“To je jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće. Zaraznost hripavca se kreće negdje na razini koju imaju ospice i neke varijante COVID-a 19”, objasnio je dječji infektolog Goran Tešković.

“Nakon tjedan do deset dana se počne razvijati kašalj, koji je tipičan suh u napadima i češći noću koji pacijenta guše, izazivaju osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu”, dodao je.

Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) klinički je i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Dugotrajna je i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija od kojih svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, a prenosi se kapljičnim putem. U pravilu na bolest treba posumnjati kod svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma poput povišene tjelesne temperature, glavobolje ili osipa.

Preventivne mjere su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja jest smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti prouzročenih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.