U sklopu Hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u utorak i srijedu, 2. i 3. lipnja, održava se  online konferencija vezana uz opažanje i promatranje Zemlje iz svemira.

Poslovi budućnosti koji su danas prepoznati kao neposredno vezani uz daljinska istraživanja – opažanje Zemlje (EO/GI) i geoinformatiku (GIS) još uvijek su nepoznanica i tek ih treba otkriti. No, dosadašnja istraživanja, njihovi rezultati i potrebe koje slijede definirale su  zanimanja budućnosti: Stručnjak (Analyst) za daljinska istraživanja i geoinformatiku (GIS), Programer softvera za daljinska istraživanja i GIS,  Stručnjak za razvoj aplikacija zasnovanih na geopodacima,  Stručnjak za podatke (Dana scientist),  Stručnjak za geoprostorne interpretacije (kartograf budućnosti), ali i poslove koji se značajno oslanjaju na EO/GI kao što su: – Dizajner proširene stvarnosti i virtualnog svijeta, Operater drona (bespilotne letjelice), Analitičar klimatskih promjena,  Inženjer urbane poljoprivrede i  Inženjer ubrane sigurnosti.

Prioriteti predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije u području obrazovanja, istraživanja i inovacija pridaju posebnu pažnju, kao jednom od programskih prioriteta, Svemirskom sektoru kao pokretaču gospodarskog razvoja.

Tako će se u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i Europske komisije održati Summit #EoERoadshow – Online Roadshow kroz tri paralelna programa. Borba s globalnom prijetnjom virusa pokazala je veliku korist od svemirskih tehnologija za čovječanstvo u predmetnoj situaciji, potvrđujući njihov rastući utjecaj na upravljanje, gospodarstvo i moderno društvo u cjelini što dodatno naglašava važnost ove konferencije.

Earth Observation Summit u organizaciji Ministarstva znanosti i obrazovanja i EO4GEO projekta, odnosno neposredno EO4GEO tim Geodetskog fakulteta:

Današnje potrebe industrije i gospodarstva okreću se prema značajnijim i suvremenijim metodama i tehnologijama u kreiranju svojeg poslovanja. Od velikog značaja su alati i podaci koji su danas dostupni putem opažanja iz svemira, no za obradu istih i korištenje naprednih tehnologija nedostaje stručnjaka. Ovo je brzorastuća i brzošireća grana koja, kao i mnogi sektori, ima problem nedostatka kadrova. Visoko napredna tehnološka industrija zahtjeva i visoko napredne tehnološke stručnjake kako bi Europska unija osvojila i zadržala vodeće mjesto u svijetu u ovoj industriji. Ovakav Summit služi tome da se pronađe odgovor na pitanje kakve sve stručnjake u budućnosti trebamo te kakvo im obrazovanje moramo pružiti. Cilj Geodetskog fakulteta je smanjiti raskorak u trenutnoj ponudi i potraži definiranjem novog kurikuluma i novih oblika cjeloživotnog obrazovanja u svrhu stvaranja stručnjaka budućnosti. Pomoću razvijenog seta informatičkih alata i modula sadržajnih programa, gospodarstvo može kreirati parametre na temelju kojih će moći tražiti stručnjake za svoje potrebe.
EO4GEO je Erasmus+ Udruživanja sektorskih vještina koji okuplja 26 partnera iz 13 zemalja članica EU, od kojih je većina dio mreže Copernicus Akademije. Svi su aktivni sudionici u područjima obrazovanja i osposobljavanja za svemirske / geoprostorne sektore. Earth Observation Summit, koji je organizirao EO4GEO tim Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb, demonstrirati će alate i dizajnirane kurikulume razvijene u okviru projekta za buduće opise zanimanja koji odgovaraju potrebama gospodarstva i javne uprave.

Eyes on Earth Roadshow u organizaciji Europske komisije, DG GROW i DG EASEME, odnosno neposredno Nizozemskog konzorcija, uz partnerstvo EO4GEO tima Geodetskog fakulteta, tvrtke OIKON i Hrvatske udruge kriznog menadžmenta te Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i Hrvatske udruge poslodavaca:

Roadshow „Oči na Zemlji“ omogućit će istraživanje kako satelitske informacije podržavaju znanstvena razumijevanja, kreiranja politika i poslovne operacije. Klima, vrijeme, planiranje kretanja i transporta, obnovljivi izvori energije, kvaliteta zraka, dostupnost i distribucija pitke vode, pametna poljoprivreda, upravljanje financijskim rizicima i mjere za kritičnu infrastrukturu su sve područja kojima satelitski podaci mogu dodati vrijednost. Roadshow ima za cilj upoznati sudionike s brojnim aplikacijama zasnovanim na podacima iz svemira (kako za gospodarski odnosno javni
sektor), omogućiti istraživanje kako podaci iz svemira mogu biti primijenjeni u dnevnom životnom ili radnom okruženju te pruža alate za primjenu istih u realnim situacijama.

