Opera Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu svečanim koncertom 2. listopada obilježit će 150 godina od osnutka. Nekoliko dana prije, 24. rujna, na Večeri Mozarta pjevat će solisti te kuće Dubravka Šeparović Mušović, Valentina Fijačko Kobić, Tomislav Mužek i Luciano Batinić
Opera Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu priprema veliku obljetnicu – svečanim koncertom 2. listopada obilježit će 150 godina od osnutka Opere. Davne 1870. prvi ravnatelj Opere bio je Ivan pl. Zajc, a Opera počinje s radom 2. listopada izvedbom njegova ‘’Mislava’’. Nekoliko dana prije toga – 24. rujna – održat će se prigodni koncert Večer Mozarta. Na njemu će nastupiti četiri operne zvijezde zagrebačkog HNK – nacionalna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović, prvakinja Opere Valentina Fijačko Kobić te nacionalni prvaci Tomislav Mužek i Luciano Batinić. Koncertom će dirigirati Marcello Mottadelli, ravnatelj Opere HNK u Zagrebu koji je odabrao i program. Pjevat će se najpoznatije arije triju Mozartovih komičnih opera, ‘’Figarov pir’’, ‘’Così fan tutte’’ i ‘’Don Giovanni’’.
Ravnatelj Marcello Mottadelli kaže da će koncert povodom 150 godina od osnutka Opere biti veličanstven, dirigirat će Nikša Bareza a nitko bolje od njega, smatra Mottadelli, ne poznaje tako dobro razvoj opere u Hrvatskoj:
“Na koncertu će nastupiti solisti, orkestar i zbor, bit će fantastična vožnja kroz 150 godina. Siguran sam da će to biti nezaboravna večer. HNK u Zagrebu važno je europsko kazalište, ima vrlo veliku i važnu kulturnu povijest. Ovim koncertom slavit ćemo tu povijest, izvest ćemo operu ‘Ban Leget’ Ivana pl. Zajca, prvu koja je izvedena u Hrvatskoj, neke arije iz ‘Porina’ Vatroslava Lisinskog, zatim će se izvesti Gotovčeva ‘Morana’ koja ima briljantnu glazbu i sjajnu orkestraciju, a izvest ćemo i Smetanu, Čajkovskog, Puccinija, Wagnera, Beethovena, Verdija. Bit će to divna promenada.”
Mottadelli je pojasnio i detalje oko Večeri Mozarta koju će dirigirati i rekao da je Mozarta odabrao iz nekoliko razloga. Tijekom teškog razdoblja kroz koje prolazimo, smatra da glazba može učiniti puno toga dobroga:
“Glazba je umjetnost komunikacije i voljeli bismo poslati poruku našoj publici, pozitivnu poruku: kriza će uskoro završiti a genijalna Mozartova glazba može pomoći u pogledu ka ljepšoj budućnosti. Još jedan razlog za Mozarta je taj što naša publika stvarno jako voli njegovu glazbu, u velikoj mjeri zbog uspjeha ‘Čarobne frule’ koju ćemo izvoditi ove sezone. Diplomirao sam orgulje u Milanu i Beču, a nakon toga radio sam staru glazbu uzduž Europe. Morate znati što je prethodilo Mozartu da biste ga mogli razumjeti, sve njegove alate koje je on koristio da komunicira svoju genijalnu dinamiku, fraze, artikulaciju. ‘Così fan tutte’ i ‘Figarov pir’ su komične opere a ‘Don Giovanni’ je dramska igra koja je jako duhovita. Na kraju, sve tri opere imaju istog libretistu Lorenza Da Pontea. Sve tri su remek-djela i sjajna kombinacija dvaju genijalaca, tekst je fokusiran, duhovit, izravan i ponekad oštar. Ta glazba ulazi ravno u srce a pjevaju je prekrasni solisti Valentina Fijačko Kobić, Dubravka Šeparović Mušović, Tomislav Mužek i Luciano Batinić uz orkestar.”
Sve četvero sjajnih opernih solista jedva su čekali da kazalište počne s radom, a fotografiranje koje je organizirao Nacional bilo je jedinstvena prilika da svatko od njih izrazi zadovoljstvo prilikom da stanu na pozornicu pjevajući poznate arije.
