U organizaciji SEEMO-a (South East Europe Media Organisation), Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zaklade Hanns Seidel – ured u Hrvatskoj, Turističke zajednice Istre i Turističke zajednice Vrsara i dodatnih partnera od 15. do 18. listopada u Vrsaru održali su se prvi Istria Media Days.

Teme ove medijske konferencije na kojoj su sudjelovali brojni istaknuti novinari, urednici i medijski stručnjaci iz regije i Europe bile su „Izazovi i šanse za mirovnu komunikaciju u Europi – kritičko promatranje komunikacijskog ratovanja u vrijeme ruskog rata u Ukrajini“, „Izazovi i šanse civilne kulture transnacionalnog razumijevanja, suočavanje s trenutnim medijima – trendovi i fenomeni“ te „Jačanje znanja o lažnim vijestima i lažnoj znanosti – ruska agresija protiv Ukrajine i Rusija“.

Tijekom tri konferencijska dana održalo se niz panela i okruglih stolova, a među medijskim partnerima su tjednik Nacional i Radio Nacional.

Više o svemu saznali smo od Olivera Vujovića, dugogodišnjeg glavnog tajnika SEEMO-a čije je sjedište u Beču i koji od svog osnutka 2000. okuplja glavne urednike i novinare medija regije.

NACIONAL: Istria Media Days prvi put se događaju u Vrsaru. Kako je došlo do organizacije ove konferencije?

Iskreno, tražili smo lokaciju na kojoj dugoročno možemo očekivati mir jer je situacija takva da imamo sve više ratova u Europi i svijetu. Tako smo došli do ideje da bi se jedna takva medijska konferencija mogla održati u Hrvatskoj, odnosno u Istri, gdje imamo odličnu suradnju s Turističkom zajednicom Istre i općinom Vrsar. Ideja je da se taj događaj svake godine od sada održava upravo u Istri, a namjera nam je da prije svega okupimo studente novinarstva, mlade novinare, profesore novinarstva i medijske profesionalce i da u tih nekoliko dana u opuštenoj, ali i radnoj atmosferi razmjenjuju iskustva, stječu nova znanja. Ove godine dolazi devedesetak sudionika iz raznih zemalja regije.

NACIONAL: Teme su mahom vezane o izvještavanju o ruskoj agresiji na Ukrajinu, komunikacijskom ratu, plasiranju onoga što se zove „fake news“. Kako ste usuglašavali teme?

Teme o kojima ćemo razgovarati rezultat su globalnog političkog trenutka, ruske agresije na Ukrajinu, a sada i krvavih sukoba na Bliskom istoku, sve ono što je aktualno. A mi ćemo pokušati da se o tim temama raspravlja dublje i s više aspekata, a i da ih se obradi i sa znanstvene strane.

NACIONAL: Jesu li u svim državama Europe ti problemi isti?

Naravno da problemi nisu svuda isti, kao što ni Europska unija nije uvijek jedinstvena po svim pitanjima. U nekim državama jače dolazi do izražaja taj komunikacijski rat, u drugima manje, ali svuda ima pokušaja plasiranja onoga što se zove „fake news“. Naravno, dosta ovisi i o stavovima politike na vlasti. Ja se volim našaliti i reći: jednom kada postaneš članica Europske unije, dio kluba, možeš raditi i ponašati se onako kako želiš. Odnosno, onako kako zemljama koje su tek aspirantice na članstvo nije dopušteno. Međutim, ono što je nama, s naše strane, kao medijske organizacije bitno, jest to da novinari budu profesionalci i da se vijest koja stigne prvo dobro analizira, da se provjeri više izvora, a ne da se sve svodi na „copy-paste“ varijantu. Sve više se događa da, umjesto da novinari profesionalci rade svoj posao, osobito na sve mnogobrojnijim portalima neuki novinari, oni koji još nisu ni završili studij, pokušavaju pisati vijesti, često bez ozbiljnih urednika koji bi nadgledali njihov rad. Mi se borimo za kvalitetne medije, za print, radio, TV i web i trudimo se da na njima ostane i dalje kvalitetno novinarstvo. Jer bez kvalitetnog novinarstva nema ni stvarne demokracije i imat ćemo puno više problema u budućnosti.

‘Teme o kojima ćemo razgovarati rezultat su globalnog političkog trenutka, ruske agresije na Ukrajinu i krvavih sukoba na Bliskom istoku, svega što je aktualno, a obradit ćemo ih i sa znanstvene strane’

NACIONAL: Razgovarat će se i o mogućnostima kulture transnacionalnog razumijevanja. Postoji li ta kultura?

Bilo bi divno da ona postoji, ali upravo je ideja ovog skupa pokušati proširiti tu kulturu međusobnog razumijevanja, osobito među mladim ljudima. To se ne može ostvariti preko noći, na tome se treba raditi, u to treba ulagati. Veliku ulogu na tom planu imaju sveučilišta koja obrazuju buduće novinare. Oni bi trebali posvetiti puno više pažnje razumijevanju šireg konteksta, dubljim analizama, kao i tom transnacionalnom razumijevanju. Jer većina novinarskih profesionalaca, a i građana općenito, u različitim zemljama, a osobito u ovoj regiji, dijeli slične probleme.