Podatke i informacije možemo iskoristiti u svakodnevnom životu ili u poslu. Copernicus sateliti, nazvani Sentinels (hrv. stražari/motrioci) permanentno opažaju zemljinu površinu, kopno i mora te atmosferu i šalju na zemlju gdje se sustavno pohranjuju i ugrađuju u servise. Korisnici mogu koristiti neposredno podatke opažanja ili servis kojih ima šest. Copernicus servis praćenja atmosferskih podataka pruža informaciju o kvaliteti zraka, ozonskom omotaču, zagađenosti, solarnoj radijaciji i drugim indikatorima stanja atmosfere. Nedavni prikazi smanjenja zagađenja zraka u industrijskim
područjima Europe i svijeta upravo su rezultat praćenja stanja atmosfere s Copernicus satelitima i obradi tih podatak putem servisa atmosferskih podataka. Copernicus servis praćenja morskog okoliša pruža informacije o sigurnosti na moru, morskim resursima, obalnom i morskom okolišu te podatke bitne za vremensku prognozu i klimatske promjene (razina, salinitet, temperatura mora, morske struje, ledeni pokrov i sl.). Copernicus se koristi za praćenje ledenih santi, odnosno sigurnost trgovačkih brodova koji plove po rutama na kojima ih je moguće susresti. Copernicus servis praćenja kopna pruža informacije o pokrovu, njegovim promjenama, korištenju zemljišta, stanju vegetacije i čitavom nizu indikatora o stanju kopna i pojava na njemu. Najpoznatija primjena servisa je  za potrebe poticaja u poljoprivredi gdje zajedno s sustavima satelitske navigacije i pozicioniranja (Europski Galileo, američki GPS i drugi) osigurava preduvjete za efikasni nadzor sustava poticaja. Copernicus i drugi satelitski snimci koriste se za praćenje bolesti vegetacije ili stanja usjeva. Također se koriste u vodnom gospodarstvu i stanja kopnenih voda. Nadalje satelitski snimci se sve više koriste za prostorno planiranje svih razina te je jedan no novijih vrlo traženih proizvoda ovog servisa „Urban atlas“, višeslojni prikaz (17 klasa podataka) više od 400 funkcionalnih urbanih područja (gradova) u Europi (u Hrvatskoj šira područja Zagreba, Splita, Rijeke Osijeka, Zadra, Pule i Slavonskog Broda).

Copernicus servis klimatskih promjena pruža informacije indikatorima relevantnim za klimatske promjene kao što je praćenje zadizanja razine mora, zagrijavanja planeta, topljenja leda i slično, što su podaci koji ne samo da su od interesa znanstvenika i država već i svakog građanina jer nam daju informacije o našoj budućnosti.

Copernicus servis za sigurnosne aplikacije pruža informacije za nadzor vanjskih granica, pomorskih puteva i pomaže akcije EU u svijetu. Tako se npr. čamci s imigrantima koji pokušavaju iz Sjeverne Afrike doploviti do Europskih obala otkrivaju putem Copernicus snimaka, kao i nesreće na moru ili servis potpomaže sudjelovanje snaga EU u mirovnim misijama u svijetu.

Copernicus servis upravljanja u hitnim slučajevima sastoji se iz dvije komponente, ranog upozoravanja i kartiranja. Servis kartiranja pruža uslugu nacionalnim agencijama za civilnu zaštitu i humanitarnim udrugama brzog kartiranja iz satelitskih snimaka područja zahvaćenog nekom katastrofom. Tako su prikazi rasprostiranja poplave u Gunji ili požara u Dalmaciju bili dostupni u roku od nekoliko dana ili čak sati od trenutka snimanja. Servisi ranog upozoravanja daju pak desetodnevne prognoze opasnosti od poplava, opasnosti od šumskih požara i upozorenja na suše što ima velikog značaja za gospodarstvo i stanovništvo.

No, osim ovih globalnih primjena, Copernicus podaci i servisi koriste se i za „male“ aktivnosti. Tako je npr. pobjednički tim na Copernicus Hackathonu Zagreb 2019. razvio aplikaciju za evidenciju i optimizaciju sadnje autohtonih kultura na otoku Hvaru. Drugoplasirani tim je razvio aplikaciju koja na osnovu seta parametara može detektirati sličnosti, slične krajeve u Europi. Srednjoškolski tim MIOC-a je razvio aplikaciju za optimiranje projektiranja prometnica koristeći uz satelitske snimke i umjetnu inteligenciju itd.

Roadshow će sigurno mnoge inspirirati za brojne primjene svemirskih podataka, omogućiti istraživanje o primijeni svemirskih podataka u svakodnevnom životu ili radnom okruženju i ponuditi  alate za korištenje. Za sudjelovanje nije potrebno prethodno znanje o satelitima ili satelitskim podacima, Roadshow je prilagođen svima.

The Earth Observation Summit ima u fokusu važnost obrazovanja u svemirskim i sa svemirom povezanim tehnologijama na poslove budućnosti i  gospodarski rast kroz predstavljanje rezultata EO4GEO projekta, dok  Eyes on Earth Roadshow demonstrira potencijal aplikacija i rješenja u domeni daljinskih opažanja u rješavaju izazova društva. Oba događanja okupljaju istraživače i stručnjake iz javnog i privatnog sektora iz Europe i šire u cilju razmjene informacija o razvoju i primjeni sa svemirom povezanih tehnologija, odnosno razvoj i primjenu servisa zasnovanih na
geo-prostornim podacima.

Copernicus je Program promatranja Zemlje Europske unije koji sagledava naš planet i njegovo okruženje u cilju najveće koristi za sve europske građane. Nudi informacijske usluge temeljene na satelitskom promatranju Zemlje in situ. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi se u partnerstvu sa državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Ocѐan-om