‘Vrhunskim izvedbama prilagođene tematike moguće je operu približiti i mlađoj publici, kao i izvođenjem hrvatskih opera’, smatra Luciano Batinić
Dubravka Šeparović Mušović, nacionalna prvakinja Opere HNK u Zagrebu, pjevat će arije iz ‘’Figarova pira’’ i ‘’Don Giovannija’’. Kaže da je situacija u kojoj se nalaze kazališne umjetnosti specifična te da je potrebno osluškivati trenutak i prilagođavati se:
“Ovakav koncert je rezultat toga, ali prije svega dobra ideja i sam iskorak u nalaženju novog načina djelovanja i prezentacije same opere. Već se dosta toga napravilo u popularizacije opere i naše kazalište nizom koncerata na otvorenom i u kvartovima već je postao uzor i za druge poznate velike operne kuće. Poznavati opere Mozarta je osnova muzičkog obrazovanja svakog mladog čovjeka. Naslovi koji su zanimljivi mladoj publici, trajanje opere, moderna i zanimljiva režija su svakako načini privlačenja nove publike. Pritom ne možemo i ne smijemo zaboraviti i na muzičku stranu izvedbe jer ona nije vidljiva, ali kad ona izostane to osjete i oni koji nisu poznavatelji.”
Dubravka Šeparović Mušović, inače i arhitektica po struci, kaže da je zavoljela operu jer je mogla slobodno izražavati sebe i jednako tako smatra kako mladi ljudi moraju ići u kazalište jer umjetnost nevidljivim nitima djeluje na ljude i obrazuje u smislu spoznaje viših sfera. Opere ‘’Figarov pir’’ i ‘’Don Giovanni’’ drage su joj jer od nje traže disciplinu, puno vježbanja:
“Vraćati se Mozartu nakon dramskih uloga potrebno je za ispravljanje tehničkih problema uslijed pjevanja teškog dramskog repertoara. Ove sezone čeka me puno toga u HNK i sretna sam što u ovim prilikama radim više nego inače. Unatoč pandemiji, ne želim djelovati kroz strah već u ovoj situaciji vidim priliku za nove odnose između mene i publike, novi način odnosa s kolegama gdje premda s distancom, više nego ikad do sada, davat ćemo sami sebe.”
Valentina Fijačko Kobić, prvakinja Opere, veliki je ljubitelj Mozarta, tako da je priprema za ovaj koncert 24. rujna za nju čisti užitak. Sigurna je da će uživati i naša publika:
“Ovakvi koncerti mogli bi biti dobri za popularizaciju opere. Možda bi bilo zanimljivije da se izvodi i scenski, ali potrudit ćemo se da smo svima zanimljivi. Opera u Hrvatskoj ima svoju publiku. Možda je podcijenjena, pa time i nije previše popularna, ali voljela bih da sam u krivu. No to sve dolazi iz straha od nepoznatog… Nešto ne poznaješ i ne daješ mu priliku da ti se svidi. Ja sam prva bila takva prije nego sam ušla u svijet glazbe i opere. Morale bi se odgajati generacije, mlade privlačiti da dođu pogledati i poslušati operu. Ne samo kad moraju, primjerice kad dolaze zbog škole, nego da dolaze zato što im je to sjajno mjesto s privlačnim izvedbama.”
Valentina Fijačko Kobić kaže da je operu zavoljela slučajno, sve do srednje škole nije se susrela s njom. Voljela je pjevanje pa je otišla u glazbenu školu. A tamo se uči samo klasično pjevanje i tako se rodila ljubav i odredila njezin put za cijeli život. Na Večeri Mozarta i Da Pontea pjevat će arije iz svih triju opera, ‘’Figarov pir’’, ‘Don Giovanni’ i ‘’Così fan tutte’’:
“Pjevala sam već u sve tri opere, a u nekima i po dvije različite uloge. Dobro ih poznajem, ali i jako su mi drage. Pravi je užitak kad vam se poklopi baš sve u jednom koncertu. Budući da volim pjevati Mozarta, volim ga i izvoditi scenski. ‘Figarov pir’ i ‘Così fan tutte’ imaju te komične momente. Ja sam po prirodi jedno veselo stvorenje, tako da volim glumiti i pjevati u nečemu što nema nužno neki tragični kraj. Ljudi dođu u kazalište da zaborave svakodnevicu i da se opuste, a ovi naslovi su dušu dali da ih odvuku u svijet iluzije i puno nasmiju. Prvenstveno se fokusiram na glazbu i tekst. A onda tu dodam sebe, uživim se u uloge tih žena i uživam na pozornici. Sigurna sam da se to sve tako vidi i u javnosti.”
