Općina Gradac na Makarskom primorju pokrenula je crowdfunding kampanju za prikupljanje donacija za obnovu Spomenika slobodi u središtu mjesta, koji je u noći 1992. srušen i uništen, objavio je N1.

Spomenik Slobode u Gradcu remek djelo je kipara Antuna Augustinčića. Spomenik je 1972. godine podigao narod biokovskoneretvanskog područja i srednjedalmatinskog otočja. Podigli su ga, kako navode, svojim precima i potomcima da svjedoči kolika je cijena slobode i hrabrosti da se borbom stekne pravo na dostojanstven život.

Spomenik je, kao i mnogi drugi, sramotno i kukavički, pod okriljem noći, srušen 1992. godine.

Stanovnici Gradca su za N1 ispričali kako je “usred noći Augustinčićev Borac vezan sajlama zakačenima za kamion te je s postolja srušen na tlo”. Ondje leži 30 godina. Na sramotu zločinaca koji su ga srušili, ali i na sramotu svih nas koji desetljećima šutimo i toleriramo negiranje dijela povijesti na koji trebamo biti ponosni.

Općina Gradac, naime, pokrenula je crowdfunding kampanju za prikupljanje donacija i obnovu spomenika, koja je planirana za 2022. godinu. Za obnovu, izlijevanje kipa u bronci, građevinske radove, prema troškovniku potrebno je više od milijun kuna. Informacije o crowdfunding kampanji dostupne su ovdje.

Povjesničar Hrvoje Klasić ističe da je od početka devedesetih srušeno je ili oštećeno oko 3.500 antifašističkih spomenika u Hrvatskoj, prenosi N1. “Nažalost ono što imamo prilike vidjeti u Gradcu sramota je koja traje već 30 godina, ali, nažalost, Gradac nije jedino mjesto sramote. Ako uzmemo u obzir da je od devedesete do 2000. u Hrvatskoj srušeno ili oštećeno oko 3.500 spomenika posvećenih žrtavama fašizma i antifašističkim borcima. Nakon 2000. počelo se s obnovom, ali malog broja spomenika što najvećim dijelom ovisi o tome tko je na vlasti, čini mi se, u tim mjestima. No, problem je taj što se uvijek radi ili se u većini slučajeva radi o spomenicima koji su izuzetno skupi – primjerice na Petrovoj gori. To su izrazito skupi projekti koje ne može lokalna zajednica, a država očito ne želi obnoviti”, kaže nam Klasić koji, dakako, pozdravlja inicijativu iz Gradca.

“Odazvao sam se pozivu načelnika općine jer se radi o mladoj ekipi koja želi obnoviti ne samo spomenik, nego i uspomenu na djedove i bake koji su u trenutku, kad je bilo najpotrebnije, pokazali hrabrost. Pokrenuli su crowdfunding kampanju koju zdušno podupirem. Volio bih da uspiju i da postanu poticaj drugima”, rekao je Klasić.

U svibnju 2015. mještani Piska, obalnog mjestašca između Omiša i Makarske, otkrili su obnovljeni spomenik palim partizanskim borcima i žrtvama fašizma u Drugom svjetskom ratu, koji je bio postavljen 1977. godine, ali je i on srušen 1992.

“Mještani Piska su dobrovoljnim prilozima obnovili taj spomenik i ponovno ga vratili tamo gdje mu je mjesto”, rekao je tada Nedjeljko Fistonić iz Udruge antifašista.

Arhitektonsko rješenje spomenika rad je arhitekta Marina Utrobičića, središnja figura s deset reljefa djelo je akademskoga kipara Radoslava Duhovića, dok je stihove u podnožju spomenika napisao istaknuti pjesnik Jure Franičević Pločar.

Obilježava se Dan antifašističke borbe. Prošla je 81 godina od osnutka prve antifašističke postrojbe