Većina Hrvata svjesna je da se holokaust dogodio, ali nisu svjesni dubine i težine tog zločina, izjavio je za posljednji broj Nacionala profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Neven Budak, urednik zbornika “Antijudaizam, antisemitizam i holokaust u Hrvatskoj” koji je objavila Šoa akademija Židovske općine Zagreb (ŽOZ).

Kako stoji na internetskim stranicama ŽOZ-a, Šoa akademija “projekt je obrazovanja o holokaustu i ljudskim pravima kojim se želi ukazati na tragične povijesne događaje, posebice holokaust kao najgori oblik kršenja ljudskih prava, i pobuditi svijest o drugim oblicima nasilja i netolerancije, kao i o građanskim i ljudskim pravima, a kako bi se u budućnosti slični događaji spriječili”. Riječ “Šoa” (Shoah) hebrejska je riječ koja znači “katastrofa”, i označava uništenje Židova u Drugom svjetskom ratu.

“Antijudaizam, antisemitizam i holokaust u Hrvatskoj” bogato je ilustrirani zbornik koji, osim uredničkog uvoda, na dvjestotinjak stranica donosi pet tekstova stručnjaka koji objašnjavaju pojmove antisemitizam i antijudaizam, ukratko prikazuju povijest tih pogubnih pojava, te opisuju uništenje Židova u NDH. Autori tekstova su povjesničari Neven Budak, Hrvoje Klasić, Tvrtko Jakovina i Snježana Koren te filozof Žarko Puhovski.

Sanja Zoričić Tabaković, voditeljica Šoa akademije Židovske općine Zagreb te inicijatorica objavljivanja spomenutog izdanja, za Nacional je kazala kako tu knjigu smatra “jednom od najvažnijih stvari koje je Šoa akademija ostvarila”. “Zamišljeno je da knjiga služi kao školski priručnik, a odobrila ju je i Agencija za odgoj i obrazovanje. Vrlo sam zadovoljna knjigom: tekstovi su informativni i temeljiti, a angažirani i zanimljivi. Autori su pronašli pravu mjeru između podataka i emocija”, opisala je Zoričić Tabaković.

Urednik izdanja Neven Budak ocijenio je kako su se autori “trudili napraviti informativnu knjigu koja neće biti ponuditi samo hladni faktografski tekst, nego i iznijeti stavove autora, potaknuti čitatelja na razmišljanje, objasniti povijesne uzroke i genezu antisemitizma te stvoriti doživljaj stradanja u holokaustu i današnje probleme”.

A da je ta knjiga važna pomoć u neodgodivom poslu temeljitog i angažiranog obrazovanja o antisemitizmu i holokaustu, demonstrirao je u subotu tjednik Novosti tekstom “Mrežni mulj antisemitizma”, u kojemu konstatira kako “zapanjujući razmjeri antisemitizma u javnom prostoru u Hrvatskoj” “djeluju zastrašujuće”.

“Nismo naišli ni na jednu raspravu u srednjostrujaškim medijima u kojoj se nepristrano prenose izjave židovskih predstavnika o ustaškom pozdravu, stradanju u NDH, bojkotu komemoracije u Jasenovcu koja u sitnijoj ili znatnijoj mjeri nije otišla u smjeru antisemitizma”, napisao je novinar Hrvoje Šimičević, napominjući kako antisemitizma nisu oslobođeni ni pojedini saborski zastupnici, kao ni država sama, kroz praktičku legalizaciju ustaškog pozdrava.

“Jedno je kad trolovi kuckaju po tipkovnicama mržnju usmjerenu prema Židovima. Posve je drugo kad državna tijela jedne zemlje rade na ponižavanju žrtava holokausta. To je sama bit slučaja ‘Za dom spremni’”, zaključio je novinar tjednika Novosti.

SANJA ZORIČIĆ TABAKOVIĆ: ‘Zagreb je jedini grad koji je sagradio spomenik žrtvama holokausta, a da nije konzultirao židovsku zajednicu’