Valentina Fijačko Kobić ove sezone u HNK će dosta raditi, a za početak sezone čeka je Micaela u ‘’Carmen’’, ali i niz repriznih uloga koje već igra u kazalištu. Komentirala je situaciju u kazalištu koja nije bajna zbog pandemije koronavirusa: “Mi smo ništa bez publike, a i scena nedostaje. A pjevanje… To je dio života i teško bih preživjela da mi to netko oduzme. Pomalo je jezivo pjevati pred praznim kazalištem, a kad znate da to nije proba. Ali vjerujem da će to sve proći i da ćemo opet kao prije moći grliti se i pjevati.”
Tomislav Mužek, nacionalni prvak Opere HNK u Zagrebu, na Večeri Mozarta pjevat će arije iz ‘’Così fan tutte’’ i ‘’Don Giovannija’’. Kaže da se – iako je izbor ovakvog koncerta nastao zbog epidemioloških mjera – iznimno veseli sudjelovati u tom projektu. Smatra da pjevanjem Mozartovih fraza vraća higijenu svom glasu, posebno mu to odgovara sada na početku sezone kada treba vratiti fokusiranost i preciznost u pjevačku tehniku:
“Mozart je uvijek dobra ideja za popularizaciju opere, njegova jednostavnost je jako dopadljiva, a upravo u toj jednostavnosti leži njegova genijalnost. U uređenim državama gdje su mladi ljudi kulturno obrazovani naravno da ih Mozart s tom svojom genijalnošću impresionira, ali kod nas u Hrvatskoj je nažalost samo manji broj djece i mladih obrazovan u tom smislu da bi mogao raspoznavati harmonije i uživati u klasičnoj glazbi. Opera u Hrvatskoj nije toliko popularna kao vani, ali to je zbog manjka obrazovanja na tom području. Po tom bi se pitanju definitivno trebalo učiniti više. Vani djeca u školama jako puno uče o klasičnoj glazbi jer se smatra da poznavanje klasične glazbe i uživanje u njoj jako puno doprinosi kvaliteti života. Potiče intelekt, razvija mozak, utječe na svijest čovjeka. Ne kaže se bez veze da je država onakva kakva je kultura u njoj.”
Mužeka je na put opere odveo njegov prirodno lijepi glas. Zbog profesora koji su mu govorili da je talentiran, krenuo je u glazbenu školu i tamo počeo otkrivati čari klasične glazbe. Kasnije, kada je počeo shvaćati kompleksnost, slojevitost i potpunost glazbeno-scenske umjetnosti, opera ga je potpuno očarala. Nastupao je širom svijeta pa se vratio u Hrvatsku i sad je nacionalni prvak:
“U svom poslu se najradije sjećam uzbuđenja prije početka proba za neki novi projekt, s nekim vrhunskim dirigentom, režiserom, orkestrom i kolegama solistima. Kad je riječ o Mozartu i komičnim operama, posebno su mi drage jer sam s tim ulogama ‘ispekao’ zanat. Na početku svoje karijere sam ih najviše pjevao, na njima sam naučio 95 posto onoga što sada znam. Od scenskog pokreta do glume, tehnike pjevanja… Mozart je alfa i omega za jednog opernog pjevača. Iako su komične opere ‘prozor’ u neko drugo vrijeme, s tim istim pričama možemo se poistovjetiti i danas. Za igranje u takvim operama potreban je i neki vlastiti smisao za humor, ali svaki će dobar redatelj dobiti od svojih protagonista ono što libreto nalaže. Nadalje, potrebno je suvereno vladati pjevačkom tehnikom, da se pjevački problemi ne bi uplitali u situacije komedije.”
Mužek zaključuje da će nova sezona biti održana pod posebnim uvjetima. Kada se prvotno planirala, bilo je govora još o nekim drugim naslovima koji se sada zbog nastale situacije ne mogu realizirati, tako da ove sezone neće pjevati nijednu premijeru, no obnovit će se neka od predstava prošlih sezona, kao što su ‘’Čarobna frula’’, ‘’Lucia di Lammermoor’’ i ‘’La Boheme’’, a bit će zasigurno raznih koncerata opernog ansambla.
