19. Olimpijske igre su održane od 12. do 27. listopada 1968. godine u Ciudad de Méxicu u državi Meksiku. MOO se odlučio za taj grad kao domaćina Igara u konkurenciji gradova kandidata među kojima su bili Detroit, Buenos Aires i Lyon. Neposredno prije Igara izbili su u gradu Meksiku studentski nemiri, u kojima su nezadovoljni meksički studenti pokušali iskoristiti Igre da bi skrenuli pažnju na svoje probleme. Nemiri su krvavo ugušeni, po nekim izvorima s par stotina mrtvih studenata nakon sukoba s vojnom policijom. Stoga su Igre započele u vrlo mučnoj atmosferi, iako su se meksičke vlasti trudile incident zataškati pred očima međunarodne javnosti.

Prvi put Igre su održane na nadmorskoj visini većoj od 2.000 metara (2.277) i prvi put na Igrama je sudjelovalo više od 100 zemalja (113). Na olimpijskoj sceni samostalno su debitirali sportaši DR Njemačke (dotad su bili u zajedničkoj ekipi sa SR Njemačkom) i osvojili 25 medalja. Najviše medalja osvojila je čehoslovačka gimnastičarka Vera Časlavska (četiri zlatne i dvije srebrne), ali svi su se najviše divili sjajnim atletskim rekordima u skoku udalj, troskoku, trkama na 100, 200 i 400 m i u trkama štafeta – sve u muškoj konkurenciji.

Jugoslavija je sudjelovala sa 69 sportaša u 11 sportova i osvojila osam medalja. Đurđa Bjedov je osvojila zlatnu i srebrnu medalju, vaterpolisti i Miroslav Cerar zlatne, košarkaši i Stevan Horvat srebrne, a Zvonimir Vujin i Branislav Simić brončane.