Dok Hrvatska kreće u oporavak od višestrukih šokova izazvanih pandemijom i nekoliko potresa, bit će ključno da žene aktivno doprinose tom oporavku, objavila je Svjetska banka na svojim stranicama, dodajući da blisko surađuje s javnim i privatnim sektorom te organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj kako bi se ova promjena dogodila.

Iz Svjetske banke upozoravaju da je postizanje ravnopravnosti spolova ključno za održivi rast i prosperitet svake zemlje, te da je studija koju je ta institucija provela 2018., a koja je ispitivala ekonomsku cijenu rodne nejednakosti u izgubljenom ljudskom kapitalu, otkrila da zemlje gube 160 trilijuna dolara bogatstva zbog razlika u životnim primanjima između žena i muškaraca.

Svjetska banka navodi da u Hrvatskoj kontinuirano provodi dubinske analize i ispitivanja ukupnog stanja rodne ravnopravnosti, kao i specifičnih tema poput sudjelovanja žena u radnoj snazi ​​ili utjecaja COVID-19 na živote žena.

Banka je također posljednjih godina davala preporuke za politike koje se bave ovim problemima, okupljala je ključne dionike i pomagala u pronalaženju praktičnih rješenja za učinkovite javne politike, podižući svijest o postojanim rodnim razlikama s kojima se žene u Hrvatskoj još uvijek suočavaju.

Podsjećajući na dosadašnje aktivnosti koje je Svjetska banka provela u cilju postizanja rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj, ali i brojne izvještaje i analize koji su provedeni na tu temu proteklih godina, navodi se i izvještaj Croatia Gender Landscape 2024. (Hrvatsko rodno okruženje 2024.) koji upozorava da je potrebno učiniti puno više kako bi se u potpunosti riješili dublji, sustavni problemi rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj.

O tom je izvješću Nacional već pisao, navodeći da je u 2023. godini Hrvatska, prema izvještaju World bank Group (Grupacija Svjetske banke), i dalje bila među najniže rangiranim zemljama EU-a u području ukupne ravnopravnosti spolova.

Iako se ukupna ocjena Indeksa rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj poboljšala tijekom proteklog desetljeća, još je mnogo prostora za poboljšanje i mnogo izazova s kojima se Hrvatska mora suočiti kako bi izjednačila rodna prava.

Problemi rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj, navodi se u tom izvješću Svjetske banke, još uvijek održavaju značajne rodne razlike u šest područja: rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje.

Pandemija je pogoršala postojeće rodne razlike i otežala život ženama u Hrvatskoj

Nedostatak ekonomskih prilika i fleksibilnih radnih aranžmana, kao i još uvijek snažne društvene norme i stereotipi, neke su od ključnih prepreka s kojima se hrvatske žene suočavaju u postizanju svog punog potencijala u političkoj, ekonomskoj i društvenoj sferi te postizanju ravnopravnosti spolova.

Kako bi se riješio rodni jaz u Hrvatskoj i promicala ravnopravnost spolova, izvješće predlaže nekoliko političkih preporuka za razmatranje uključujući poboljšanje pristupa skrbi za djecu i starije osobe, promicanje fleksibilnih radnih aranžmana i roditeljskog dopusta, borbu protiv stereotipa i pristranosti, podršku napredovanju žena u karijeri i jačanje pravnih okvira.

KAKAV DISBALANS! Žene prednjače u smjenskom radu, a zbog obitelji 27 posto propušta napredovanje

Svjetska banka podsjeća i na izvješće pod nazivom „Učinci Covid-19 na hrvatske žene“, koje daje preliminarnu procjenu utjecaja pandemije na žene i zaključuje da je pandemija pogoršala postojeće rodne razlike i otežala život ženama u Hrvatskoj.

To je osobito slučaj kod žena iz ranjivih društvenih skupina, uključujući niže kvalificirane žene, žene na selu, neaktivne žene i starije žene.

