAL: Što ste zatekli preuzimanjem direktorskog mjesta u tvrtki LNG Hrvatska i kako ocjenjujete dvogodišnji rad vaše prethodnice Barbare Dorić?

Na realizaciji projekta LNG terminala na otoku Krku intenzivno sam surađivao s Barbarom Dorić i sudjelovao u svim aktivnostima Plinacra. Zatekao sam ono što sam i znao s obzirom na to da sam sudjelovao u svemu, a to je projekt u visokoj fazi realizacije koji je zahvaljujući intenzivnom radu svih nas u zadnje dvije godine doveden na korak do realizacije.

NACIONAL: Namjeravate li uvoditi neke promjene u vođenju tvrtke i kakve će to promjene biti?

Tvrtki LNG Hrvatska pridružio sam se 1. siječnja ove godine na funkciji tehničkog direktora i namjeravam dovršiti realizaciju projekta i uspostaviti operativni rad terminala u kontinuitetu, a sukladno svim planovima koji su već od ranije poznati.

NACIONAL: Obavljaju li se radovi na pristaništa za prihvat FSRU-a u Omišlju prema planu i kada bi trebali biti gotovi?

Svi radovi se za sada odvijaju prema planu te bi trebali biti gotovi do dolaska FSRU broda na lokaciju. Planirano je da FSRU brod stigne na lokaciju terminala 31. listopada ove godine, do kada će svi kopneni radovi biti završeni.

NACIONAL: Je li FSRU brod Golar Viking već stigao u kinesko brodogradilište na konverziju i kada bi trebao biti gotov?

FSRU brod je stigao u brodogradilište 30. siječnja ove godine te su započeti pripremni radovi za konverziju tankera u FSRU brod u skladu s projektnim planovima i rokovima. Konverzija bi trebala biti gotova tijekom rujna ove godine uključujući i finalni pregled neovisne klasifikacijske kuće koja izdaje sve potrebne certifikate, nakon čega će FSRU brod krenuti prema lokaciji LNG terminala na otoku Krku.

NACIONAL: Hoćete li poduzeti neke aktivnije korake u rješavanju problema otpora lokalne zajednice u Omišlju? Što namjeravate poduzimati kako bi se smanjio taj otpor?

Mi smo u konstantnom kontaktu sa svim dionicima i uvažavamo stavove svih kako bismo realizacijom projekta svi imali određene benefite pa tako i lokalna zajednica.

NACIONAL: Nastavljaju li se pregovori s potencijalnim zakupcima kapaciteta? Poznato je da je, osim mađarskih tvrtki MVM i Met Croatia, interes za zakup kapaciteta pokazalo još nekoliko potencijalnih zakupaca. Hoće li oni konačno biti pretočeni u konkretne ugovore i kako teku razgovori s mađarskom stranom oko ulaska u vlasničku strukturu terminala? Jesu li ti pregovori pri kraju i naziru li se konkretni ugovori?

Interes postoji, mi konstantno razgovaramo sa svim zainteresiranim korisnicima terminala uključujući i zainteresirane mađarske kompanije te smo također uskladili i pojedine izmjene i dopune pravila korištenja terminala na koje je HERA dala suglasnost 30. ožujka ove godine, koja su stupila na snagu 2. travnja. Svi zainteresirani korisnici mogu do 15. lipnja ove godine iskazati interes i zakupiti slobodne kapacitete terminala na dugoročno razdoblje.