Olivera Majić, zamjenica gradonačelnika Zagreba, objašnjava kako je nastao proračunski deficit od 1,3 milijarde kuna i ima li novca za obnovu nakon potresa

Zagreb je pred bankrotom zbog proračunskog deficita od 1,3 milijarde kuna”, “Grad nema novca za sudjelovanje u financiranju Zakona o obnovi nakon potresa”, takvi i slični naslovi mogli su se pročitati prethodnih dana u brojnim medijima. Kako bismo istražili koliko su te tvrdnje istinite, Zagreb News je razgovarao s Oliverom Majić, zamjenicom gradonačelnika Grada Zagreba. Pored toga, zamjenica je komentirala i brojne druge aktualne teme u Zagrebu kao i rad lokalnog Stožera Civilne zaštite u kojemu je i članica.

Najprije se osvrnula na preseljenje stradalnika potresa u Hostel Arena i rekla kako se u njega iz studentskog doma

„Cvjetno naselje“ za sada preselio 191 građanin, a smješteni su u 99 soba. Dodala je kako su novim stanovnicima hostela na raspolaganju prostor za druženje, rekreaciju ali i restoran u kojem su osigurana tri besplatna obroka dnevno, a ovih dana otvorena je i čajna kuhinja. “Osim zajedničkih prostora svaka soba ima svoju kupaonu, a prema nalogu gradonačelnika Milana Bandića, a na zahtjev sugrađana, kupljeni su frižideri koji se nalaze u sobama naših korisnika. U hostelu se nalazi ured Crvenog križa Grada Zagreba koji je na usluzi svim sugrađanima smještenima u hostelu, od 0-24 sata, a posebice starijima i manje pokretnima. Osoblje našeg Crvenog križa osigurava i zaštitne maske i dezinficijense”, ispričala je Olivera Majić. Naglasila je i kako je na zahtjev gradonačelnika osiguran i organiziran prijevoz za školarce, a sugrađanima koji posjeduju osobne automobile osiguran je besplatan parking.

Međutim, nedavno se u Skupštini grada iz oporbe moglo čuti kako Grad Zagreb nema novca za sudjelovanje u obnovi Zagreba nakon potresa, na što je zamjenica gradonačelnika odgovorila:

“Grad Zagreb od prvog dana sudjeluje u obnovi Zagreba i traži načine kako bi pomogao svojim sugrađanima. Podijelili smo građevinskog materijala u vrijednosti 5,5 mil. kuna te osigurali besplatan odvoz građevinskog otpada, a dodijeljen je i 21 gradski stan prema socijalnom kriteriju. Isto tako, zaprimili smo zahtjeve za postavom 90 stambenih kontejnera za građane čiji su objekti stradali u potresu, no u međuvremenu zbog odustanaka tražitelja, putem mjesne samouprave postavljeno je 65 kontejnera”.

Dodala je kako su u Gradu zadovoljni jer je donesen Zakon o obnovi Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Rekla je kako sad predstoji osnivanje fonda koji će prema prijedlogu nacrta ugovora funkcionirati kao ustanova, a Grad Zagreb je jedan od osnivača fonda, i naglasila kako još nisu precizirani svi detalji te da ovih dana očekuju sastanak u resornom ministarstvu.

Gradski proračun ima golemi deficit od milijardu i 300 milijuna kuna. Mnogi oporbeni zastupnici upozorili su da je situacija alarmantna i da je Grad pred bankrotom.