NACIONAL: Koliko je pogoršanje sigurnosne situacije u cijelom svijetu utjecalo na slobodu medija?

To uvelike ovisi o dnevnoj politici jer političari na vlasti itekako utječu na stanje medija i njihovih sloboda. Ako pogledamo kakvo je stanje medija u zemljama u susjedstvu Hrvatske, može se jasno vidjeti da je utjecaj politike dosta jak, a osobito pritisak na neovisne i kritične medije. No ne treba zaboraviti da i u svim članicama EU-a politika igra bitnu ulogu u kreiranju medijskih sloboda, što ne bi smjelo biti tako jer je sloboda medija i javne riječi jedan od stupova vladavine prava Europske unije. Na žalost, i u mnogim zemljama EU-a, osobito na javnim servisima, političari na vlasti imaju itekakav utjecaj. Mnogima je kao isprika poslužila upravo loša sigurnosna situacija uzrokovana ratom u Ukrajini. Mi se godinama borimo da novinarstvo ostane slobodno, profesionalno i neovisno, a političari neka rade svoj posao. Kada se bore za vlast, interes političara je da osvoje vlast, a to znači da je njihov interes da mediji izvještavaju onako kako oni žele. Naš je interes da novinari budu dovoljno jaki da mogu javno izraziti svoje mišljenje i da se ne boje da će zbog nekog oglašivača, komercijalnog ili političkog interesa, ili interesa vlasnika biti cenzurirani ili da im neki tekst neće biti objavljen. Na ovoj konferenciji te spoznaje želimo prenijeti mladim kolegama, budućim novinarima, da ih osnažimo da postanu profesionalci.

NACIONAL: Iako je članica EU-a, Hrvatska je rekorder po tzv. SLAPP tužbama protiv medija, a to su tužbe s pozicija političke i ekonomske moći, čiji je cilj financijsko uništavanje medija, zastrašivanje novinara i na kraju cenzura. Sada je u Europskom parlamentu usvojen Medijski akt. Vjerujete li da će on utjecati na praksu u državama članicama?

Naravno za sve treba vrijeme, pa se ni to neće dogoditi preko noći. Vjerujem da će određene stvari morati prihvatiti, odnosno da će i vlade i političari u parlamentima zemalja članica morati inkorporirati odredbe tog Medijskog akta ne samo u nacionalno zakonodavstvo, već ih i provesti u djelo. S tim SLAPP tužbama, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama u Europi nastao je veliki problem, jer je to jedna od idealnih metoda kako se boriti protiv novinara i protiv medija, kako ih zastrašiti i spriječiti da objavljuju ono što bi trebali objavljivati. Budući da na našu konferenciju dolazi i Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija iz Hrvatske, nadam se da ćemo i od nje čuti neke zanimljive komentare o tim problemima. Nedavno smo o toj temi imali jedan susret u Rigi u organizaciji Vijeća Europe, pa vjerujem da će i ovaj put ona iznijeti stavove Ministarstva o SLAPP tužbama i kako se boriti protiv njih.

NACIONAL: Curenje informacija iz transkripata i istraga u medije postat će u Hrvatskoj kazneno djelo izmjenama Kaznenog zakona, protiv čega su se digli i HND i Hrvatski sindikat novinara, a reagirala je i Europska komisija koja je izjavila da pomno prati situaciju i da je upoznata s primjedbama novinarskih organizacija. Hrvatski novinari smatraju to velikim korakom unazad. Kako na to gleda SEEMO i hoćete li i vi kao regionalna medijska organizacija reagirati?

SEEMO pomno prati situaciju i u kontaktu je s novinarskim udruženjima u Hrvatskoj. Nama je stalo da se glas HND-a čuje i preko granica Hrvatske, kao i glas pojedinaca, novinara profesionalaca koji nisu članovi niti jednog udruženja, ali se aktivno bore za medijske slobode. Apsolutno podržavamo zahtjeve i HND-a i Hrvatskog sindikata novinara i to jasno iskazujemo i u našim priopćenjima. Na žalost, niti u Europskoj uniji situacija nije idealna. Tu bih svakako istaknu činjenicu da Medijskim aktom nije zabranjena upotreba špijunskog softvera, iako je tako stajalo u prvotnom prijedlogu i iako se o tome raspravljalo u Europskom parlamentu. Ta zabrana na kraju nije prošla, što je velika opasnost za novinarstvo i demokraciju u svim državama EU-a. Prijedlog izmjena Kaznenog zakona oko otkrivanja izvora i kažnjavanja curenja informacija smatramo udarom ne samo na novinarstvo u Hrvatskoj, već i na potencijalne zviždače i tu smo solidarni s HND-om.