Intervju s Valerie Morrica, višom stručnjakinjom Svjetske banke za društveni razvoj, i Nga Thi Viet Nguyen, višom ekonomisticom,  koji je objavila Svjetska banka, otkriva da je pandemija Covid-19 na žene u Hrvatskoj utjecala na više razina nego na muškarce, te da je istraživanje koje su provele dvije spomenute stručnjakinje pokazalo da žene imaju veću vjerojatnost da će izgubiti posao ili prihod te da je manja vjerojatnost da će biti obuhvaćene hitnim mjerama socijalne zaštite.

Žene također još uvijek preuzimaju najveći dio obiteljskih obaveza, skrbi za kućanstvo i odgoj djece koje odrađuju potpuno besplatno, što stvara značajnu prepreku njihovoj sposobnosti da pronađu nove poslove, tvrdi se u tom izvješću.

U izvješću Svjetske banke koje je u listopadu 2020. objavljeno pod nazivom „Poticanje ekonomskih mogućnosti žena u Hrvatskoj: empirijski dokazi o odrednicama i politički savjeti“, analizirani su potencijalni čimbenici i odrednice koje utječu na sudjelovanje žena u radnoj snazi ​​u Hrvatskoj, te su identificirane potencijalne političke opcije za omogućavanje većeg sudjelovanja žena na tržištu rada.

Žene u Hrvatskoj još imaju više poteškoća u pronalaženju novih poslova i iskorištavanju pruženih ekonomskih prilika od muškaraca

Izvješće upozorava da je glavni razlog neaktivnosti žena u Hrvatskoj odgoj djece i druge obiteljske obveze.

Još jedna studija objavljena u svibnju 2019. godine pod nazivom „Ulaganje u mogućnosti za sve: Procjena spolova u Hrvatskoj“, dala je pregled stanja ravnopravnosti između žena i muškaraca u Hrvatskoj uzimajući u obzir financijska sredstva, ekonomske prilike, prisutnost u javnom životu i djelovanje.

Studija ističe područja koja je potrebno poboljšati, poput jednakosti na tržištu rada, ženskog poduzetništva i uloge u politici i poslovanju, položaja Romkinja, razlika u životu između ruralnih i urbanih područja, raspodjela poslova i obiteljskih obaveza između muškaraca i žena, te snažnije uključivanje LGBTIQ osoba.

Sažetak ranije spomenute studije „Ulaganje u mogućnosti za sve: Procjena spolova u Hrvatskoj“, pod nazivom „Brošura o spolovima“ (Gender Brochure) izrađen je za EU konferenciju na visokoj razini „Sudjelovanje žena na tržištu rada – dobrobit za društvo“ koja se održala u Zagrebu 30. i 31. siječnja 2020. u sklopu hrvatskog predsjedanja EU.

U njoj se posebno ističe problematika rodnih razlika u pristupu ekonomskim mogućnostima. U sažetku se ocjenjuje da su ti nedostaci rezultat nedostatka usluga skrbi, fleksibilnih mogućnosti rada i poticajnog okruženja za poduzetništvo, a dodatno su ograničeni lokacijom, dobi i etničkom pripadnošću.

Nova pravila u tvrtkama: Kreće provedba Direktive za rodnu ravnopravnost

Između ostaloga, u tom se sažetku upozorava da, iako je Hrvatska nesumnjivo napredovala u postizanju jednakosti među spolovima, žene još uvijek imaju puno više poteškoća u pronalaženju novih poslova i iskorištavanju pruženih ekonomskih prilika.

U sažetku se također navodi da su žene i muškarci izjednačeni u trenutku izlaska na tržište rada, no da s protekom godina udio žena na tržištu rada opada, prvenstveno zbog tradicionalnog očekivanja da žene preuzmu brigu o kućanstvu i djeci. Uz to, upozorava se i da žene u prosjeku zarađuju 13,2 posto manje od muškaraca, te da primaju 21,6 posto nižu mirovinu od muškaraca.

Svjetska banka  podsjeća da konstantno prati i procjenjuje prepreke sudjelovanju žena u Hrvatskoj na tržištu rada, da će nastaviti pratiti napredak na tom području, te da će svi do sada objavljeni nalazi i studije pomoći u identificiranju konkretnih intervencija za smanjenje tih prepreka.