Olivera Majić je objasnila kako je razvidno da je Grad u poteškoćama zbog smanjenja prihoda i pojave pandemije i potresa, no daleko je, tvrdi, od situacije da ne može izvršavati svoje obaveze. Najavila je kako će u Gradu i dalje kontinuirano tražiti načine smanjenja troškova te da će navedeni manjak prihoda biti pokriven u narednom razdoblju. Osvrnula se i na najveći problem u punjenju gradskog proračuna, a to su porezne reforme koje kontinuirano idu u smjeru smanjivanja poreza na dohodak, odnosno poreznog rasterećenja građana i gospodarstva, ali istovremeno imaju negativan utjecaj na prihode Grada Zagreba, jer gotovo dvije trećine gradskih prihoda čine prihodi od prireza i poreza na dohodak

“Koliko su se navedene promjene negativno odrazile na financijsku poziciju Grada potvrđuje i činjenica kako su prihodi poslovanja u 2008. iznosili 7,1 milijardu kuna, a 2018., dakle 10 godina kasnije, tek 7,2 milijarde kuna, što je porast od oko 1,5 posto. Istovremeno su prihodi poslovanja cjelokupnog lokalnog javnog sektora, svih gradova i općina zajedno porasli s 20 na 22,2 milijarde kuna, za više od 10 posto. Prosječna stopa rasta prihoda poslovanja Grada Zagreba od 2002. do 2006. iznosila je 11,5 posto, a od 2007. do 2018. 1,5 posto.”, rekla je Olivera Majić za Zagreb News.

Naglasila je i da od 2018. Grad Zagreb može koristiti samo 83 posto prihoda od poreza na dohodak prikupljenih na svom području, dok sa 17 posto prihoda od poreza na dohodak sudjeluje u financiranju sustava fiskalnog izravnanja. Građani Grada Zagreba su s te osnove prethodnih 13 godina, od 2007. do 2019., za druge gradove i općine izdvojili preko 10,1 mlrd. kuna. “Dugoročno gledajući, porezna reforma u smislu poreznog rasterećenja cijene rada se pozdravlja, no Gradu Zagrebu kao najsnažnijoj i po mnogočemu vodećoj jedinici u Republici Hrvatskoj se moraju iznaći kompenzacijske mjere za gubitak koji proizlazi iz predloženih zakonskih izmjena”, izjavila je Olivera Majić.

Mnogi građani Zagreba nedavno su se žalili na poskupljenje naknada za groblja kao i na još neke stavke ukopa. Zamjenica gradonačelnika je istaknula kako su u Gradu svjesni da su se ovogodišnji veći računi za godišnje grobne naknade poklopili s epidemijom koronavirusa i potresom te da njihovo podmirenje za mnoge građane može predstavljati opterećenje za kućne budžete. Stoga su, tvrdi, donijeli odluku da godišnju grobnu naknadu za 2020. korisnici mogu uplatiti sukladno mogućnostima, zaključno s 31. 12. 2020., na što neće obračunati zatezne kamate, niti će slati opomene.

“Još u rujnu 2019. godine došlo je do promjene cijena usluga Podružnice Gradska groblja. A podsjetila bih da cijene većine usluga zagrebačkih Gradskih groblja nisu povećavane još od 2007., pa čak niti usklađivane za godišnje indekse rasta cijena. Za usporedbu, visina grobne naknade u drugim gradovima Hrvatske iznosi od 125 kuna u Osijeku, oko 200 kuna u Varaždinu do iznosa od 300 kuna u Rijeci. U Zagrebu je iznosila od 52 do najviše 125 kuna, bez PDV-a,”, ispričala je Olivera Majić.

Na kraju se osvrnula na rad Stožera Civilne zaštite Grada Zagreba za vrijeme koronakrize, za koji je naglasila da jedini nije prestao s radom ni u ono kratko vrijeme kada je Zagreb bio bez novozaraženih. “Ponosni smo na to što u Zagrebu najviše testiramo, što koronu držimo pod kontrolom, što nikada nismo bili žarište, a uzmite u obzir da je Grad Zagreb veličine četiri prosječne županije. Posebno smo ponosni na naš Nastavni zavod za javno zdravstvo doktor Andrija Štampar koji se uspješno bori s koronom i sa svim izazovima uključujući i nedostatak radne snage. Podsjetit ću i da smo prvi u Hrvatskoj krenuli s drive in testiranjem te poslužili kao primjer i pomogli drugima”, zaključila je Olivera Majić.