‘Opera u Hrvatskoj nije toliko popularna kao vani, ali to je zbog manjka obrazovanja u tom području. Po tom pitanju definitivno bi se trebalo učiniti više’, smatra Tomislav Mužek
Luciano Batinić, nacionalni prvak Opere HNK u Zagrebu, smatra da se opera ne popularizira samo kroz atraktivne naslove, već publiku treba educirati. Kaže da postoji i ta ciljana publika kao i za nju prilagođen program, s ciljem da ih se nauči dolaziti u kazalište na operne izvedbe, primjerice dječja opera:
“Publika treba dolaziti u kazalište ne zbog opere same, već njenog posebnog doživljaja u uvjetima koje samo pravo kazalište može pružiti u izvedbi jednog glazbeno-scenskog djela. Pod kazališnim specifičnim uvjetima mislim na ambijent te akustiku koja omogućava jedinstven doživljaj glasa pjevača. To nije moguće doživjeti gledajući snimku ili pjevajući u mikrofon s razglasom ili slušajući je u neprikladnom prostoru, odnosno na neprikladnom mjestu. Opera se popularizira prije svega njenim kvalitetnim izvođenjem. Prvi dojam kazališta mora biti takav da se publiku potakne da opet dođe, a kvalitetu, izvrsnost umjetnika i posebnost izvođenja u kazalištu moći će tad prepoznati svaki laik. Vrhunskim izvedbama prilagođene tematike moguće je operu približiti i mlađoj publici. Izvođenjem hrvatskih opera koje mladi mogu razumjeti, npr. ‘Ero s onoga svijeta’ ili ‘Nikola Šubić Zrinjski’, vrlo lako se može privući i mlađu osnovnoškolsku i srednjoškolsku publiku.”
Batinić se, kaže, glazbom počeo baviti još kao dječak, preko prvog instrumenta – trube – otkrio je pjevanje. Fascinirali su ga ljudski glas i posebice a capella zvuk, klape, zborovi i tako je s vremenom počeo pjevati razna glazbena djela i u konačnici počeo se baviti operom. Operu smatra umjetnošću u kojoj je puno toga već određeno ritmom, glazbom, tonalitetom, jezikom a opet na kraju umjetniku daje toliko slobode za interpretaciju uloge. U operi pjevač sebe može predstaviti kroz pjevanje i glumu, a ljudski glas najljepši je i najmoćniji instrument kojim se vrlo lako osvajaju simpatije publike. Kad je u pitanju Večer Mozarta, Batinić će pjevati arije iz ‘’Figarova pira’’ i ‘’Don Giovannija’’:
“Iako ne mogu reći da sam Mozart pjevač, pjevao sam nekoliko uloga na početku karijere: Bartolo iz ‘Figarova pira’ u milanskoj Scali 2008., Leporello iz ‘Don Giovannija’ na Splitskom ljetu 2006. te Komtur iz ‘Don Giovannija’ u teatru u Bernu. Komične opere su samo naizgled komične. Najveća zabluda je zapravo da komedije u teatru postoje samo kako bi se ljudi opustili uživali i nasmijali. Komedije zapravo postavljaju najvažnija pitanja ljudskog bitka na jedan egzistencijalan način. Najveći dio likova u komedijama su tragične figure, nerijetko u užasno teškim bezizlaznim situacijama, odnosno nesretne figure pa se i s pravom može postaviti pitanje gdje je ta linija između komedije i tragedije. Je li ona zapravo vrlo tanka? Svijet je zapravo komedija za one koji razmišljaju i tragedija za one koji osjećaju. Ako mislite da ćete Mozartove opere gledati samo kroz prizmu komičnog, varate se. Ali je istina da ćete se zabaviti i možda poistovjetiti s pojedinim figurama, nasmijati s njima, ali na kraju iz teatra otići puni dojmova postavljajući sami sebi neka pitanja. Ali zar to na kraju nije zabavno, a iz istog vidimo koliko i danas tandem Mozart – Da Ponte još uvijek progovara o aktualnim temama.”
Luciana Batinića čeka uzbudljiva radna sezona. Nastupa u operi ‘’Seviljski brijač’’ koja se u režiji Kreše Dolenčića obnavlja 25. rujna. Batinić zatim nastupa i u operama ‘’Lucia di Lammermoor’’, ‘’Nikola Šubić Zrinjski’’ te na raznim koncertima kao što je onaj povodom 150. obljetnice Opere HNK u Zagrebu. Kaže kako je pandemija pokazala koliko je umjetnost bitna. Ljudi se unutar svojih domova sve više okreću umjetnosti: filmovima, knjigama, slušaju koncerte i gledaju operne izvedbe… Umjetnost se sada pokazala kao elementarna ljudska potreba, a umjetnici se prilagođavaju novonastaloj situaciji te pronalaze razne putove i ideje kako bi i dalje ostali vjerni svojoj publici.
Komentari